Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

10 godina iskustva u uzgoju lavande i kadulje!

10 godina iskustva u uzgoju lavande i kadulje!

Vera Trampus je jedna od prvih Slavonki koja je na svojem imanju u Belišću pokrenula vlastitu proizvodnju lavande, aromatične biljke izuzetnih svojstava. Iako su mnogi, sada već davne 2005. godine, s nesigurnošću gledali njezin ulazak u proizvodnju, Vera sada za sve svoje proizvode, koji imaju cerfitikat eko proizvoda, ima osiguran plasman.

"Odlaskom u mirovinu 2005. sa svojim suprugom Željkom počela sam se po prvi puta baviti poljoprivrednom proizvodnjom i odlučila se za uzgoj lavande Budrovke. Zemljište je bilo napušteno, raspitali smo se te upotrijebili pripravak za poboljšanje tla i 2006. se uključili u ekološku proizvodnju", priča nam Vera.

Budrovka je dosta otporan kultivar na bolesti i štetnike

Lavanda Budrovka može se saditi u jesen ili na proljeće. Zbog klimatskih uvjeta i povoljnije cijene presadnica - lavandu treba saditi u proljeće. Za jesenju sadnju u kontinentalnim područjima važno je osigurati jače i veće presadnice lavande koje će moći prezimiti. Čim je biljka veća, ima i veću cijenu. Presadnice lavandina za proljetnu sadnju imaju i do 30% nižu cijenu u odnosu na one namijenjene za sadnju u jesen.

U prvoj godini nakon podizanja nasada ne može se očekivati cvatnja karakteristična za nasade stare tri do pet godina, kad se dostiže puna cvatnja. Zato je u tim početnim etapama uzgoja nasada potrebno orezivanjem jačati grmove. Lavandin treba rezati čim počinje stvarati cvatove, dok su cvjetovi još zatvoreni. U tom će se slučaju sva snaga biljke usmjeriti na busanje, a neće izgubiti snagu na razvoj cvata na slabim busovima. Kasnije, kada grmovi ojačaju, orezivanje je potrebno obavljati odmah nakon cvatnje, čime se produžava njihova starost i obnavlja snaga grmova.

Za podizanje nasada lavande mogu se ostvariti državni novčani poticaji od 14.000,00 kn/ha, čime se može pokriti veći dio investicije. Minimalna poticana površina jest 0,25 ha, a godišnja plaćanja za uzgoj lavande iznose 1.250,00 kn/ha.

Jedan kilogram ljubičastog cvijeta po grmu

Obrađuju 2 ha zemlje, 1,5 ha čini zemlja koju nastanjuje lavanda, a na ostatku je posađena kadulja. Imali su i buhač, koji je stradao na polju, naime 250 grmova je istrunulo. "Radili smo i pripravke od buhača protiv insekata, kao prirodni insekticid, međutim oni imaju kratak rok trajanja, ne traju dugo, moraju se iskoristiti u roku 24 sata do 3 dana. Buhača ima još u našoj okućnici." Od kadulje rade eterična ulja i hidrolat, a suhi list se koristi za začine.

Lavanda Budrovka je hibrid, koriste vlastite reznice. Kod lavande je dobro što se sve iskoristi, kažu Trampusovi. Svu lavandu prerađuju,  prerada cvijeta u ulje, hidrolat ili pak suhi cvijet. Imaju i vlastitu destileriju i stroj za berbu koji im je olakšao i ubrzao rad.  Zadovoljni su i sa prinosom koji iznosi 1 kg cvijeta po grmu, a imaju sveukupno 12.000 grmova.

"Žetva se može obavljati ručno i strojno. U nas se žetva najčešće obavlja ručno jer su strojevi dosta skupi. Specijalizirani modificirani strojevi, koji su se isprva koristili za berbu čaja, nalaze primjenu na plantažama lavande, zajedno uz uporabu traktorskih berača vlastite izvedbe, ili se pak proizvode u manjim serijama. Bitno je da se žetva obavlja za suhog vremena, u mediteranskom području u jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, a u kontinentalnom području između 8 i 11 sati, kad se povuče jutarnja rosa. Poslije kiše treba pričekati nekoliko sunčanih dana prije nego se počne žetva."

Dobivaju poticaje, izravna plaćanja i potporu za ekološku proizvodnju, s čime su zadovoljni. Ova godina je vremenski bila loša, bilo je kišno i hladno i za sada ne znaju kako će to utjecati na ovogodišnji prinos. Sada već imaju stalne kupce, a svoje proizvode plasiraju i prodaju preko interneta. "U početku se bilo teško probiti, svi su tražili kvalitetu i znak ekološkog proizvoda", kaže obitelj Trampus.

Najveći problem su korovi

Ulaskom Hrvatske u EU, puno je lakše izvoziti proizvode jer se unutar takvog organiziranog sustava priznaje znak ekološkog proizvoda. Izvozili su u Švicarsku, Kanadu, Češku, a sada imaju pregovore sa Engleskom i Slovenijom. Lavanda ne treba puno obrade, sve se iskoristi, dugotrajna je. Pri uzgoju kultivara Budrovke - lavandina, najveći su problem korovi. U ekološkom uzgoju upotreba herbicida nije dopuštena, a u konvencionalnom uzgoju herbicide je potrebno aplicirati u svibnju ili lipnju te u kolovozu između redova nasada. Ako se planira uzgoj lavandina na zakorovljenim terenima, potrebno ih je godinu dana prije podizanja nasada obrađivati kao crni ugar. U cilju borbe protiv korova preporučuje se pri sadnji lavandina uporaba crnog PE filma širine 120 cm i izrada gredica. Istovremeno s polaganjem PE filma postavlja se i sustav za navodnjavanje kapanjem.

"Kako ju treba ju čuvati od korova, mi sadimo bijelu djetelinu između redova grmova lavande, jer je poznata u borbi protiv korova. Kosimo između redova, trimerom prije berbe. Budući da imamo berač, dovoljno je četvero ljudi, ne trebamo nadničare."

Slavonska lavanda iz Belišća tražena diljem Europe

Poruka mladima je da se odluče baviti poljoprivredom. Ima mnogo poticaja, EU fondova bespovratnih sredstava. Sve više pčelara se uključuje u ekološku proizvodnju, traže ružmarin, majčinu dušicu, pelin, origano, mažuran za prskanje pčela, pa imaju u planu proizvoditi i to bilje.

Slavonska lavanda iz Belišća tražena diljem Europe

Kako se radi o vrlo široko rasprostranjenoj kulturi, koja se diljem svijeta uzgaja mahom u dekorativne svrhe, ali i za komercijalnu upotrebu, lavandu nerijetko srećemo kako samoniklo raste u prirodi. Osim u mediteranskom području lavanda se uspješno uzgaja i u kontinentalnim krajevima, na nadmorskoj visini do 1.200 m. "Svakako treba obratiti pozornost na kasne proljetne mrazove koji mogu uništiti mlade biljčice. Kultivar Budrovka može podnijeti temperature i do -20 ºC, a uspijeva na laganim, pjeskovitim ili šljunčanim tlima. Pogodna su i glinasto-humusna tla na krečnjacima ili kalcitnim stijenama. Važno je istaknuti da lavanda ne podnosi kisela i vlažna tla, na parceli se ne smije zadržavati površinska voda, a pogubna je i visoka razina podzemne vode", savjetuju s ovog gospodarstva. Optimalna pH vrijednost tla za uzgoj Budrovke trebala bi se kretati između 6,5 i 7,5. Ako su tla kisela, mogu se popraviti dodavanjem vapna, komposta i pepela.

Godine koje su prolazile i urod koji su ubirali, profilirao ih je u jedne od ponajboljih uzgajivača lavande u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Više ljubičaste boje na slavonskim poljima, donijelo bi i više zarade našim poljoprivrednicima, poručuje Vera Trampus. 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva