Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Eko Sever - pioniri na tržišnoj vjetrometini

Eko Sever - pioniri na tržišnoj vjetrometini

Nositelji su prvog hrvatskog certifikata ekološkog poljoprivrednog gospodarstva i prvog hrvatskog znaka ekološkog proizvoda. Ekološko OPG Sever ekološkom poljoprivredom bavi se već 19 godina. Uzgoj povrća i voća bio im je, kako kažu, sporedna djelatnost uz zaposlenje. Uzgajali su za svoje potrebe te za prijatelje i susjede. 2000. godine su ipak napravili korak dalje i odlučilii da će se baviti samo time te se kompletno posvetili ekološkom uzgoju povrća. Na javnom natječaju dobili su dvije parcele od otprilike 50 ha u najam na rok od 20 godina. Parcele nisu bile obrađivane zadnjih deset godina, te su bile obrasle šipražjem prosječne visine 2,5 m, što je bilo  idealno za ekološki uzgoj.

U proljeće 2000. započeli su s uzgojem povrća, voća i žitarica. Na površini od 2 hektara uzgajali su rajčicu, papriku, patlidžan, kupus, kelj, cvjetaču, brokulu, shanon, razne vrste tikvica, poriluk, špinat, matovilac, salatu, blitvu i drugo. Na ostalom dijelu uzgajali su nešto pšenice (oko 2 ha), kukuruza (12 ha), te djetelinsko travnih smjesa (4 ha). Tijekom jeseni 2000. raskrčili su i ostale zapuštene dijelove parcela, zasijali 6 ha pšenice, a na proljeće 2001. zasijali su 15 ha jarog ječma, 22 ha kukuruza, te 6 ha povrća.

Uz uzgoj, počeli su proizvoditi zimnicu, kao i prerađivati žitarice u brašno, pahuljice i tjesteninu. Za svoje potrebe proizvode humus kalifornijskih glista, kompost kao i razne pripravke na biljnoj bazi u svrhu zaštite i gnojidbe prema standardima IFOAM-a. Bili su sudionici Prve smotre hrvatskih ekoloških proizvođača Hrvatske, kao i nekoliko međunarodnih izložbi te vrste. Imaju i certificiran status organskog uzgoja od strane Ecocert Internationala, kako bi mogli proizvoditi ljekovito bilje za poduzeće Terra Magnifica u svrhu izvoza u Europu pod Ecocertovim certifikatom.

Početkom 2003. započeli su i s ekološkim uzgojem pilića, kokoši i jaja, te su se proširili za još 3 ha tako da je tada gospodarstvo obrađivalo 55 ha zemlje. Uslijedio je ekološki uzgoj burskih koza, te povećanje broja patki, guski i zagorskih purana. Sada se u stalnoj ponudi nalazi i ekološki kruh, kozje mlijeko i kozji sir. Početkom 2007. započeli su i ekološki uzgoj svinja.

Svake godine su postupno povećavali broj plastenika, tako da sada imaju 50 plastenika ukupne površine 8.250 m2.

Mario Sever

"Često smo u prilici da odgovaramo na pitanje zašto smo se odlučili baš za ekološki način uzgoja. Vjerujemo da i vi, kao naši vjerni kupci, često razmišljate o načinu na koji su uzgojene namirnice koje se svakodnevno nalaze na vašem stolu. U posljednjih pola stoljeća proizvodnja hrane svela se na industrijsku proizvodnju koja se temelji na neracionalnoj primjeni agrokemikalija i fosilne energije", navodi obitelj Sever.

Unatoč tome što je ovakav način proizvodnje doveo do zadivljujućih povećanja prinosa, on je doveo i do niza ekoloških, ekonomskih i socijalnih problema - onečišćenja tla i voda, smanjivanja raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, izumiranja vrijednosti ruralnog načina života, smanjenja broja poljoprivrednika i poljoprivrednih gospodarstava te degradacije krajobraza.

"Jedna od posljedica ovakvog, neodrživog načina proizvodnje namirnica jest i potpuno "anonimni" prehrambeni sustav. Potrošači biraju proizvode s polica trgovina, ne znajući pri tom odakle dotični proizvod potječe, tko ga je i na kakav način proizveo. S druge strane, proizvođač za svoje proizvode dobiva sve manje novca jer glavninu onoga što plaća potrošač uzimaju ostali sudionici u tom lancu, poput prehrambene industrije, maloprodajnih lanaca, veletrgovaca itd. Proizvođač također proizvodi za potpuno anonimnog potrošača. On ne zna tko i gdje konzumira njegove proizvode, pa je veza između ove dvije grupe posve izgubljena", ističu.

Ovakvi trendovi nisu mimoišli ni Hrvatsku koja je preplavljena lancima domaćih i stranih supermarketa. Police takvih trgovina prepune su uvozne hrane, koja je često dopremljena s udaljenosti od više tisuća kilometra, te uzgojena i prerađena na etički i ekološki upitan način.

Stoga su se oni odlučili za drugačiji način uzgoja, a u tome nisu sami. Članovi su i suosnivači udruge Z-EKO Zagreb, te BIOPE Osijek. Surađuju s udrugom Ecologica iz Zagreba i nizozemskom zakladom Avalon Foundation s kojima rade nekoliko pokusa u ekološkoj proizvodnji i testiraju upotrebu novih strojeva.

Ekološka poljoprivreda važna je za održivu budućnost Hrvatske i ima strateško značenje za razvitak ruralnih prostora. Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede (APREP) za razdoblje 2011.-2016. Ministarstvo poljoprivrede, najavljeno je da će do 2016. pod ekouzgojem biti osam posto poljoprivrednog zemljišta, odnosno 90.000 hektara, a lista ekoproizvođača povećat će se sa 1000 na 5000 gospodarstava. Rezultati ostvareni u međuvremenu ne ulijevaju optimizam. Moglo bi se čak ocijeniti da zapravo idemo unatrag.

Potpore u ekoproizvodnji

Korisnici u sustavu ekološke proizvodnje uz regionalna, ostvaruju i dodatna plaćanja za oranice, livade i pašnjake, te za povrće i višegodišnje nasade. Primjerice, uz regionalno plaćanje čiji je maksimalni iznos za proizvodnu 2012. bio 2300 kn, korisnik za oranice pod ekoproizvodnjom dobiva i dodatnih 2646 kuna po hektaru. Kada je riječ o povrću i višegodišnjim nasadima, na 2300 kuna dodaje se 4300 kuna, dok dodatna naknada za ekološke livade i pašnjake iznosi 1323 kn/ha plus osnovni paušal od 702 kn/ha.

Mario Sever na OPG-u Sever

Mario Sever, za Poslovni.hr navodi da je država troma, a međuresorska suradnja nikakva. No, da ponovno odlučuje kojim će se biznisom baviti, opet bi, tvrdi, prednost dao "ekološkoj proizvodnji jer želi znati što jede" iako je još uvijek to iznimno složen posao jer "stalno se mora dokazivati kako kupcima, tako i svima ostalima da su proizvodi iz ekouzgoja."

"Unatrag deset godina, država nije uspjela staviti u funkciju zapušteno državno zemljište koje stoji neobrađeno, bojim se da ulaskom u EU nemamo više vremena za puno stvari koje smo propustili", kaže Sever i navodi da će, ako ništa drugo, članstvo Hrvatske u EU ipak olakšati nabavu sjemenja i repromaterijala, čega je domaćem tržištu manjkalo zbog trapave administracije. I on smatra da je provedbu Akcijskog plana zakočila nekvalitetna međuresorska suradnja uključenih ministarstava. "Ponekad imam osjećaj", kaže Sever za Poslovni.hr, "da se ekoloških proizvođača sjete samo pred izbore".

 

Foto: RGBStock.com, Poslovni.hr

 

 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva