Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Batat - idealna kultura za mala gospodarstva

Batat - idealna kultura za mala gospodarstva

I dok se na Solomonskim otocima pojede oko 160 kilograma batata godišnje po osobi, u Hrvatskoj mnogi ni ne znaju radi li se o voću ili povrću. No, na osječkoj tržnici ova je biljka prisutna već tri godine zahvaljujući entuzijastima oko Zelenog četvrtka. Ovoga puta batat su nudili i kao visokohranjive pločice, no i pogačice.

Samozapošljavanje uz pomoć eko batata

Iako su istraživači pronašli ostatke batata stare deset tisuća godina duboko u peruanskim pećinama, ovo slasno povrće nije bilo poznato u Europi sve do 1492. Danas se batat smatra jednom od najhranjivijih vrsta povrća.

"Krenulo je sa sadnicama, a inicijalna ideja uzgoja krenula je od ručka", kaže Marko Pljuskavac, eko proizvođač batata. Batat je znatno slađi od krumpira, arome su mu orašaste, slatke, meso može biti od bijele, žute do narančaste i ljubičaste boje, a prema nutritivnim vrijednostima zaslužuje visoko mjesto. Sadrži značajan udio vitamina A, koji u vrsti narančastog mesa doseže vrijednost čak 1.700 puta više nego u običnom krumpiru. Nema masnoća, sadrži male količine bjelančevina i niskokaloričan je.

80% proizvodnje batata vezan je za Kinu, Indoneziju i Ugandu. Ova je godina u Hrvatskoj bila loša za proizvodnju batata zbog mnogo kišnih dana. To mu je uvelike snizilo cijenu. No, Marko je ispekao svoj zanat, unatoč svim neprilikama koje ga okružuju. Ovaj pothvat mladog, nedavno nezaposlenog poljoprivrednika, primjer je drugima, kako od ničega stvoriti nešto. Marko pokreće i firmu koja će osigurati prodaju drugih ekoloških gospodarstava, čiji proizvođači jednostavno nemaju vremena za prodaju na tržnici.

Batat smije doći na istu površinu nakon tri godine

Za kvalitetan rast i razvoj batata potrebno je tri do pet mjeseci bez mraza. Najčešće se uzgaja vegetativno, pazeći na temperaturu zraka i tla u trenutku sadnje. Sadnja se u kontinentalnom dijelu Hrvatske planira oko 15. svibnja te oko 15. travnja u mediteranskom dijelu, uz uvjet da temperatura tla nije niža od 10 °C. Presadnice se proizvode u zaštićenim prostorima uz vrlo visoku temperaturu i vlagu i nakon dva mjeseca spremne su za sadnju.

Pripremu tla za sadnju batata najbolje je početi već u jesen, oranjem na dubinu od 30 cm. Prije sadnje kod proljetne pripreme tla (prije zatvaranja brazde) gnoji se sa 50 kg N, 100 kg P2O5 i 150 kg K2O po hektaru. Najbolje je sadnju batata obaviti na izdignute gredice malčirane crnom PE-folijom. Malč, osim što omogućuje stalnu toplinu i vlažnost u području korijena sprječava rast korova, koji bi mogli pridonijeti slabijem razvoju korijena batata.

Batat voli glinasto-pjeskovita tla

Treba paziti na plodored, pa batat smije doći na istu površinu tek nakon tri godine. Potrebno je izbjegavati tla na kojima je bio sijan kukuruz, zbog mogućih oštećenja korijenova od upotrijebljenih herbicida. Prema petogodišnjim istraživanjima Agronomskog fakulteta u Zagrebu, određene su pogodne lokacije za uzgoj u kontinentalnom dijelu, a to su Međimurje, Podravina, istočna i zapadna Slavonija, Prigorje, Moslavina te neke mikrolokacije s klimom koja odgovara navedenim područjima.

U mediteranskom dijelu to su Istra, Primorje i otoci, Dalmacija i otoci te dalmatinsko zaleđe. Najbolji se rezultati postižu na glinasto-pjeskovitim tlima koja su ocjedita, sa slabije izraženom humusnom komponentom, a kiselost bi trebala biti oko pH 6.

Berba batata - jedan od težih poslova

Berba je jedan od težih poslova u uzgoju batata. Na manjim površinama bere se isključivo ručno (štihačama), a na većim mehanizacijom (posebno pripremljenim plugovima ili preinačenim kombajnima za krumpir). Brati treba vrlo oprezno da se oštećenja korijenja smanje na minimum. Pritom je jedan od najvažnijih čimbenika kvaliteta (struktura) tla i vještina berača. Rokovi berbe batata ovise o sorti i roku sadnje, ali svakako vađenje treba dovršiti prije mraza.

Jednostavan uzgoj i potpuna iskoristivost

Batat je odlična kultura za proizvodnju na malim obiteljskim gospodarstvima, zbog relativno jednostavna uzgoja i zbog potpune iskoristivosti. Preliminarna istraživanja o troškovima ulaganja pokazala su da su troškovi proizvodnje batata (obrada tla, gnojidba, malčiranje, presadnice, natapanje, berba, sortiranje i skladištenje na 1 ha oko 120.000 kn. Cijena batata u Europi je u prosjeku 4-5 eura/kg.

Podaci o prosječnom prinosu koji pokazuju da se on može kretati od 10 do 25 t/ha ohrabruju, jer ukazuju da se i na tlima prosječne kvalitete i u lošijim vremenskim uvjetima batat još može proizvoditi profitabilno.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva