Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Eko ratarenje moguće uz barem 50 ha zemljišta!

Eko ratarenje moguće uz barem 50 ha zemljišta!

"Ekološka proizvodnja nije samo ekološka. Tu se mora imati i volje i znanja i osjećati prema prirodi nešto više nego običan čovjek", započinje priču o ekološkoj ili kako se zna reći, i organskoj poljoprivredi, Zvonko Hrubenja iz Rajeva Sela, jedan od rijetkih vukovarsko-srijemskih poljoprivrednika, koji se osim integralnom bavi i ekološkim uzgojem, prvenstveno ratarskih kultura.

Iako se ekološkoj poljoprivredi posvetio prije pet godina, i dan danas kaže, suočava se s gotovo istim problemima, iako priznaje, nakon što je Hrvarska ušla u EU, počeo je primjećivati kako se neke stvari ipak kreću nabolje. Doduše, kaže, u milimetrima, ali ipak napredak je vidljiv.


Stari Zetor

14 hektara pod eko proizvodnjom!

"Ne znam ni sam zašto sam se počeo baviti ekološkoj poljopirvredom. Jednostavno sam osjetio da bi to moglo biti nešto što će me ispuniti zadovoljstvom. A i po prirodi sam znatiželjan i volim eksperimentirati", dodaje ovaj Rajevčanin navodeći kako pod ekološkom proizvodnjom ima 14 hektara, a uglavnom sije kukuruz, zob, pšenicu i pir.

Prošle godine okušao se i u sadnji tikvica, ali se nepremostivim pokazala daljina Rajevog Sela od većih tržišta.

"Daleko smo. Rajevo Selo je na kraj svijeta. Do najbližeg većeg grada, Vinkovaca ima 55, a do Osijeka i stotinjak kilometara. Dakle da bih išao na tamošnje tržnice ne isplati mi se. O Zagrebu, koji može puno toga progutati da i ne govorim", pojašnjava.

Poticaji su izdašni

Dodaje kako je integrirana poljoprivredna proizvodnja dosta jeftinija i jednostavnija, ali i organska ima svoje prednosti - poglavito ako se zna da su poticaji za organsku dvostruko veći nego kod integralne poljoprivredne proizvodnje. Navodi kako je poticaj u ekološkoj ratarskoj proizvodnji 5.000 kuna po hektaru bez obzira na kulturu, što omogućava pristojnu zaradu.

Problem mu predstavlja i činjenica da je cijena ekološki proizvednih poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj još uvijek nezadovoljavajuća, a niti ljudi u dovoljnoj mjeri znaju cijeniti ekološki uzgojenu kulturu.

Nikome nisam zanimljiv jer imam samo 13 tona eko pira

"Imao sam prošle godine zasijano 10 hektara pod pirom i prodao sam pola i pola mi je ostalo. Sada tražim mušterije, ali nikome nisam zanimljiv jer imam samo 13 tona pira", jada se iako priznaje da se uspio pokriti iz pira koji je uspio prodati.


Deutz-Fahr

Dodaje kako su prinosi su u ekološkoj poljoprivredu puni manji nego u integralnoj jer je ipak to proizvodnja bez kemije i mineralnih gnojiva. "Mislim ove godine u ekološkoj proizvodnji posijati 10 hektara soje. Mislio sam i i vše, ali moram imati tropolje odnosno minimalo tri kulture moram zasijati i kada to učinim opet ću imati pojedinačno relativno malu proizvodnju. Trebaju mi jednostavno veće površine. Jer, ako imaš njivu široku 20 ili 30 metara- to ti je malo, iako izgleda puno, jer moraš sa svake strane ostaviti po 10 metara zaštitnog pojasa", kaže dodajući kako se ekološkom ratarskom poljoprivredom teško baviti ukoliko nemaš barem 50 hektara zemljišta na raspolaganju.

Za eko uzgoj treba puno ruku

Navodi kako je obrada zemlje i sjetva gotovo ista kod ekološke i integralne proizvodnje, a do razilaženja dolazi kada na red dođe borba protiv korova. U ekološkoj poljoprivredi, prema njegovim riječima, moraš raditi sve ručno - što znači da ti treba puno ruku, a u Rajevom Selu i okolici ih, priznaje, baš i nema.

"Sin, supruga i ja stoga sve sami obavimo, a puno je to rada. Kopanje nas ubija, ali drugog načina nema", navodi i kaže kako je konkurirao za Mjeru 4 Programa ruralnog razvoja i prošao je te se nada skoroj isplati, a u planu mu je kupovina novog kombajna i traktora.

Na pitanje tko kupcima jamči da je proizvod koji prodaje proizveden na ekološki način, Hrubenja kaže kako godišnje ima tri stručna nadzora - u proljeće od kontrolne ustanove, izvanredni nadzor koji se može obaviti iznenada i bez najave i na kraju, nadzor u samoj žetvi. Navodi i kako se u pet sela županjske Cvelferije uz njega ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom bavi još samo jedan proizvođač u Drenovcima.

Predlagao je i osnivanje zadruge za ekološku proizvodnju ali kako kaže, to još ne pije vodu. Nada se kako će se stvari promijeniti u budućnosti, a svima onima koji se namjeravaju okušati u ekološkoj proizvodnji preporuča da idu u to, ali samo ako imaju veću poljoprivrednu česticu. "Isplati se, kako ne. Osjećaju se pozitivniji vjetrovi. Treba biti uporan i ustrajan, ali to je tako i u drugom poslu", zaključjuje taj Rajevčanin. Poručuje kako od ekološke poljoprivredne proizvodnje ne misli odustati, pa kud puklo da puklo.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam03016.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam03019.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam03007.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam03013.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam03003.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam03014.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam03006.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva