Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Crna svinja opet na cijeni

Crna svinja opet na cijeni

Datum: 11.07.2011.
Broj pregleda članka: 9382
Tagovi: Svinjogojstvo, Stočarstvo, Ekološki uzgoj

Prije 50-ak godina stanovnica mnogih seoskih dvorišta i salaša - crna slavonska svinja počela je nestajati pred najezdom uvezenih “bijelih” pasmina iz Njemačke, Velike Britanije i Švedske. Pašni uzgoj i žirovanje zamijenile su farme, ciklus tova sveo se na jednu četvrtinu, što je označilo i početak intenzivne proizvodnje u svinjogojstvu.

Međutim, posljednjih desetak godina, zahvaljujući novim trendovima proizvodnje ekološke i zdrave hrane, koja prije svega podrazumijeva kvalitetu, crna slavonska svinja kao kasno zrela pasmina ponovo se vraća, i to u nekadašnjem ekstenzivnom načinu uzgoja. Jedno od većih stada pronašli smo u Krčeniku kod Franje Majstorovića koji je, nakon gotovo četrdesetogodišnje karijere inženjera u njemačkom Siemensu, pokrenuo obiteljski posao u svinjogojstvu.
- Kupio sam matično stado od 45 krmača i pet nerasta, 19 hektara šikare uz šumu i počeli smo s mukotrpnim poslom krčenja, podizanja ograda, pregona i drvenih objekata za prašenje. Svinje su cijelo vrijeme na otvorenom, zdrave su, i ove godine očekujemo klanje i preradu trećine od ukupno 150 komada prasadi, koje ćemo uglavnom pretvoriti u kulene i kobasice, a dio će ići i na sušenje - priča Franjo Majstorović, koji je do sada u otvoreni ekološki uzgoj crne slavonske svinje uložio gotovo dva milijuna kuna.
- Velika prednost tih svinja uz otpornost je izvanredna kvaliteta mesa, tako da očekujemo da ćemo ulaskom u Europsku uniju upravo cijenom vrhunskih suhomesnatih proizvoda opravdati dosadašnja ulaganja - rekla je Franjina kćerka Marija Macanić, direktorica tvrtke Helix, koja se sa suprugom uhvatila teškog i mukotrpnog svinjarstva.

Uz ishranu pšenicom, kukuruzom, triticalom i zobi, svinje traže hranu i same, a kaljužanjem i kupanjem u posebno iskopanim rupama hlade se i oslobađaju kožnih nametnika. Od jeseni Majstorovićevi će na svom posjedu početi skupljati i žir kojim će također hraniti svoje stado. Planira povećati broj na 500 svinja i od Općine Podravska Moslavina kupiti još 30-ak hektara za ekološku proizvodnju hrane.

Općina će preko IPARD programa pomoći i izgraditi put do Franjinog salaša.
- Iako je ponekad vrlo teško, nije mi žao što sam od stručnjaka za elektroniku postao svinjar, budući da druženje sa životinjama i boravak u prirodi godi i duši i tijelu - kaže u šali Franjo, koji sve teške poslove radi i nakon komplicirane operacije i s trima srčanim premosnicama.

Osnovana udruga uzgajivača pfeiferice


Crna slavonska svinja (pfeiferica) nastala je na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku pokraj Osijeka križanjem lasaste mangulice i berkšira koje su se poboljšavale nerastima pasmine poland chine. Spada u srednje velike pasmine. Krmače crne slavonske svinje prase u prosjeku šest do osam prasadi koja su po odbijanju teška približno deset kilograma. Meso ima veliki postotak mišićne masti (6-8 posto). Za kulene i kobasice kolje se s 18 do 24 mjeseca starosti u težini od 130 do 230 kg. Zbog očuvanja pasmine, osnovana je Udruga uzgajivača crne slavonske svinje.

Autor: Ivan KOROV

Komentiraj




Vaši komentari


Napisao: edina paro, 18.11.2014.

molim vas da mi kažete koliki je poticaj za uzgoj, i koliko košta kilogram mesa.


Napisao: kerezovic slobodan, 12.10.2014.

Pozdrav svima , molim za informaciju,dali neko zna gdje se moze u BiH nabaviti ova pasmina svinja, pozdrav svima iz B.Samca


Napisao: romina, 01.03.2014.

molimVas broj tel. kome se moze obratit za pojedina pitanja oko kupnje i uzgoja, i koliki je poticaj za uzgoj? Hvala.


Napisao: milan grgic, 15.02.2014.

poz svima. mene zanima dali se smiju svinje zirovati na drzavnim sumama. ako netko zna molim da odgovori


Napisao: tomislav tekavčić, 17.03.2013.

ja se bavim uzgojem crne slavonske svinje još sam u početku sa 2 krmače i 10 prasaca a u olanu mi je se proširiti na 10 do 15 krmača ako nađem kupce da su sigurni radi otkupa


Napisao: Stanko Kocmut, 22.12.2012.

Zanima za crnu svinjo da li je možno kupiti i dovesti u Slovenijo. L. P. Stanko

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Upotreba buhača u ekološkoj poljoprivredi
03.03.2015.

Upotreba buhača u ekološkoj poljoprivredi

Dalmatinski buhač je ime za biljku, trajnicu, Chrysanthemum cinerariifolium Vis. iz porodice...

Što koči proizvođače eko sjemena?
25.02.2015.

Što koči proizvođače eko sjemena?

Proizvodnja hrane za vlastite potrebe u Republici Hrvatskoj i dalje je vrlo prisutna, ponajviše u...

Kako postati proizvođač eko hrane u EU?
21.02.2015.

Kako postati proizvođač eko hrane u EU?

Najvažnija polazna točka je proizvodnja u skladu s načelima ekološke poljoprivrede. To...

Proljetna gnojidba u ekološkoj proizvodnji
19.02.2015.

Proljetna gnojidba u ekološkoj proizvodnji

Zbog obilnih kiša prošle je jeseni na većini površina bila onemogućena osnovna gnojidba...

Posjetite predavanje: Kako suzbiti štetnike masline?
18.02.2015.

Posjetite predavanje: Kako suzbiti štetnike masline?

21. i 22. veljače 2015. godine, u splitskom hotelu Zagreb, u organizaciji Saveza maslinara i...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva