Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Eko sol iz stonske Solane - izvorni HR brand

Eko sol iz stonske Solane - izvorni HR brand

Čini se kako je tijekom 2014. godine podbacila berba morske soli gotovo u svim solanama na području Dalmacije, pogotovo ona u Stonu, kao nikad dosad u svojoj bogatoj povijesti.

Mjerodavni ističu da protekle godine, primjerice u stonskoj Solani, nije ubrano niti zrno morske soli uslijed kiša koje su padale tijekom srpnja usporavajući kristalizaciju, dok su oborine u kolovozu 2014. gotovo u cijelosti uništile i posljednja očekivanja, baš kao i u inim poljoprivrednim djelatnostima i kategorijama.

Zato i ne čudi činjenica što su bazeni tijekom ljeta protekle godine zjapili prazni, a umjesto kristalizirane morske soli, u njima se mogla vidjeti samo boćata voda. Unatoč tome, bili su itekako privlačni za skupine inozemnih turista, čak i djece koji su znatiželjno razgledali bazene stonske Solane, dakako i zidine tog gradića.

Nekada se u stonskoj solani godišnje moglo ubrati 1.300 tona soli, a 2014. ni zrna

Takvom slikom u stonskoj Solani i skupine inozemnih turista, te izletnika, koje godinama organizirano i redovito posjećuju i taj ambijent na jugu Hrvatske, bile su neugodno iznenađene misleći u početku kako se morska sol više ne proizvodi na nepreglednim slanim poljima nadomak Dubrovnika.

Proizvodnja i dorada soli

Tako je i lanjska ponuda seoskog turizma Stona i okolice donekle bila manjkava uslijed praznih bazena morske soli, iako su skladišta bila puna tog proizvoda, a slična slika mogla se vidjeti i u inim hrvatskim solanama, kao i gotovo uništena poljoprivreda u poljima diljem Lijepe naše.

Naime, zapisano je kako se nekada na slanim poljima u Stonu, samo tijekom jedne sezone, moglo ubrati i više od 1.300 tona industrijske i konzumne morske soli koja se malim vagonima dopremala u skladišta, za razliku od protekle sezone kada nije bilo tako. Umjesto lokomotive i klopotanja vagončića, punih morske soli, koje su ne tako davno tijekom turističke sezone punili i mnogi inozemni turisti i domaći sezonski radnici, godine 2014. u stonskoj solani mogla se osjetiti i vidjeti samo sablasna slika i tišina.

No mogao se vidjeti tek jedan vagončić napunjen morskom solju kao podsjetnik na neka bolja protekla vremena kada je na nepreglednim stonskim slanim poljima gotovo sve vrvjelo, a zveckanje vagončića i lokomotive, kao i žubor sezonaca, turista i vodiča te izletnika, odjekivalo tamošnjim primorskim okolišem.

I mještani Stona vole reći kako su turisti minulog ljeta često zastajkivali kod predstavljenog vagončića te su ga snimali, a neki gosti, izletnici koji su prvi put posjetili taj ambijent, morsku sol su uzimali u ruke, pregršt, kako bi ju osjetili, dakako i uvjerili se u njenu postojanost. Upućeni kažu kako se krah berbe morske soli na nepreglednim slanim poljima lanjskog ljeta u Stonu ipak nije očekivao, što potvrđuje i vlasnik i direktor stonske Solane Sveto Pejić. Kaže da se nadao kako će se nešto soli ubrati u kolovozu, ali se njegova očekivanja nisu obistinila.

Ni turisti tijekom ljeta 2014. u stonskoj solani nisu vidjeli vagončiće u pokretu pune soli

"Zbog toga ipak nećemo kukati. Najvažnije je što na hrvatskom tržištu neće nedostajati morske soli iz naše solane u Stonu jer su nam skladišta dupkom puna. U njima ima dostatno konzumne i industrijske soli.

Ervin Katalinić, voditelj pogona za proizvodnju

i doradu soli u Čaporicama

Bitno je što ni mnogi zaljubljenici soli i poslovni partneri nisu zabrinuti uslijed prošlogodišnje iznimno loše berbe jer soli neće manjkati ni 2015. Naime, unatoč tome što je urod soli 2014. u cijelosti podbacio, morske soli iz Stona ima u dostatnim količinama.

Proizvodi se isključivo ljudskim radom, uz pomoć sunca i vjetra, a i tehnologija je još davno provjerena, stabilizirana makar se nije mijenjala od doba Dubrovačke Republike.

Iako nije konkurentna na tržištu, nemjerljivo je kvalitetnija. No kako je riječ je o ekološkoj soli, ona bi mogla postati i izvorni hrvatski brand na zahtjevnom i izbirljivom europskom tržištu. Ali to nužno zahtijeva i velika ulaganja i stručno-marketinšku pomoć, no mi se ipak nadamo kako će se dio novca iz pretpristupnih fondova EU, koja su namijenjena Hrvatskoj, utrošiti baš u Stonu.

Novi pogon za proizvodnju i doradu soli tvrtke

Ma.Co.T. Sol u gospodarskoj zoni Čaporice

Tako bi se barem donekle ublažile teške posljedice najvećeg neprijatelja solane – kiše tijekom ljetnih mjeseci koje samo za nekoliko sati padanja mogu uništiti sve ono što se mjesecima može stvoriti u bazenima. Inače, sezona berbe soli 2014. je najgora u dugogodišnjoj povijesti stonske Solane", tvrdi Sveto Pejić.

I tehnolog u stonskoj Solani Senio Medi naglašava kako je situacija u stonskoj Solani godine 2014. bila iznimno loša kakva se dugo ne pamti u tom kraju.

Računa kako je tijekom lanjskih ljetnih mjeseci u Stonu palo 150 litara kiše po četvornom metru tvrdeći da je to uništilo sol u bazenima na samoj granici soljenja.

Podsjeća na činjenicu kako se 70-ak % soli iz Stona koristi u industriji te je manji dio konzumna sol. Ujedno poručuje kako postoje dostatne količine soli u skladištima.

Kiše tijekom ljeta 2014. u stonskoj solani uništile sve što su ljudi mjesecima radili

"Ovo vam je sustav zasoljene juhe. Ako vam je previše slano, dodate dva decilitra vode i sve se vraća na staro, juha neće biti (pre)soljena, vjerojatno ni zasoljena. Tako vam je i u bazenima soli. Kada pada kiša, koncentracija soli se gubi", objašnjava Senio Medi, dodajući:

Čista stonska sol u ljušturi Jakobove kapice

- hrvatski suvenir

"Dok zbrajamo štete koje su nam nanijele lanjske ljetne kiše, kakve ne pamte stanovnici Stona i Pelješca, te iz šire okolice juga Hrvatske, naša je najstarija europska solana itekako atraktivna za domaće i inozemne turiste, dakako i sve posjetitelje, makar tijekom ljeta 2014. godine nisu mogli vidjeti kako se sol bere, ukrcava, otprema i skladišti, a tehnologija proizvodnje soli ih itekako zanima.

To posebice zanima turiste koji prvi put ciljano posjete stonsku solanu, poput Ane iz Slovačke koja je izjavila kako je to što je vidjela, čula i osjetila fantastično, sve je tako mirno i tiho te predstavlja odmor za dušu. Ujedno je kupila i naš suvenir, čistu stonsku sol u ljušturi Jakobove kapice."

Mještani Stona kažu kako je 2014. godina, uslijed čestih ljetnih kiša, bila iznimno loša i za turizam, a ne samo za berbu morske soli. Naime, prema ocjeni stručnjaka spomenuta je godina, posebice ljeto, u cijelosti uništila proizvodnju soli – u 53 bazena u samom Stonu, koje nije bilo u dostatnim količinama ni za domaće potrošače. To tvrdi glavni tehnolog stonske solane Senio Medi dodajući kako more nije krivo za takvo stanje. Podsjeća kako takvo što nije zabilježeno u posljednjih 38 godina, tamo negdje 1976.

Čista stonska sol u ljušturi Jakobove kapice – zanimljivi hrvatski suvenir

Djeca i turisti uz bazene soli

"No ljeto 2014. je bilo jako zafrkano, sve smo kompletno radili kao i svih proteklih godina. Ali svaki put, kad god bi se pojavila sol u bazenima, palo bi najmanje po 30, 40 i do 100 litara kiše na metar četvorni, baš kao zainat.

Bilo je dana kada bi nas jaka kiša i po tri puta dnevno vratila iz bazena. Tako tijekom ljeta 2014. godine uslijed čestih i jakih kiša nismo proizveli ni zrna soli. Doduše, imamo dostatno uskladištene čiste soli, oko 2.000 tone, za Dubrovačko-neretvansku županiju.

U stonskoj Solani radim 30 godina te sam zadnje desetljeće dobro pratio i ustvrdio kako je lipanj jako bitan za solanu u Stonu. A baš tih zadnjih 10-ak godina lipanj je bio obilat kišama, neočekivano iznimno kišovit, posebice onaj 2014. kada se znatno smanjila i proizvodnja soli. No prije desetak godina sol smo u lipnju vadili iz bazena, a to sada činimo skoro u kolovozu, iako se salinitet mora puno i ne mijenja.

Kada pustimo morsku vodu u solanu odnosno bazene, treba nam 45 dana kako bi more ostalo u bazenu, gdje se proizvodi sol. Tako taj proces prolazi otprilike oko 45 dana uz sitnu kišu. Dakle, ako u solanu pustimo morsku vodu 1. lipnja, sol možemo očekivati i brati najkasnije 15. srpnja u beskišnim uvjetima.

Kako je zadnjih nekoliko godina ljeto bilo kišovito, najviše lipanj i početak srpnja, datumi su se znatno pomjerili, odmiču se i pomiču, onda je i branje soli manje. Poslije kad dođe rujan, to više nisu dani kao srpanjski ili kolovoški, jer su kraći i hladniji, a i rosa padne. Uz to i sunce je slabije, ne jače, što sve skupa negativno utječe na količinu proizvedene morske soli. Onda, dakle, neće biti 45 dana, nego znatno više, čak 50 ili 60 dana. Učinci proizvodnje morske soli su tijekom 2014. dosta loši", ocjenjuje Senio Medi, glavni tehnolog stonske Solane komentirajući:

Puni vagončići eko-soli u stonskoj Solani

"Eto, primjerice tijekom srpnja ili krajem tog mjeseca u prosjeku po svakom bazenu Solane uberemo od 3 do 5 tona morske soli, dok u rujnu proizvedemo tek tonu soli. Dakle, imamo 53 bazena od kojih samo u tri beremo sol. Naime, u 9 bazena beremo sol, dok su preostali namijenjeni za pripremu te proizvodnje.

Kako se i sada u našoj zemlji najbolja sol kupuje iz uvoza pa ne bi bilo nikakvo čudo kad bi se zatvorile naše solane. Inače, proizvedena sol u stonskoj Solani sada se prodaje samo na području Dubrovačko-neretvanske županije – do Metkovića i Ploča, ali koja se ne može kupiti u Splitu i okolici.

Imamo mi soli za poklon turistima i posjetiteljima, baš kao i suvenira od morske soli, solnog cvijeta, ali tijekom ljeta 2014. nismo imali ni sezonskih radnika u berbi soli. Inače, u stonskoj Solani ima 6-7 stalno zaposlenika, dok ih tijekom ljeta radi znatno više – sezonaca, volontera, studenata. Naime, tijekom ljeta 2014. ih nismo uzimali, jer nije bilo branja morske soli. Tada, tijekom lipnja i srpnja, ni vagoncine nismo vadili iz skladišta jer nam nisu bili potrebni. Dakle, 2014. godina je bila takva, a živimo u nadi kako će 2015. će vjerojatno biti bolja."

Ako se morska voda pusti u bazene solane 1. lipnja, sol se može brati 15. srpnja

Predah u stonskoj Solani

Naime, manjak (ne)ubrane morske industrijske soli u solanama Dubrovačko-neretvanske, Zadarske županije, tijekom ljeta 2014. donekle je ublažen i nadomješten proizvodnjom i preradom soli u nedavno izgrađenom pogonu u gospodarskoj zoni Čaporice, odnosno tvrtki Ma.CO.T, ujedno i u tvrtki AB.T. Sol kod Grada Trilja.

"Naša tvtka Ma.CO.T je utemeljena 1989. godine, čiji je osnivač poznati hrvatski poduzetnik Ljubo Glibota, rođen 1940. u Slivnu, kod Zagvozda. Proizvedenu i prerađenu sol plasiramo na tržište Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije i Mađarske, te još u neke europske zemlje članice EU-a. Sredinom 1992. godine tvrtka je osnovana u Hrvatskoj, zatim smo otvorili i novo skladište 2005. u industrijskoj zoni u Rijeci.

Nakon toga smo 2007. otvorili tvrtku u BiH Ma.Co.T koja je izgradila i otvorila pogon za proizvodnju, preradu i distribuciju soli u poduzetničkoj zoni Čaporice.

Punjenje vagona čistom soli u stonskoj Solani

Konkretno, naša je zadaća osigurati dostatne količine industrijske soli - odnosno tijekom zime za održavanje kolnika prometnica kada se posipaju ceste. I u tom smislu smo okrenuti zimskoj službi za održavanje prometnica odnosno sustavu zimske službe u cijeloj RH, susjednim zemljama - BiH, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj.

Držimo kako, bez obveznog korištenja našeg proizvoda, nema ni sigurnog prometovanja na cestama tijekom zimskih uvjeta u (ne)navedenim zemljama", poručuje Ervin Katalinić, voditelj Sektora razvoja u tvrtki Ma.Co.T Sol, ujedno i u tvrtki AB.T. Sol (A.B.T. 'Sol' ).

Katalinić dodaje kako novi pogon tvrtke A.B.T. Sol u zoni Čaporice u prvoj fazi proizvodnje ima 2.500 metara četvornih natkrivenog korisnog radnog prostora i 14.000 kvadrata vlastitog zemljišta gdje se namjerava izgraditi još jedna hala za proizvodnju i preradu soli sukladna prvoj. Uz to u drugoj fazi se kani proširiti skladište proizvodnog pogona sa sunčanim kolektorima u sklopu zelenog vrta u Čaporicama.

Pogon za proizvodnju i doradu soli tvrtke Ma.Co.T. Sol u zoni Čaporice kod Trilja

Ovo je naš prvi pogon za proizvodnju i doradu, pakiranje i distribuciju soli u cijeloj Dalmaciji te susjednoj BiH, a u konačnici će zapošljavati između 15 i 20 djelatnika. Godišnja količina proizvodnja, dorada i plasman soli preko pogona u Čaporicama planirana je oko 30 tisuća tona.

"Ali ne smijemo zaboraviti kako naš pogon i skladište u toj gospodarskoj zoni nisu okrenuti na samo Hrvatsku, nego i za potrebe BiH, Austrije, Slovenije, Mađarske, pa i znatno šire. Inače, u prvu fazu izgradnje i otkup zemljišta uložili smo oko 11 milijuna kuna, koliko će nas stajati i druga faza, ukupno oko 22 milijuna kuna, od čega je oko 30 posto sredstava namijenjeno za kupnju moderne opreme", riječi su Ervina Katalinića.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/berba-soli-u-stonskoj-solani.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/na-pocetku-berbe-ciste-eko-soli-u-stonskoj-solani.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/punjenje-vagoncica-u-stonskoj-solani-eko-sol.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kad-rodi-sol-u-stonskoj-solani-mladi-imaju-pune-ruke-posla.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/u-predahu-u-stonskoj-solani-cekanje-na-vagoncice.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/hrpe-ciste-morske-soli-u-stonskoj-solani.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/puni-vagoncici-ubrane-eko-soli-u-stonskoj-solani.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/turisticki-motiv-djeca-i-turisti-uz-bazene-i-hrpe-eko-soli-u-stonskoj-solani.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cista-stonska-sol-u-ljusturi-jakobove-kapice-hrvatski-suvenir.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/novi-pogon-za-proizvodnju-i-doradu-soli-tvrtke-ma-co-t-sol-u-caporicama.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ervin-katalinic-voditelj-pogona-za-proizvodnju-i-doradu-soli-u-zoni-caporice.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/detalj-iz-proizvodnje-i-dorade-pakiranja-i-distribucije-soli-u-caporicama.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva