Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Eko jabuka se traži - ali kako ju naplatiti?

Eko jabuka se traži - ali kako ju naplatiti?

U prostorijama DVD-a Đakovo ovoga vikenda održana je 14. županijska, 10. regionalna i 8. međunarodna izložba jabuka - Jabučini dani 2015 koja je kao i svake godine do sada, pobudila veliki interes, kako među izlagačima, tako i među brojnim posjetiteljima. A nudilo se svega. Osim dakako jabuka, bilo je tu i meda, domaćih kolača, sokova i čajeva pa sve do tradicijskih proizvoda, šlingeraja i zlatoveza. Za svakoga ponešto.

Prema riječima Snježane Numanović iz Savjetodavne službe Osječko-baranjske županije koja je uz Udrugu voćara Đakovištine organizator izložbe, prvotni cilj pokretanja Jabučinih dana bio je okupiti jabučare u cilju stvaranja udruge, potom zadruge, a sada i proizvođačke organizacije. "Sada su nam se pridružili i obrti tradicijskih proizvoda, rukotvorina te proizvođači meda i brojni drugi. Ove godine ukupno je 90 izlagača i mislim da svake godine izložba napreduje", kaže Numanović dodajući kako su u ovogodišnje Jabučine dane uključeni i učenici osnovih i srednjih škola iz Đakova, dok je gost izložbe bila Zagrebačka županija.


Snježana Numanović iz Savjetodavne službe

Prodaju - a ne navodnjavaju!

Ta stručnjakinja ocjenjuje kako je ova godina bila dobra za proizvođače jabuka, ali i napominje kako i kod proizvodnje jabuka, kao i drugog voća, bez ulaganja u nove tehnologije ponajprije navodnjavanje, nema značajnijeg uspjeha. "U Osječko-baranjskoj županiji nažalost malo je voćnjaka koji se navodnjavaju, ali ipak su jabuke postigle zadovoljavajući rast. Zdravstveno stanje je dosta dobro, plodovi su kvalitetni, a sve više se pojavljuju i ekološki proizvedene jabuke. Još uvijek je nažalost veći problem kako naplatiti nego prodati  jabuku", ističe sa žaljenjem.

Pod jabukom u Đakovštini više od  120 hektara

Predsjednik Udruge voćara Đakovštine Josip Đelagić  podsjeća kako samo do prije 20 godina proizvodnje jabuka nije bilo na području Đakova. "Operativnim programom zajedno sa Savjetodavnom sužbom došli smo do toga da danas imamo preko 120 hektara nasada jabuka. To još uvijek nije dovoljno s obzirom na ukupan broj hektara s kojima raspolaže Đakovština, ali je značajan napredak kada kažemo da smo prije 20 godina krenuli od nule", ističe Đelagić.

Među brojnim izlagačima je i voćar Filip Ivić iz Đakova koji se već osam godina bavi eko proizvodnjom voća u svom voćnjaku desetak kilometara udaljenom od Đakova prema Našicama. "Prve tri četiri godine  sam bio, da tako kažem, pod prismotrom stručnjaka, a sada ima četiri godine kako imam eko certifikat i mogu svoje proizvode prodavati po cijeloj Hrvatskoj, ali i EU", kaže taj voćar koji se bavi uzgojem jabuke, šljive, aronije i stolnog grožđa.


Prodaja jabuke

Zarada na  eko jabukama još uvijek na čekanju

Na pitanje kako su jabuke rodile ove godine, odgovara kratko "bolje nego prošle, a lošije nego pretprošle - najljepše". "Niti želim onaj urod od prije dvije godine kada su mi se grane lomile, a niti od prošle godine kada je urod bio nikakav", napominje dok nabraja neke od eko sorti jabuka s kojima je došao na Jabučine dane, kao što su Katarina, Florina, Pilot, Topaz i druge. Kaže kako se eko proizvodnjom bavi iz vlastitog htijenja i zadovoljstva, iako takav način proizvodnje donosi veće troškove i iziskuje značajnija ulaganja i više rada.

Dok konvencionalni voćnjak iznjedri 80% voćaka prve klase - eko voćnjak daje 40%

"Dok je normalno da oni koji na klasičan način tretiraju voćnjak dobiju do 80% voće prve klase, ja jedva izvučem 40%. Radim isključivo s koprivom, gavezom, sodom bikarbonom i drugim prirodnim pripavcima", navodi žaleći se na nisku cijenu eko jabuka.

"Moje jabuke primjerice u Istri se prodaju po 10 kuna na veliko, a po 21 kunu na malo. Ovdje prodajem kao i svi voćari po 4 do 5 kuna. Sve ispod 3 kune za eko proizvodnju je užas, ali tako je kako je", zaključuje. Prema njegovom mišljenju, proizvodnja jabuka u Hrvatskoj zadovoljava domaće potrebe, no još uvijek su najprisutniji problemi koji se odnose na plasman, neorganiziranost proizvođača i nedostatak hladnjača.

S druge strane, gledano u nacionalnim okvirima, proizvodnja jabuka raste. U Hrvatskoj se ove godine, ako je vjerovati riječima savjetnika ministra poljoprivrede Marka Dražetića, očekuje urod 100 tisuća tona jabuka, pet tisuća tona više nego prošle godine. "U 2014. godini proizvodnja jabuka bila je na zavidnoj razini od oko 95 tisuća tona, a ove godine očekujemo oko 100 tisuća tona tog voća", kaže Dražetić. Đakovački Jabučini dani, uz možda samo primjereniju lokaciju od prostorija DVD-a, dobar su poticaj da jabuke u Hrvatskoj bude još više. Dakako, prvenstveno one domaće. Uz pomalo stereotipno, ali još uvijek dobro geslo na domaćem stolu, domaća jabuka - slavonska voćna kraljica.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam01781.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam01776.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam01775.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam01783.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam01778.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam01782.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva