Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Budućnost je u proizvodnji organske hrane

Budućnost je u proizvodnji organske hrane

U proizvodnji organske ili eko hrane ne koriste se suvremene metode tretiranja zemljišta pesticidima, kemijskim gnojivima, nema uvođenja genetski modificiranih organizama, a u industrijskoj preradi ne tretira se kemijskim prehrambenim aditivima. U ljudskoj povijesti uzgajala se isključivo ovakva organska hrana, sve do pojave prvih umjetnih pesticida i gnojiva u 20. stoljeću. Takva hrana na tržištu je posebno obilježena, a proizvođači moraju imati poseban certifikat koji dokazuje da je njihova hrana - baš eko.

Postoji nekoliko razloga zašto investirati u eko hranu, prvenstveno je to zdravlje ljudi, a ujedno i veća nutritivna vrijednost te bolji okus namirnica, ali i zaštita okoliša. Ljudi danas konzumiraju proizvode koji su u tolikoj mjeri obrađeni da organizmu ne pružaju potrebne hranidbene, energetske i zdravstvene standarde koji mu osiguravaju zdravlje. I sami smo svjesni činjenice da je prerada hrane danas najveći uzrok povećanju učestalosti raznih bolesti  te ni ne znamo koliko štetnih čestica unosimo u organizam. Jedini način da se unos tih tvari izbjegne je da se u svakoj zemlji članici Europske unije i u svim ostalim zemljama svijeta potakne sve veća investicija u proizvodnju eko-hrane.

Problem koji prati organsku hranu je i taj što mnogi proizvođači svoje produkte označavaju obilježjem organske hrane, iako oni to nisu. Organska hrana je skuplja od drugih proizvoda, ali ako uzmemo u obzir da ćemo za nju platiti više i samim time potaknuti mogućnost razvoja industrije za proizvodnju ekološke hrane, ali i biti informirani o tome što zapravo jedemo, njena cijena je opravdana. Ekološka hrana u prosjeku je 15% skuplja od obične hrane.

Što proizvoditi?

Koju ekološku hranu je potrebno proizvoditi? To su meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječne proizvode te biljke uljarice. U SAD-u je primjerice, 2011. godine, industrija organske hrane pokazala velike znakove napretka u proizvodnji i potrošnji. Voće i povrće čini 40.5% cijelog tržišta, dok su ostale kategorije mlijeko (14.6.%), pakirana pripremljena hrana (13.6%), napitci (12.1%), kruh i žitarice (10.7%), „zalogajna“ hrana (4.5%), začini (2.1%), meso, piletina i riba (1.8%). Iako predstavlja najmanju kategoriju, meso, piletina i riba kao organska hrana bilježe rast za 13% u usporedbi s prethodnom godinom. U Finskoj se bilježi rast organske proizvodnje čak za 50%, a sve se više poljoprivrednih gospodarstava bavi proizvodnjom organske hrane. S obzirom da Hrvatska posjeduje veliki broj neobrađenih poljoprivrednih površina, za očekivati je da će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, takvo stanje početi mjenjati te da će država više poticati i subvencionirati proizvodnju eko hrane.

Neka od poljoprivrednih godpodarstava u Hrvatskoj već rade na tome da svoju proizvodnju preusmjere na ekološki način. Ponukani vremenom u kojem živimo i sve većim zagađenjem, odlučili su, kažu, barem malo pridonijeti očuvanju prirode i svojim primjerom potaknuti ljude na razmišljanje o načinu života. Na OPG-u Knezić bave se proizvodnjom i preradom povrća (zimnica) na tradicionalni način bez konzervansa, od čega posebno izdvajaju uzgoj i presadnice batata. Nude i svježe sezonsko povrće poput stevije, batata, jama, raznih grahorica (azuki, kornjača-crni grah, biser grah, trešnjevac), paprike, patlidžana, luka (obični, ljubičasti, kozjak luk, češnjak), krumpira, krastavaca, mahuna, tikvica, mrkve, kupusa, poriluka i cikle. OPG Veselić već se četiri godine bave ekološkom proizvodnjom, počeli su sa uzgojem jagoda, a zatim i ostalog voća i povrća. Nedavno su registrirali i Pogon za preradu voća i povrća u pekmeze, džemove i ajvare. Trenutno obnavljaju i tradicionalnu posavsku kuću u selu Mužilovčica sa željom da tamo gostima osim smještaja ponude i ekološke proizvode, kako svoje, tako i ostalih članova udruge „Izvor“, čiji su član.

OPG Džakula spoj je pak tradicionalne i moderne stočarske i ratarske proizvodnje. Govedarstvo, kojim su se bavile i prethodne generacije i nešto novije ovčarstvo, glavne su grane  proizvodnje. U program ekološke proizvodnje uključen je i uzgoj zobi i tritikala. Posjeduju oko 120 ovaca pasmine Merinolandschaf koje se hrane isključivo travom, sijenom i žitaricama kontrolirana podrijetla. Zob i tritikal zauzimaju otprilike 3 ha površine, a prinos se koristi u uzgoju eko janjetine. OPG Radočaj, ovčarstvom se bavi od 1989. godine, a u posjedu imaju oko dva hektara ograđenog pašnjaka sa pregonima koje prihranjuju isključivo sa humusom (glistalom), koji imaju u vlastitoj proizvodnji od ovčjeg stajnjaka prerađenog u baterijama sa leglima Kalifornijskih glista. Legla Kalifornijskih glista zaokružuju ciklus proizvodnje, ovce - stajnjak - eko prihrana pašnjaka - eko prihrana i proizvodnja povrća.

Zašto razvijati vlastiti prirodni uzgoj hrane?

Prehrambeni suverenitet pravo je svakog naroda da utvrdi vlastiti sustav prehrane bez ugrožavanja drugih ljudi i okoliša te da očuva osnovne resurse za preživljavanje čovječanstva – plodno tlo, čistu vodu i zrak, kao i narodnu baštinu poljoprivrednih kultura, pasmina stoke i tradicijskih znanja. Za Hrvatsku to znači postizanje organizacije tržišta prehrambenih proizvoda na lokalnoj razini, koristeći lokalne resurse. Tržišta koje nije ovisno o uvozu jeftinih proizvoda upitne kvalitete te ekološke proizvodnje široko dostupnih zdravih proizvoda.

Ovaj pokret u svijetu, kao i u našoj zemlji, okuplja cijeli niz pojedinaca, poljoprivrednika, raznih udruženja i grupa koji se zalažu za praktična rješenja problema koji prijete prehrambenom suverenitetu. Ljudi su ti koji donose pozitivne promjene, oni koji su uzeli stvari u svoje ruke bez da čekaju promjene globalne politike. To su, kao što smo naveli ekološki proizvođači, permakulturisti, sjemenari i čuvari tradicijskih sorata i pasmina stoke, razna udruženja proizvođača i potrošača koja se bave lobiranjem i zagovaranjem bolje poljoprivredne politike. Budimo i mi promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

Foto: freepik.com
 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva