Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Bazga je prijateljica seoskih gospodarstava

Bazga je prijateljica seoskih gospodarstava

Datum: 10.05.2016.
Broj pregleda članka: 5298
Tagovi: Crna bazga, Zaštita, Bazga

Zova ili bazga (crna zova) je izuzetna biljna vrsta koja pripada porodici Caprifoliaceae, kozokrvicama. Potrebno je razlikovati crnu i crvenu zovu.

Crvena bazga Sambucus racemosa još se naziva planinska zova, divlja zova ili grozdasta bazga. Ova vrsta je otrovna. Vrlo je slična korisnoj crnoj bazgi. Cvjeta ranije od crne bazge, tijekom travnja i svibnja. Cvjetići su zelenkastožute boje. Stablo crvene bazge naraste do 5m visine, a listovi su izduženiji i sitniji. Plodovi su bobice koje sazrijevaju početkom srpnja i intenzivne su crvene boje. Najlakše je razlikovati ih po boji srčike u grančicama. Kod crvene bazge ona je svijetlosmeđa.

Oprez: koristi se samo crna bazga!

Crna bazga Sambucus nigra je vrsta koja se koristi. Raste samonikla po rubovima šuma, uz seoske puteve, u živicama, na zapuštenim i neobrađenim parcelama. To je višegodišnji grm ili drvo koje naraste od 3 do 10m. Cvjetići su sitni, mliječno bijele boje, prikupljeni u cvat. Cvijeta od svibnja do lipnja ili srpnja u u ovisnosti o vremenskim prilikama, a bobice sazrijevaju tijekom rujna ili ranije ako je pogodno vrijeme.

Od bazge se mogu koristiti cvijetovi, zrele bobice, listovi, kora drveta. Cvijet se bere dok se nije sasvim rascvjetao tijekom toplih i suhih dana i suši na toplom, sjenovitom mjestu izloženom propuhu, da bi se cvaovi što brže osušili i ostali bijele boje. Ukoliko cvijet potamni, nije više za upotrebu. Plodovi se beru kada su zreli. Mogu se koristiti za preradu ili sušiti. Sušenje plodova se odvija na temperaturi od 60 do 65ºC u pećnici ili na otvorenom kada je vrijeme suho i toplo. Dobro osušeni plodovi su bez mirisa, kiselo-slatkog ukusa.

Plantaže bazge

Od bazge se mogu pripremati sokovi, kompoti, džemovi, marmelade, želei, čajevi, mogu se koristiti u gastronomiji, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Svježe bobice se mogu konzumirati u malim količinama, otprilike jedan cvat, jer izazivaju proljev i povraćanje. Plodove zove koji su termički obrađeni (džem, marmelada i slično) možemo koristiti u neograničenim količinama.

Zbog sve veće tražnje bazga se uzgaja i plantažno. Za plantaže zove se biraju parcele dobre vlažnosti pošto zova ne podnosi sušu. Bazga na istoj parceli može rasti i do 15 godina. Razmnožava se sjemenom (potrebna je stratifikacija sjemena tri do četiri mjeseca), reznicama. Prilokom sadnje potrebno je iskopati rupe dubine 50cm koje se ispune humusom, zemljom, tresetom i pijeskom u odnosu 2:2:1:1. Sadnice se sade tako da korjenov vrat bude na razini tla. Mlade biljke traže brigu i potrebno ih je zalijevati tijekom prve dvije godine. Nasad bazge je potrebno održavati i redovno orezivati.

Bazga kao zaštitnica

Bazga je od davnina smatrana zaštitnicom kuće i seoskog imanja. Taj naziv je zaslužila zbog svoje osobine što tjera miševe, štakore i muhe zbog sadržaja cijanovodonične kiseline. Povrtlari i voćari vrlo često koriste bazgu i sade je u blizina vrtova i voćnjaka. U voćnjacima tjeraju miševe, posebno u nasadima jabuke.

Deblo jabuke se može okružiti grančicama bazge i sigurno će otjerati miševe ili se grančice bazge postave u krošnju da svojim mirisom tjeraju moljce, leptire. Svojim mirisom bazga tjera moljce koji napadaju jabuku i krušku. Njezin miris ne podnose ni mnogi drugi štetnici, što se može iskoristiti npr. u zaštiti ribizli. U nasadu ribizle grančice bazge sa listovima se drže potopljene u vodi. Potrebno je redovno mijenjati sadržaj posuda. Ili se bazga zasadi u blizini ribizli.

Preparat od bazge za voćne vrste

2 do 2,5kg svježe bazge ili 700 do 800g suhe bazge se potopi u kantu sa toplom vodom i ostavi dva dana. Nakon što je odstojala kuha se 30 minuta, nakon što se prohladi, treba ju procijediti i po potrebi razblažiti. Potrebno je provjeriti kako različite vrste i sorte reagiraju na ovaj preparat, za neke je potrebno razblažiti preparat sa vodom. Jabuka se tretira nakon cvjetanja prvi put, a drugi nakon pet do šest dana. Zbog svoje osobine da tjera miševe, dobro je drvo bazge zasaditi blizu kuće, štale, šupe.

Preparat od bazge protiv krumpirove zlatice

Uzima se 1kg zove u cvjetanju i potopi u 5l vode koju smo prokuhali i ohladili. Ostavimo potopljenu bazgu 12 do 24h. Nakon stajanja procijediti i preparat je spreman za upotrebu. Tretman je potrebno ponavljati. Dobro je i grančice bazge zabosti u krumpirište jer će svojim mirisom bazga tjerati krumpirovu zlaticu.

Foto: Pixabay.com

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva