Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Duhanom i pepelom protiv lisnih uši

Duhanom i pepelom protiv lisnih uši

Datum: 24.04.2016.
Broj pregleda članka: 5027
Tagovi: Biljne uši, Eko proizvodnja, lisne uši, Štetočine, Prirodni neprijatelji

U našim vrtovima i voćnjacima susrećemo se s brojnim vrstama lisnih uši. Mada su male veličine tijela, prosječno 2 do 4 mm, lisne uši čine velike štete. Susrećemo ih na voćnim vrstama, u povrću, ljekovitom i ukrasnom bilju, drveću i grmlju.

Pored toga što ih pronalazimo na različitim biljnim vstama, lisne uši se brzo razmnožavaju, imaju veliki broj generacija i to je jedan od razloga njihove velike prisutnosti.

Štete od lisnih uši

Lisne uši se hrane mladim i sočnim biljnim dijelovima. Najčešće ih susrećemo na mladim listovima, po čemu su i dobile ime, a mogu činiti štete i na pupoljcima, mladim stabljikama, cvjetovima, voćnim mladicama, plodovima i korijenju. Štetu čine sisajući biljno tkivo. Prilikom ishrane dolazi do raznih deformacija napadnutih dijelova koji istovremeno služe i kao sklonište. Biljke koje lisne uši nasele fiziološki slabe, jer hranjiva za njihov rast koriste uši za ishranu.

Pored toga, uši luče "mednu rosu" i dolazi do pojave gljivice čađavice koja smanjuje asimilacijsku površinu biljke. Zbog "medne rose" (koju koriste u ishrani) mravi stvaraju svoje kolonije lisnih uši, čuvaju ih, štite i doprinose njihovom rasprostiranju.

Pored direktnih šteta, lisne uši su indirektno još opasnije zbog toga što prenose različite biljne viruse (oko 100 raznih virusa). Prema mogućnosti prenošenja biljnih virusa od strane lisnih ušiju dijelimo viruse u tri grupe:

  • neperzistentni virusi - ove viruse lisne uši mogu prenijeti na zdrave biljke neposredno nakon ishrane na bolesnim biljkama. Ovakvi virusi se prenose direktno preko usnog aparata i uš može ostvariti zarazu samo dok je virus prisutan na njoj,
  • perzistentni virusi - su virusi koji se mogu prenijeti isključivo putem sline lisnih uši. Ovo znači da se virus resorbira u krv uši i takva uš ostaje zarazna tijekom cijelog svog života,
  • semiperzistentni virusi -  virusi koji se mogu prenijeti na oba načina, direktno preko usnog aparata i preko sline.

Lisne uši posjeduju veliki potencijal razmnožavanja i za kratko vrijeme stvore velike kolonije na napadnutim biljkama. Međutim, na njihovu brojnost najveći utjecaj imaju temperatura i vlažnost zraka. Optimalna temperatura za lisne uši je od 20 do 28ºC, a vrijednost vlažnosti zraka treba biti iznad 60%. Kišni pljuskovi ispiru lisne uši i dovode do njihovog propadanja na tlu. Visoke temperature i sušni periodi dovode do smanjenja brojnosti lisnih ušiju.

Metode suzbijanja lisnih uši

Neke lisne uši naseljavaju samo pojedine biljne vrste, dok druge za ishranu koriste više biljnih vrsta. Zbog brojnosti, suzbijanje lisnih uši je stalan proces i primjenjuju se različite metode.

Biljke saveznici u borbi protiv lisnih uši

Mnoge biljne vrste su naši saveznici u borbi protiv lisnih uši i mogu se podijeliti u dvije grupe:

  • Biljke koje privlače uši - ove biljke privlače na sebe biljne uši i na taj način umanjuju štete na uzgojenim biljkama. Takve biljke su: loboda, dragoljub, grah, mnoge cvjetnice. Preporučuje se ove biljke saditi oko kultura da ih na taj način štite. Napadnute biljke se uklanjaju iz vrta ili se tretiraju raznim pripravcima.
  • Biljke repelenti - svojim mirisom biljke odbijaju biljne uši: korijander, neven, bijeli i crveni luk, dalmatinski buhač, lavanda. Takve biljke se sade po rubovima leja, uz zasađene biljke, između redova.

Kukci - neprijatelji lisnih uši

Brojni kukci su prirodni neprijatelji lisnih uši i koriste ih za svoju ishranu. Da bismo privukli ove insekte u svoje vrtove i voćnjake potrebno je izgraditi hotele za korisne kukce i na taj način stvoriti povoljne uvjete za njih. Veliki je broj predatora koji smanjuju populaciju lisnih uši: bubamare, osolike muhe, grabljive stjenice, mrežokrilci. Pored predatora korisne su i parazitske osice.

Ptice koriste lisne uši kao hranu

Mnoge male ptice se hrane lisnim ušima: stjenice, vrapci, male grmuše i druge. Da bi privukli ptice u svoj vrt postavljaju se kućice, pojilice i hranilice u voćnjaku ili bašti. Hranilice za ptice se postavljaju tijekom zime da bi se osigurao stalni izvor hrane za ptice i one zadržale.

Pripravci protiv lisnih uši

Vrsta i način pripravka ovisit će o tome da li se primjenjuju na ukrasnom bilju ili povrtlarskim i voćarskim kulturama.

Ukrasno bilje

Na ukrasnom bilju (npr. ruže, cvjetnice, živa ograda) mogu se koristiti napitci kao što je primjerice Coca-Cola i slični. Dovoljno je biljke isprskati ovim napitcima. Šećer iz pića stvara ljepljivu sredinu, lisne uši se ne mogu kretati i hraniti što dovodi do njihovog propadanja. Postupak se treba ponavljati ovisno o intenzitetu napada i vremenskih prilika (poslije svake kiše, jer kiša opere biljku).

Upotreba sapunice se pokazala djelotvornom. Prednost treba dati sapunima izrađenim iz ekoloških sastojaka. 300g sapuna se otopi u 10l vode, ako se koristi tekući sapun doda se 125 ml. Za manju količinu pripravka, u 4l vode doda se 50 ml deterdženta za suđe i pripravak je spreman za upotrebu.

Za pripravak od duhana uzeti 400g lista duhana i preliti sa 10l tople vode. Ovako namočen duhan ostaviti najmanje 3 sata, a nakon toga pripravak procijediti i primjeniti. Također, u borbi protiv lisnih uši može poslužiti i pepeo. U 10l vode dodati 300g drvenog pepela i kuhati 25minuta. Nakon što se smjesa ohladi procijediti i dodati 50g sapuna i time tretirati napadnute biljke. Dobrim se pokazao i pripravak crvenog luka i sapuna: krupno naribati 30g crvenog luka i 5 do 6 g sapuna za rublje i preliti sa 1l vode. Ostaviti da stoji 5 sati, nakon toga procijediti i pripravak je spreman za upotrebu na cvjetnicama.

Za povrtlarske i voćarske kulture najčešće se primjenjuju biljni pripravci

Pripravak od bijelog luka se pokazao efikasan u borbi protiv crnih lisnih uši. 200g češnjaka usitniti ili izgnječiti i preliti sa 1l tople vode i ostaviti pet sati. Nakon toga preparat procijediti i razrijediti jednu šalicu pripravka sa 10l vode.

Pripravak od koprive također je pokazao dobre rezultate. Za pripravak od koprive potrebno je 1kg svježe koprive ili 200g suhe preliti sa 10l vode. Ostaviti da kopriva stoji potopljena 12 do 24 sata, ne duže jer kopriva gubi svojstva insekticida. Procijediti i tretirati napadnute biljke. Ovaj pripravak je uspješan u borbi protiv zelenih lisnih uši, dok se za crne uši pokazao manje efikasan.

Pripravak od pelina se priprema od 300g svježeg pelina ili 30g suhog koji se prelije sa 10l vode. Ovaj pripravak se koristi protiv lisnih uši, grinja, mrava te hrđe. Osim toga, mnogi u ovoj borbi koriste pripravak od suhe ljute paprike, gdje se 300 g suhe ljute paprike prelije sa 10 litara vode i ostavi preko noći, a tretira se u koncentraciji 1:10.

Pored ovih biljaka za suzbijanje lisnih uši mogu se koristiti i pripravci od dalmatinskog buhača, od lista ili korijena maslačka, borove iglice, neem i još mnoge druge biljke.

Foto: pixabay.com

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva