Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Agroekologija - nova strategija rada na zemlji!

Agroekologija - nova strategija rada na zemlji!

Poljoprivreda je iznimno značajna gospodarska djelatnost koja se bavi uzgojem biljaka i životinja sa svrhom proizvodnje hrane, da bi primarno zadovoljila potrebe stanovništva na cijeloj kugli zemaljskoj.

Ali sve govori kako taj cilj ni danas u 21. stoljeću nije postignut, posebice ne u ekološkoj proizvodnji, zaštiti zdravlja i života ljudi, te zaštiti prirode i okoliša. Ugledni svjetski stručnjaci - poput akademikinje Hilale Elver, Mindy Schnider, dr. David Figa, Carla Petrinija, Alfonsa Cauteruccia - poručuju među inima kako bi trebalo promijeniti strategiju obrade zemljišta i poljoprivredne proizvodnje, na što bi, procjenjuju, trebala odgovoriti baš agroekologija.

Alison Power, profesorica evolucijske biologije na Sveučilištu Cornell predstavila nam je i negativne trendove pri intenzivnoj proizvodnji koja ne poštuje principe ekosustava. Postoji potreba za promjenom modela proizvodnje, fokusirajući se na biodiverzitet i održive žitarice. Također, smanjenje populacije oprašivača je naizgled mali, ali neizmjerno ključan dio za budućnost sigurnosti svjetske proizvodnje.

S tim u svezi su dakako zanimljiva razmišljanja, odgovori i komentari naših uglednih stručnjaka, primjerice predsjednika Hrvatskog agroekonomskog društva i prof. dr. sc. Ive Grgića na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i dipl. ing. agronomije Maje Erak, prof. u Srednjoj poljoprivrednoj i Tehničkoj školi u Gradu Opuzenu.

Stručnjaci o promjeni strategije obrade zemljišta i poljoprivredne proizvodnje

A što se tiče procjene, kako će do 2050. godine 75% ljudske populacije živjeti u urbanim područjima, prof. dr. sc. Ivo Grgić pojašnjava: "Neke procese potiču iracionalni razlozi. Iako mnoštvo zna ili može pretpostaviti da ih, barem u početku, u urbanim središtima čeka življenje u skučenim brojlerskim uvjetima, nedostatna zarada za kvalitetnu prehranu i samo san o konzumaciji kulturnih, športskih i inih sadržaja, ne treba ih spriječiti da pokušaju jer "ni drugi nisu otišli uzalud, tamo je ipak lakše živjeti".

Ekološko stočarenje u Dalmatinskoj zagori

Istine radi, jedan dio migranata nema što izgubiti pa žrtvuju život ne bi li se domogli uspjeli domoći boljega, kao migranti iz afričkih država te svjedočimo i tragedijama na jugu Italije. Veći problem je iznaći načine da ONI ostanu u svojim manjim sredinama, a to se može kombinacijom, i to, više ekonomskim naporima te manje promidžbenim porukama. Od ekonomskih elemenata su otvaranje radnih mjesta primjerenih obrazovnim i stručnim obilježjima pučanstva, zatim podizanje kvalitete života izgradnjom komunalne, kulturne i ine infrastrukture, bolja prometna povezanost.

Sve (ne)navedeno se odnosi na nerazvijeni dio svijeta, a u ekonomski jačim državama polako se odvija obrnuti proces. Tamo je selo ili ruralni prostor sve više mjesto življenja, razonode i izletništva, dok se manji dio stanovnika bavi poljoprivredom i komplementarnim djelatnostima. Dobar primjer su Austrija, Švicarska. Jedino je sigurno da je nemoguće i nepotrebno zaustavljati migracije jer, u biti, one uvijek donose i nešto novo. Samo treba pokušati da budu pod nadzorom."

Podsjeća na činjenicu kako moderna poljoprivreda i poljoprivredna politika, ako se pod time prihvaća EU i njezina tri opća cilja, poput onog da poljoprivreda bude konkurentna (cjenovno i kvalitetom), potiče brigu o zdravlju i zašiti potrošača i podiže kvalitetu života u prostoru gdje se poljoprivreda odvija. Tvrdi kako je dobra i prihvatljiva ona poljoprivreda koja najbolje koristi raspoložive poljoprivredne resurse, čuva prostor i tržištu nudi utržive proizvode po cijeni i kvaliteti.

Kaže kako to nije nužno konvencionalna i poljoprivreda velikih brojeva. Drži kako se, inače, problematika umjetnih gnojiva i općenito agrokemikalija rješava ili pokušava urediti direktivama i prema usmjerenju poljoprivredne proizvodnje od konvencionalne prema integralnoj i ekološkoj proizvodnji, te da je u područjima svijeta naglašene pothranjenosti pogled na to znatno drukčiji. Napominje kako su zasad na globalnoj razini umjetna gnojiva nezamjenjiva, uslijed svog utjecaja na proizvodnju, ali i stvorenih kultivara, računajući baš na njih. A što se pak tiče konstatacije da smo previše fini prema industrijskoj proizvodnji, koju je prihvatio privatni sektor, a ona nije uspjela prihvatiti svijet, nego naprotiv – dovodi ga do iznimno velike onečišćenosti zagađenja i zloporabe prirodnih resursa, dr. Ivo Grgić komentira:

Prihvatljiva ona poljoprivreda koja najbolje koristi raspoložive resurse, čuva prostor

"Problem se pojavljuje onoga trenutka kada poljoprivreda prestaje biti način života, nego postaje obična gospodarska djelatnost podložna djelovanju tržnih zakonitosti. Tada nastaje i pojačana briga na području čuvanja i očuvanja prirodnih resursa, a očito mislimo na tlo i vodu pa i na zrak, što prelazi na brigu o profitu, dohotku." U tome sve veću ulogu imaju multinacionalne kompanije koje diktiraju tempo razvitka pa time utječu i na samu bit poljoprivredne proizvodnje. Danas se žestoko uništava 12 biljnih i 14 životinjskih vrsta kojima se prehranjuje pučanstvo Svijeta, a sve drugo korisno se zanemaruje, uništava.

Eko proizvodnja češnjaka u Dalmatinskoj zagori

Nastaju nemjerljive štete oko nas te je i ovogodišnji Svjetski dan hrane (16. listopad) bio posvećen očuvaju bioraznolikosti. Koliki je utjecaj multinacionalnih kompanija, možemo vidjeti i prema njihovu utjecaju na cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda gdje se iz 'važnih prognostičkih centara u mjesec dana pojavljuju oprečne vijesti poput onih - "očekuje se porast cijena zbog..", da bi ubrzo lansirali kako "cijene hrane padaju zbog..".

A tek javni ili tajni ulazak u prirodu s genetski modificiranim proizvodima, lažnim deklaracijama? Inače, poljoprivredni proizvođači postaju dio potrošačkog društva i žele imati sve ono što imaju i drugi (tehniku, pomagala, školovati sve manji broj svoje djece), a jedino što im preostaje je uključiti se u utakmicu s nepoznatim rezultatom. No, mi potrošači bismo htjeli jeftino i nešto od čega nam neće opadati kosa te nam produžiti život do ne znam koliko godina. Plašim se da smo u jednom začaranom krugu koji će jednoga dana pući pa će netko krenuti iznova. Ako bude imao priliku."

O tome kako je došlo vrijeme da se više pozornosti obrati javnim fondovima i političkim mjerama prema agroekologiji u svrhu zamjene zastarjelog modela, ali kako to i ostvariti; te o tome kako je agroekologija povezana s našim odnosom prema zemlji, prirodi, te jednih prema drugima, prof. dr. sc. Grgić podsjeća na činjenicu kako su posebice EU fondovi na raspolaganju svim korisnicima formalno, no kod nas će manji dio proizvođača imati koristi od njih. Navodi kako su razlozi tome njihovo nepoznavanje, nesnalaženje u pristupu, nedovoljna zainteresiranost. Ujedno se pita gdje je onda izlaz ako je ekologija opći, javni interes?

Više pozornosti obratiti agroekologiji u svrhu zamjene zastarjelog modela

"Jedino se može ugradnjom određenih elemenata u već postojeći formirani sustav potpora dograditi kao obveza tehničkih i tehnoloških postupaka na tragu očuvanja prostora, pa tko želi dobiti, mora i dati, odnosno primijeniti i po cijenu gunđanja o velikom administriranju. Problem je u tome kako to sve kontrolirati i da cijeli postupak ne postane preskup. Možda je ulaganje u edukaciju proizvođača put, treba pokušati.

Eko vinogradi u dalmatinskom kršu

To su dobro primijetili jer se radi o složenici agro (polje, zemlja) i ekologija koja proučava odnose među živim organizmima, kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem obitavaju, ali i obrnuto - utjecaj okoliša na njih.

Podloga je to ekološke ili organske poljoprivrede, ali ne i sama ekološka poljoprivreda. Nedostaje nadzor nad cijelim procesom i dokaz da su i drugi principi ekološke proizvodnje primijenjeni, što se vidi kroz markicu odnosno znak na tom proizvodu.

Sigurno da postoje male ili veće manipulacije s ekološkim proizvodima, ali ništa više niti manje nego kod drugih proizvodnji i usluga. Međutim, ekološku poljoprivredu moramo promatrati i kao cilj, kao pokret, dakako i kao način života i promišljanja iako smo duboko uronili u proces onečišćenja zasad jedinog nama planeta. Nikada nije kasno, ako ne zbog nas onda zbog onih koji dolaze ili bi trebali doći", optimističan je prof. dr. sc. Ivo Grgić.

No, taj naš ugledni stručnjak ima svoj stav i o tome kako empirijski i znanstveni dokazi sve više pokazuju da mali farmeri prehranjuju gotovo cijeli svijet – u svim područjima. "I to je jedna od zabluda o poljoprivrednom sektoru, ako to promatramo i analiziramo na globalnoj razini. Istina je da u ekonomski i poljoprivredno razvijenim zemljama postoje pandami našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ali sa prosječno znatno većim proizvodnim resursima (površine, strojevi, gospodarske zgrade i sl.), s daljnjim procesom koncentracije. Nasuprot njima, nerazvijene su zemlje sa mnoštvom malih proizvodnih jedinica koje ne mogu ni sebe prehraniti. Svjetsko tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda drže veliki proizvođači i multinacionalne kompanije.

I čim neku godinu ili dan proglasimo nečim, znajmo da toga nema, ugroženo je i u fazi je nestajanja. Tako je i s Godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, tamo gdje ih ima, treba im pomoći da opstanu jer njihova uloga je čak veća u očuvanju ruralnog prostora nego u samoj proizvodnji. To je prepoznala i EU te je promjenom Zajedničke poljoprivredne politike naglasak dala na ruralni prostor, što nipošto ne znači da je zanemarila OPG-e, naprotiv. A do kada će postojati obiteljska poljoprivredna gospodarstva, teško je reći. Zavisi i od toga što pod njima podrazumijevamo. Ovakva kakva su sada, ne još dugo, drukčija ako ih tako nazovemo sve dok budu takva i opet iznova. To je proces koji se ne da zaustaviti i bolje je da to prihvatimo, lakše ćemo se pripremiti i prilagoditi novom."

Empirijski i znanstveni dokazi pokazuju kako mali farmeri prehranjuju cijeli svijet

Dr.sc. Ivo Grgić

Kako promijeniti strategiju rada na zemlji, prof. Maja Erak, dipl. ing. agronomije, podsjeća na činjenicu: "Obrada tla je mehanički zahvat u tlo kojim se stvaraju vodozračni odnosi pogodni za rast i razvoj biljke. Kroz povijest se zahvat obrade tla mijenjao ovisno o razvijenosti poljoprivrede i društva.

U počecima obrade tla korištena je isključivo snaga ljudi, potom životinja, a u današnje doba mehanizacije. Naime, u današnje doba na velikim površinama u konvencionalnoj proizvodnji obrada tla čini oko 15% troškova uzgojenih zahvata pri čemu se najveći dio odnosi na utrošak fosilnih goriva potrebnih za rad poljoprivredne mehanizacije.

Obzirom da je u ekološkoj poljoprivredi naglasak na zaštitu okoliša odnosno tla, vode i zraka, sama obrada tla je drukčija. Smanjenjem intenziteta i učestalosti obrade tla, obzirom na klimu, tlo i specifičnost uzgajanih kultura pozitivno se utječe na održavanje povoljnih svojstava tla kao što su struktura tla, razina organske tvari uz mikrobiološka aktivnost u tlu, ali i smanjenje uporabe fosilnih goriva. Sve navedeno u konačnici rezultira očuvanjem poljoprivrednog tla kao ključnog resursa na kojem se temelji poljoprivredna proizvodnja, ali i smanjenjem troškova proizvodnje te zaštitom okoliša."

Vrgoračke eko jagode (Kokorići)

Što se pak tiče procjene da će tamo negdje do 2050. godine oko 75% ljudske populacije živjeti u urbanim područjima, kaže kako se u vidu moraju imati dva aspekta, ako se na to pitanje odgovara iz konteksta situacije u Hrvatskoj, a to je - depopulacija i nezaposlenost, zanimljivo je razmišljanje gospođe Erak pitajući se kakav bi to scenarij mogao biti 2050.?

U ekološkoj poljoprivredi naglasak na zaštitu okoliša – tla, vode, zraka

"Svake godine Hrvatska izgubi oko 15.000 stanovnika (povećan mortalitet, iseljavanje). Nastavimo li ovim tempom, lako je izračunati. Naša sela i otoci su pusti, nezaposlenost je velika, perspektive nema. I tu nastaje kritičan moment. Gledano iz drugog kuta: zašto bi mladi ljudi trebali živjeti u gradovima? Zašto se ne vratiti na selo? Mladi ljudi su obrazovani, u punoj snazi, žele raditi i misliti svojom glavom.

Poljoprivredu i proizvodnju hrane treba popularizirati. Treba joj dati ugled koji zaslužuje jer je to najvažnija djelatnost kojom se ljudi bave. Hrvatska ima komparativne prednosti u poljoprivredi koju treba povezati sa turizmom i stvoriti radna mjesta. Ruralna područja obuhvaćaju približno 98% površine Hrvatske (podaci iz popisa 2001.), a samo 58% zemljišta se obrađuje i koristi za proizvodnju (Eurostat 2010.).

Tikve u Mučkom polju

Proizvođaču hrane se mora omogućiti najveća moguća podrška od strane države jer je on taj koji svaki dan stvara novu vrijednost, a isto tako mu se na selu moraju omogućiti svi uvjeti koje imaju stanovnici grada (zdravstvo, obrazovanje, sport, kultura).

A na koji se način može mijenjati politika o modernoj poljoprivredi koja traži mnogo više resursa, ovisno o fosilnim gorivima, a o prekomjernom korištenju umjetnih gnojiva temeljeći to na masovnoj proizvodnji? Pa moderna poljoprivreda traži puno više resursa, ovisi o fosilnim gorivima i o prekomjernom korištenju mineralnih gnojiva te sredstava za zaštitu bilja.

Nitko od nas nema pravo zabraniti takvu proizvodnju (gubitak radnih mjesta u proizvodnji sredstava za zaštitu bilja, mineralnih gnojiva te u s njima vezanoj trgovini), ali je potrebno kroz razne mjere osvijestiti takve proizvođače da vode računa o utjecaju na okoliš. Proizvođač moderne poljoprivrede si mora postaviti pitanje prilikom prekomjernog korištenja kemijskih sredstava o okolišnim problemima, jer postaje izravni konkurent agroekologiji koja se danas gleda na više načina: kao znanost, kao pokret i kao praksa“, objašnjava prof. Maja Erak.

Prekomjerno korištenje kemijskih sredstava – izvorni konkurent agoekologiji

Naglašava kako je poljoprivredna proizvodnja pokretač ekonomskog razvoja, posebice doline Neretve. Od poljoprivrede se očekuje da osigura dostatnu količinu hrane, da pri tom vodi računa o očuvanju okoliša – tla, vode i zraka, a da istovremeno osigura profit proizvođaču koji će ga motivirati na proizvodnju. Napominje kako ljudi svakim danom postaju svjesniji zagađenja uzrokovanog poljoprivrednom proizvodnjom te je proizvođače potrebno dodatno upozoriti i educirati o smanjenju upotrebe sredstava za zaštitu bilja i pretjerane upotrebe mineralnih gnojiva.

Piramatovci - primjer eko-obrade vinograda,

maslinika, smokvika u dalmatinskom kršu

Ističe kako poljoprivrednici s druge strane zaslužuju pristojne cijene za svoje proizvode pri čemu se ne smije dopustiti smanjenje cijene ispod održive razine kao što je danas slučaj sa mandarinom.

"Na pad cijene poljoprivrednih proizvoda može utjecati i blizina velikog zagađivača te onemogućiti put proizvoda od polja do stola, čime bi trud poljoprivrednika bio uništen. Stoga smo sretni i nadamo se da je projekt izgradnje TE na ugljen u Pločama zauvijek pospremljen u ropotarnicu povijesti", naglašava Maja Erak.

Zalaže se da agroekologiju treba podržati, ali ujedno pomoći i ostaloj poljoprivredi. "Hrvatska danas uvozi 45-50% hrane. Mala i srednja gospodarstva koja nose najveći dio poljoprivrede ne mogu planirati proizvodnju, razvoj i ulaganja. Ostaju prepuštena sebi samima i izložena tržišnim hirovima. Država ne koristi mogućnost smanjenog PDV-a na hranu, poljoprivredne strojeve i alate, ne koristi mogućnost višeg poreza na hranu koja sadrži štetne sastojke, ne koristi dodatne porezne olakšice za proizvođače koji se bave proizvodnjom i preradom domaće hrane i nedovoljno pomaže prilikom aplikacije poljoprivrednog proizvođača na korištenje EU Programa ruralnog razvoja, a postavlja se i pitanje subvencija u poljoprivredi te likvidnosti plaćanja.

Od strane države je također potrebno poticati proizvođačke organizacije te alternativne prodajne kanale, brendiranje proizvoda i više popularizirati poljoprivredu kroz dječje vrtiće i školske vrtove, ali i javne prostore, a ne ju smatrati manje važnom. U Hrvatskoj se problematikom agrara bavi, osim Ministarstva poljoprivrede na kojem je najveća odgovornost, Hrvatska poljoprivredna agencija, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, Savjetodavna služba, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo te Agencija za sigurnost hrane između kojih ne postoji kompatibilnost pa tako i izostaje prava podrška poljoprivredniku – izgleda da broj organizacija raste obrnuto proporcionalno sa smanjenjem broja poljoprivrednika", analizira dipl. ing. agronomije Maja Erak.

Profesorica Erak je dobro informirana, čak i uvjerena, kako je organska proizvodnja bila način života naših predaka te da im na tome možemo zavidjeti makar je bila teška. „Kao da je u međuvremenu nastao kratki spoj u svijetu, ali i u našim glavama kada smo se odrekli znanja o tradicionalnom načinu poljoprivredne proizvodnji, jer smo bili „komotni“ pa nismo slušali savjete starijih“, primjećuje prof. Maja Erak, tvrdeći:

Više od 200 autohtonih hrvatskih sjemena ušlo u Noinu arku proizvoda i sjemena

„Danas postajemo svjesni koliko smo pogriješili u tome što smo to znanje odbacili, ali ipak ponovo otkrivamo što sve možemo postići i proizvesti u suradnji sa prirodom. Agroekologija sve više postaje stil života za više ljudi, a izuzetno me veseli i vijest da je oko 200 autohtonih hrvatskih sjemena ušlo u Noinu arku proizvoda i sjemena na Sajmu prirodne hrane u Torinu održanom prije nekoliko dana. No kada govorimo o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prevladavaju poljoprivredna gospodarstva (OPG, PG) s malim i rascjepkanim posjedom (prosjek je 5,5 ha) te naglašenim tradicionalnim načinom proizvodnje. Sličan način proizvodnje imaju i gospodarstva u Austriji, Italiji, Sloveniji i nekim drugim državama EU gdje prosječno gospodarstvo ima 30-ak hektara zemlje i 50-ak muznih krava.“

Naglašava kako u Hrvatskoj ima gospodarstva koja su velika po nekoliko stotina hektara, pa i više: „Hrvatski je fenomen i u tome što tek jedan posto najvećih poljoprivrednih proizvođača uzima četrdeset posto poticaja. S druge pak strane u Hrvatskoj egzistira puno malih OPG-ova čija je budućnost vrlo upitna. No, male farme su jednako vrijedne, a uništenje obiteljskih farmi što se dogodilo u Hrvatskoj nije normalan proces. Hrvatsko podneblje je stvoreno za razvoj manjih i srednje velikih gospodarstava, posebice ekološke proizvodnje. U tome je ogromna snaga i prednost, a ne nedostatak Hrvatske. Izlaz je u udruživanju malih OPG. Hoće li do doći do procvata hrvatske poljoprivrede ovisi o mnogo čemu. Nadajmo se da ćemo to doživjeti već sutra“, zaključuje optimistična prof. Maja Erak, dipl. ing. agronomije.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dolina-neretve-2.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/mandarine-3.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/prof-hilal-eluer.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/tikve-u-muckom-polju.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/vrgoracke-eko-jagode-kokorici.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/prof-dr-sc-ivo-grgic.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-obrada.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-vinogradi.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cesnjak-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/atraktivan-motiv-u-dalmatinskom-ruralnom-prostoru.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva