Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Balkone i terase pretvorite u oaze domaće hrane

Balkone i terase pretvorite u oaze domaće hrane

Datum: 27.07.2016.
Broj pregleda članka: 4116
Tagovi: Urbano vrtlarenje, Zeleni krovovi

Procesom urbanizacije su se pojavili problemi povećanja topline u gradovima uslijed nedostatka vegetacije te razna onečišćenja, a najčešće uzrokovana prometom. Zbog svih negativnih efekata po kvalitetu života ljudi u gradovima, u zadnjih nekoliko godina su neki svjetski gradovi (Pariz, Toronto, Tokio, Copenhagen, Zürich) unijeli izmjene u urbanu politiku kroz zelene krovove.

Nove zgrade u komercijanim zonama trebaju imati ili krovove sa vegetacijom ili solarne panele za proizvodnju energije. Zeleni krovovi omogućuju stanište pticama, apsorbiraju štetne tvari iz zraka, smanjuju gradsku toplinu te zadržavaju oborinske vode i time smanjuju prelijevanje kanalizacijske vode. Ovo je pokazatelj da ozelenjavanje što većeg broja gradskih zona uvelike povećava kvalitetu života u gradovima, jer vegetacija povoljno utječe i na raspoloženje te povećava i radnu produktivnost.

Ušteda novca i poznato porijeklo hrane

Urbano vrtlarenje je u zadnjih nekoliko godina postalo dosta rašireno, ne samo kao građanske i pojedinačne inicijative, već i kao projekti u koje se uključuju i lokalne vlasti tako što javne površine koje se ne koriste daju građanima na korištenje za uzgoj hrane (povrće, začinske i ljekovite biljke). Urbano vrtlarenje, ne samo da ozelenjava površine u gradovima i utječe na očuvanje biološke raznovrsnosti, daje mogućnost ljudima, osobito onima koji nemaju priliku da negdje u ruralnijim područjima nešto sebi uzgoje, da sebi proizvedu hranu.

Pored toga što urbani vrtovi imaju korist kao izvor hrane ljudima koji žive u gradovima, njihova uloga kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini je višestruka, jer potiču na samoodrživost i pojedinca i zajednica, a i mjesta su gdje se građani okupljaju i druže te razmjenjuju iskustva. Na ovaj način štedite novac, što je vrlo značajna komponenta uzimajući u obzir ekonomske prilike u društvu, a porijeklo hrane vam je poznato, što je isto jedna od značajnih stavki kad kupujemo hranu, jer smo sve više nepovjerljivi kada je izvor hrane koju jedemo u pitanju.

Urbano vrtlarenje, ne samo da ozelenjava površine u gradovima i utječe na očuvanje biološke raznovrsnosti, daje mogućnost ljudima, naročito onima koji nemaju priliku da negdje u ruralnijim područjima nešto uzgoje, da sebi proizvedu hranu.

Iako su ljudi koji žive u gradovima uglavnom ograničeni za neki vlastiti uzgoj hrane, ipak ima dosta potencijala koji ljudi ne koriste. Otkako sam počela uzgajati povrće, zavirujem u tuđa dvorišta, ne zbog toga što me zanima kakve netko živote vodi, nego što me zanima kako se svaki prostor može iskoristiti za uzgoj hrane. Često su ljudi mišljenja da je za uzgajanje povrća potrebno više prostora nego što oni imaju oko svoje kuće i da nemaju uvjete za uzgoj hrane.

Sve je u organizaciji prostora

Uzgajajući povrtnice, shvatila sam da se na vrlo maloj površini može dobiti dosta hrane, samo se taj prostor treba dobro organizirati. Ukoliko smatrate da je prostor oko kuće rezerviran samo za ukrasno bilje i cvijeće te da tu ne želite nikakve "poljoprivredne" aktivnosti, imajte na umu da je većina povrtlarki vrlo dekorativnog izgleda - čemu najviše pridonose cvijet i plod (razne vrste tikvi, krastavac, rajčica, paprika).

Ukoliko postavite tri do pet posuda u koju ćete zasaditi rajčicu, npr. sorte cherry, a pretpostavljam da je to većini ljudi omiljena namirnica, imat ćete ga svaki dan u tanjiru tijekom ljetne sezone i sve do pojave prvog mraza u kasnu jesen. Sva ova ulaganja su minimalna, a sve na što trebate izdvojiti novac su posude, a može i na neki komad zemlje ukoliko imate slobodan, čak i negdje u cvjetnjaku, zatim zemljište kao supstrat, prihrana i sjemenski-sadni materijal.

Ukoliko nemate mogućnosti da na nekom otvorenom prostoru oko kuće napravite vrt ili da postavite plastenik, a imate balkon ili neku verandu, možete sebi uzgojiti gotovo sve što bi uzgajali u bašći i plasteniku (rajčicu, papriku, krastavac, razne vrste tikvi, luk, salate, rukolu, mahune, mrkvu) svakako u manjoj količini, ali opet nešto od toga može biti sasvim dovoljno u tijeku sezone. Neke biljke mogu zauzeti veliku površinu, npr. tikve jer su puzačice, ali ih možete postaviti tako da rastu vertikalno, odnosno pužu u vis, a ne na okolno zemljište i ovime štedite na prostoru.

Ono na što morate paziti prilikom uzgoja hrane na balkonu je sljedeće:

Osvjetljenje/osunčanost

Postoje biljke kojima treba dosta sunčanih sati, dok s druge strane, imate biljke koje bez problema rastu i bez direktnog sunca, odnosno u sjeni. Da bi uzgojili što više povrća na balkonu, dobro bi bilo da je bar njegov jedan dio dovoljno osunčan, ukoliko bi uzgajali recimo rajčicu ili krastavac i tikvice koji traže sunce. Na mom balkonu, npr. ljute paprike rastu bez direktnog izlaganja suncu i dosta dobro rađaju, a pravilo je da paprikama treba dosta sunca da bi se lijepo razvijale. U svakom slučaju, vrijedi eksperimantirati.

Oprašivanje

Uzgoju povrća u gradu, posebno u stambenim zgradama je problem nedostatak bumbara, pčela i ostalih insekata oprašivača, ako recimo uzgajate rajčicu, tikvice, krastavac, ali ove biljke možete i sami oprašiti i zasaditi cvijeće koje bi privuklo kukce. Za oprašivanje rajlice postoji sprava koja protrese cvijet i na taj način se izvrši oprašivanje, dok su kod tikvice i krastavaca cvjetovi jednospolni pa je tučak ženskog cvijeta potrebno protljati prašnicima muškog cvijeta.

Veličina posude za uzgoj povrtnice

Svaka biljka ima svoje zahtjeve prema vodi, hrani, prostoru, itd.  Veličinu posude za uzgoj različitih kultura birajte na osnovu karakteristika za tu biljku. Najmanje što možete na svom balkonu, jest da si zasijete začinsko i ljekovito bilje: bosiljak, origano, mažuran, kamilicu, žalfiju, mentu, peršin, itd.

Biljke u posudama možete prihranjivati i uz pomoć glista koje će biti u zemlji u posudi. Njima možete, ili ostavljati na površini zemlje, ili ubacivati kroz cvjevčicu koju bi stavili u zemlju, ostatke od organskog kuhinjskog otpada koje će gliste preraditi i da proizvedu hranjivi humus za vaše biljke.

Za početak krenite sa jednom saksijom/posudom i vidjet ćete kako ćete ubrzo nalaziti prostora o kojem ranije niste ni razmišljali. Često će vam se dogoditi da je za neku namirnicu potrebno samo "skoknuti" do balkona.

Foto: Hannamariah/Bigstockphoto

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva