Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Rančić

Pretraga internet stranica Eko poduzetnik prema ključnim riječima: 'rančić'.

100 hortikulturnih vrsta Dražena Rančića
05.07.2015.

100 hortikulturnih vrsta Dražena Rančića

Čini se kako su ovih dana pogledi putnika, šetača, turista, osobito ljubitelja prirode, više no ikad prije usmjereni na hortikulturne sadržaje u eko vrtu krajobrazne kulture s oko 100 vrsta ukrasnog, ljekovitog i začinskog bilja u okruženju obiteljskih kuća Rančić u Brnazama, izgrađenih...

Na bademe se mora strpljivo čekati, kao i na ženu!
17.10.2016.

Na bademe se mora strpljivo čekati, kao i na ženu!

Podneblje dalmatinskog zaobalja je, osim stočarstva te inih poljoprivrednih kultura, pogodno i za uzgoj badema i lješnjaka. U tom se ruralnu prostoru sve više šire plantaže badema te se čini kao da se mali OPG-ovi natječu tko će od njih imati više nasada tog voća, dakako i tko će imati...

Kako pripremiti ruže za zimu?
15.10.2016.

Kako pripremiti ruže za zimu?

Ruže su od davnina privlačile ljude svojim lijepim i mirisnim cvjetovima. Pripadaju porodici ruža, a danas na tržištu možemo pronaći ruže koje se razlikuju po visini rasta, obliku, boji i mirisu cvjetova. Ukoliko želimo da ruže i dalje uljepšavaju naša dvorišta, potrebno je ruže...

Kako sami možete doznati je li tlo kvalitetno?
11.08.2016.

Kako sami možete doznati je li tlo kvalitetno?

Prije sjetve ili sadnje bilo koje biljne vrste potrebno je dobro se upoznati sa karakteristikama zemljišta koje smo izabrali za sadnju ili sjetvu. U istom zemljištu mogu rasti različite biljke, neke će biti bujne, razgranate, sa obiljem plodova, dok će druge ostati kržljave, slabe bujnosti i...

Kako na prirodan način suzbiti štetnike voća?
26.06.2016.

Kako na prirodan način suzbiti štetnike voća?

Kod ekološke zaštite od štetnika potiče se prirodan odnos među prirodnim neprijateljima u okolišu i tako se prevladava populacija štetnih organizama. Tako postavljamo kolce za grabljivice i kućice za ptice i potičemo naseljavanje i korisnih grabljivaca i parazita. U blizini stabala voćaka...

Leptiri kupusari - štetnici kupusnjača!
19.06.2016.

Leptiri kupusari - štetnici kupusnjača!

Leptiri bijelci su najčešće štetnici biljaka iz porodice kupusnjača Brassicaceae. Štetu čine gusjenice koje kupusnjače koriste za ishranu. Razlikuju se tri leptira iz porodice bijelaca Pieridae koji čine štete: Veliki kupusar - Pieris brassicae, Mali kupusar - Pieris rapae, Dalmatinski...

Osnove i pravila kompostiranja
23.05.2016.

Osnove i pravila kompostiranja

Kompostiranje je pametan način korištenja ostataka poslije košnje, rezidbe, skupljanja lišća i drugih aktivnosti u dvorištu ili vrtu, jer se od onoga što je potencijalno bio otpad dobiva besplatan i vrlo kvalitetan oplemenjivač zemljišta. Kompostiranje se bazira na aktivnosti bakterija...

Kako se riješiti mrava na prirodan način?
18.05.2016.

Kako se riješiti mrava na prirodan način?

Svake se godine u vrtovima, dvorištima i voćnjacima javljaju mravi. To su društveni kukci i formiraju mravinjake u koje mravi radnici donose hranu, brinu se o potomstvu i brane mravinjak od neprijatelja. Jedini zadatak koji ima kraljica mravi je da leže jaja o kojima se brinu sterilni radnici...

Bazga je prijateljica seoskih gospodarstava
10.05.2016.

Bazga je prijateljica seoskih gospodarstava

Zova ili bazga (crna zova) je izuzetna biljna vrsta koja pripada porodici Caprifoliaceae, kozokrvicama. Potrebno je razlikovati crnu i crvenu zovu. Crvena bazga Sambucus racemosa još se naziva planinska zova, divlja zova ili grozdasta bazga. Ova vrsta je otrovna. Vrlo je slična korisnoj crnoj...

Mihaljevići na Visu ubiru planiku i kapare!
07.12.2015.

Mihaljevići na Visu ubiru planiku i kapare!

Slikovite plaže, ribarske brodice, vinogradi, voćnjaci i samoniklo bilje dugovjeka je slika otoka Visa. Ne treba zaboraviti ni turizam i goste koji mu sve češće dolaze zbog vrhunske prirode, gastro ponude i autohtonih specijaliteta uključujući i slatke delicije. Takve sa suprugom Markom (63...

Kako zimi voćnjak zaštititi od glodavaca?
30.11.2015.

Kako zimi voćnjak zaštititi od glodavaca?

Svake godine u našim voćnjacima veliku štetu izazivaju glodavci (miševi i voluharice) i zečevi. Oštećenja koja prave često dovode do slabljena pa i sušenja voćaka. Miševi i zečevi su posebno štetni za mlade voćnjake, jer su nježne sadnice često jedina hrana do koje mogu doći tokom...

Kako se boriti protiv kovrčavosti lista breskve?
17.11.2015.

Kako se boriti protiv kovrčavosti lista breskve?

Kovrčavost lista breskve je jedna od najopasnijih bolesti breskve, izaziva je gljivica Tafrina deformans, porijeklom je iz Japana, a u Europi je prvi put opisana 1821. godine u Engleskoj. Danas je ova bolest rasprostranjena širom svijeta. Najugroženije su mladice voćke Gljivica napada breskvu...

Kako i zašto kompostirati opalo lišće?
06.10.2015.

Kako i zašto kompostirati opalo lišće?

Jesen je vrijeme kada se mnogi od nas pitaju šta učiniti sa velikom količinom lišća iz voćnjaka i dvorišta. Na žalost, veliki broj ljudi sakupljeno lišće spaljuje i na taj način gubi dragocjeni organski materijal koji je toliko potreban zemljištu. Listinac povećava sadržaj vlage u...

Uzgoj koka hrvatica stavljen na kušnju!
04.08.2015.

Uzgoj koka hrvatica stavljen na kušnju!

Čini se kako se zadnjih godina obiteljska poljoprivredna gospodarstva i u Dalmaciji, posebice u ruralnom prostoru njezina zaobalja, sve više okreću slobodnom uzgoju i koka hrvatica različitog soja - poput jarebičasto-zlatnog, crnog, crvenog i svijetlog te proizvodnji kokošjih eko jaja, makar...

Kako različite biljke funkcioniraju - zajedno?
22.04.2014.

Kako različite biljke funkcioniraju - zajedno?

Biljke utječu jedna na drugu na način da luče aktivne tvari – fitoncide. Fitoncidi su različite biološke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a koje djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprečavajući. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati...

Žilogriz pustoši voćnjake!
01.10.2013.

Žilogriz pustoši voćnjake!

Žilogriz (Capnodis tenebrionis) je poznat kao vrlo opasan štetnik koštićavog voća u mediteranskom području. Međutim, zbog klimatskih promjena, sve toplija i sušnija ljeta uzrok su njegovog širenja i na kontinetalni dio gdje stvara velike štete izazivajući sušenje stabala, a ponekad i...

Proizvodnja kupine u ekološkom sustavu proizvodnje
01.12.2011.

Proizvodnja kupine u ekološkom sustavu proizvodnje

Uzgoj ekokupine u Hrvatskoj ima tendenciju rasta. Trenutno se u Hrvatskoj pod kupinom nalazi oko 210 ha, s tim da se najveći dio navedenih površina nalazi na području Osječko-baranjske županije. Najbolja područja za uzgoj kupine su blago brdska područja, primjerice Banska kosa u Baranji...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva