Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Crna svinja opet na cijeni

Crna svinja opet na cijeni

Datum: 11.07.2011.
Broj pregleda članka: 12974
Tagovi: Svinjogojstvo, Ekološki uzgoj, Stočarstvo

Prije 50-ak godina stanovnica mnogih seoskih dvorišta i salaša - crna slavonska svinja počela je nestajati pred najezdom uvezenih “bijelih” pasmina iz Njemačke, Velike Britanije i Švedske. Pašni uzgoj i žirovanje zamijenile su farme, ciklus tova sveo se na jednu četvrtinu, što je označilo i početak intenzivne proizvodnje u svinjogojstvu.

Međutim, posljednjih desetak godina, zahvaljujući novim trendovima proizvodnje ekološke i zdrave hrane, koja prije svega podrazumijeva kvalitetu, crna slavonska svinja kao kasno zrela pasmina ponovo se vraća, i to u nekadašnjem ekstenzivnom načinu uzgoja. Jedno od većih stada pronašli smo u Krčeniku kod Franje Majstorovića koji je, nakon gotovo četrdesetogodišnje karijere inženjera u njemačkom Siemensu, pokrenuo obiteljski posao u svinjogojstvu.
- Kupio sam matično stado od 45 krmača i pet nerasta, 19 hektara šikare uz šumu i počeli smo s mukotrpnim poslom krčenja, podizanja ograda, pregona i drvenih objekata za prašenje. Svinje su cijelo vrijeme na otvorenom, zdrave su, i ove godine očekujemo klanje i preradu trećine od ukupno 150 komada prasadi, koje ćemo uglavnom pretvoriti u kulene i kobasice, a dio će ići i na sušenje - priča Franjo Majstorović, koji je do sada u otvoreni ekološki uzgoj crne slavonske svinje uložio gotovo dva milijuna kuna.
- Velika prednost tih svinja uz otpornost je izvanredna kvaliteta mesa, tako da očekujemo da ćemo ulaskom u Europsku uniju upravo cijenom vrhunskih suhomesnatih proizvoda opravdati dosadašnja ulaganja - rekla je Franjina kćerka Marija Macanić, direktorica tvrtke Helix, koja se sa suprugom uhvatila teškog i mukotrpnog svinjarstva.

Uz ishranu pšenicom, kukuruzom, triticalom i zobi, svinje traže hranu i same, a kaljužanjem i kupanjem u posebno iskopanim rupama hlade se i oslobađaju kožnih nametnika. Od jeseni Majstorovićevi će na svom posjedu početi skupljati i žir kojim će također hraniti svoje stado. Planira povećati broj na 500 svinja i od Općine Podravska Moslavina kupiti još 30-ak hektara za ekološku proizvodnju hrane.

Općina će preko IPARD programa pomoći i izgraditi put do Franjinog salaša.
- Iako je ponekad vrlo teško, nije mi žao što sam od stručnjaka za elektroniku postao svinjar, budući da druženje sa životinjama i boravak u prirodi godi i duši i tijelu - kaže u šali Franjo, koji sve teške poslove radi i nakon komplicirane operacije i s trima srčanim premosnicama.

Osnovana udruga uzgajivača pfeiferice


Crna slavonska svinja (pfeiferica) nastala je na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku pokraj Osijeka križanjem lasaste mangulice i berkšira koje su se poboljšavale nerastima pasmine poland chine. Spada u srednje velike pasmine. Krmače crne slavonske svinje prase u prosjeku šest do osam prasadi koja su po odbijanju teška približno deset kilograma. Meso ima veliki postotak mišićne masti (6-8 posto). Za kulene i kobasice kolje se s 18 do 24 mjeseca starosti u težini od 130 do 230 kg. Zbog očuvanja pasmine, osnovana je Udruga uzgajivača crne slavonske svinje.

Autor: Ivan KOROV

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva