Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Ekološki uzgoj šparoge za početnike

Ekološki uzgoj šparoge za početnike

OPG Dodig Zdenka postoji od 2005. godine. Zdenka se na gospodarstvu bavi proizvodnjom voća, povrća i prerađevina iznimne kvalitete bez uporabe pesticida, herbicida i ostalih supstanci i umjetnih gnojiva. Pored toga, gospodarstvo održava trajnu plodnost tla na kojem se proizvodi povrće, njeguje raznolikost kulturnih vrsta i održava ekološka ravnoteža.

"Slijedimo misao da tlo, raslinje, živi organizmi i čovjek čine dijelove cjeline koji su u tijesnom međuodnosu i mislimo da čovjek kao dio koji može u najvećoj mjeri mijenjati okolinu, ima odgovornost do biljaka i domaćih životinja kao do kulturnog naslijeđa, koje mora neoštećeno sačuvati za budućnost.

Grmovi lavande privlače kukce, a patke se hrane puževima

Zdravlje cjelokupnog sustava je ovisno od svakog pojedinog dijela. Stoga se naš rad značajno razlikuje od klasičnog komercijalnog uzgoja. Zemlja nije samo podloga za rast biljaka iz koje izvlačimo što je više moguće proizvoda, nego je živ organizam u kojemu postoji tisuće malih bića koja moraju biti zdrava kako bi čitav sustav zemlje bio zdrav i da bi dao zdrav i ukusan plod. Za tlo se brinemo tako što ga pravilno okopavamo, prorahljujemo i gnojimo.

Šparoga spada u višegodišnju srednje otpornu biljku i nedovoljno je zastupljena u Hrvatskoj.

Gnojimo stajskim gnojivom, zrelim kompostom kojeg sami proizvodimo, kamenim brašnom, gnojnicama od bilja i algama. Rahlimo prekopavanjem kako bi omogućili korisnim mikroorganizmima da se razvijaju. Zastiremo slamom i kompostom da bi zaštitili biljke od smrzavanja i isušivanja. Tisuću grmova lavande privlači korisne kukce, a jato pataka drži populaciju puževa pod kontrolom. U dva plastenika u proljeće se proizvode presadnice, a u ljeto rajčice, paprika i patlidžani. Gospodarstvo pokriva voćnjake krušaka i breskvi i povrtnjake na površini od 2 ha. Povrće je proizvedeno na površinama koje su bile nekada zadružni pašnjaci, dakle nisu bile u obradi. Proizvode prodajemo na kućnom pragu i dostavom".

Šparoga - vrijedna, ali nedovoljno zastupljena

Ime šparoge potječe od grčke riječi asparagus, što znači izdanak. Mladi izboji šparoge beru se u travnju i svibnju u priobalnom području, a u kontinentalnom u svibnju i lipnju. Na tržištu su prisutna dva tipa šparoge: divlja ili samonikla i kultivirana ili pitoma šparoga. Samonikla ili oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.) je raširena na području Mediterana, no može se pronaći i u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Ima veću vrijednost proteina, lipida, fenola i vitamina C od kultivirane šparoge (Asparagus officinalis L.).

Muške šparoge daju veće prinose

Kultivirana šparoga je trajnica sa životnim vijekom 15 i više godina. Cilj uzgoja su mlade stabljike - izboji dužine 15 do 25 cm, s priljubljenim ljuskastim listovima i zatvorenim vrhom. Karakteristične su zbog svog brzog rasta, te pri temperaturi od 20 °C mogu dnevno narasti i do 7 cm. U Europi je cjenjenija bijela šparoga, dok zelena ima bolju hranidbenu vrijednost. Bijela i zelena šparoga se razlikuju jedino u metodi uzgoja, što znači da se s iste biljke mogu dobiti izboji zelene ili bijele boje. Postoje mješoviti kultivari koji imaju i muške i ženske biljke te kultivari samo sa muškim biljkama. Naime, muške biljke ne troše energiju na proizvodnju sjemena pa daju veće prinose za razliku od ženskih.

Bijela ili zelena šparoga?

Bijela šparoga se uzgaja tako da se biljka nagrne debelim slojem zemlje pa izboji zbog nedostatka sunčeve svjetlosti i klorofila ostaju bijele boje. U novije vrijeme se u uzgoju bijele šparoge, prije početka rasta izboja, redovi prekrivaju crnom polietilenskom folijom. Folija ne smije biti napeta, odnosno mora biti lagano položena preko reda kako bi se izboji mogli nesmetano razvijati.

Zelena šparoga zahtijeva manje radne snage i posla pa je više raširena od bijele šparoge. Nedostatak u uzgoju zelene šparoge je kasniji početak berbe, povećana osjetljivost na bolesti i štetnike te manji prinos, zbog manjeg promjera izboja u odnosu na bijelu šparogu. Međutim, sadrže duplo više vitamina, aromatičnije su (intenzivnijeg mirisa i okusa), nježnije te sadrže klorofil. Prije kuhanja, bijelu šparogu potrebno je oguliti, dok zelenu nije. Šparoga razvija velik korijenov sustav, pa se bolje razvija na lakšim tlima.

Duboko oranje i gnojidba

Za zasnivanje šparžišta obavlja se duboko oranje na 40 do 60 cm te gnojidba. Preporučuje se organska gnojidba svake tri godine s 300 kg - 1 t/ha stajskog gnojiva/100 m², do 250 kg/100 m² treseta ili komposta, zelena gnojidba zaoravanjem usjeva boba, grahorice, djeteline ili žitarica uz dodatak dušika. Prije same sadnje šparoga, važno je pripremiti tlo. Dobro ga obradite, očistite od korova i dodajte mu organske tvari. Zaštitite korijenje jer se brzo isuši i ošteti. Možete ga prekriti jutom.

Tijekom rasta redovito održavajte biljku i plijevite te pazite da ne oštetite korijenje tijekom obrade. Krošnju šparoge zaštitite na izloženim mjestima kako ne bi stradala od vjetra. Tijekom suše biljku obvezno zalijevajte. Nakon berbe biljku je potrebno ojačati gnojivom kako bi opet bila rodna sljedeće godine. U jesen čistite biljku od žutih stabljika i podrežite je na visinu do maksimalno 5 cm. Očistite parcele, a odstranjeni grmovi mogu vam poslužiti kao kompost. Ne zaboravite u svako proljeće dobro pognojiti tlo.

Izravna sjetva nije za početnike

Uzgoj šparoga je dosta težak i mukotrpan jer se sve radi ručno, a nema strojeva koji beru ili sade šparoge pa uz primjenu odgovarajuće gnojidbe i zaštite lako može biti ekološka proizvodnja.

Šparoge možemo uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Pošto izravna sjetva za početnika obično nije tako uspješna, bolje se odlučiti za presadnice jer će budući nasad biti puno ujednačeniji i kvalitetniji. Jednogodišnje sadnice šparoge lako se sade i ukorjenjuju te su pogodnije za sadnju od dvogodišnjih, ali se ove druge češće koriste jer ranije dolaze na rod. Nabavljene sadnice sade se u dobro pripremljene jarke dubine 25 cm i široke 30 cm. Pri sadnji treba voditi računa da ne oštetimo korijen jer se na njegovom gornjem dijelu formiraju pupoljci iz kojih će tijekom proljeća izniknuti mladi, mesnati izdanci. Stoga je kod sadnje potrebno lijepo raširiti korijen po dnu jarka, na kojemu je sloj stajskog gnoja te ga potom zakopati.

Šparoga ne podnosi klor

Nakon toga, slijedi zalijevanje te ponovno nagrtanje zemlje koja se treba oprezno ugaziti. Važno je znati da šparoga ne podnosi klor te vodu iz vodovoda nije poželjno primjenjivati kod zalijevanja. U tu svrhu je poželjnije koristiti prirodnu, izvorsku ili bunarsku vodu. U prvoj godini berbe ne treba ubirati sve izdanke (već jedan dio treba ostaviti) kako biljka ne bi suviše oslabila. Inače, vrijedi pravilo kako se prve dvije godine šparoge uopće ne beru kako bi se biljka što bolje ukorijenila i ojačala. To znači da se tek treće godine nakon sadnje, obično polovicom travnja, može planirati berba i to kada su izboji narasli 10-15 cm.

U punom rodu pet tona šparoga po hektaru

Izboji se odsijecaju nožem i to na 6-8 cm ispod površine tla. Poželjno je berbu provoditi svaki dan kako ne bismo dopustili da izboji previše narastu. Prva berba obično traje mjesec dana kako bi se izbojci pravilno razvili i kako bi biljka obnovila zalihe snage za narednu godinu. Kulture starije od pet godina mogu se brati nešto dulje i to u razdoblju od prve polovice travnja do sredine lipnja. Tek u punom urodu na hektaru bude i pet tona šparoga. Dakle, od treće godine, prvi urod je oko tisuću kilograma i svake godine raste za tonu, da bi vrhunac bilo pet tona po hektaru, nakon čega opet opada godišnje za tonu i sve to u ciklusu od 12 godina. Za ubiranje sa hektara šparoga potrebno je osam do 10 ljudi - a berba traje od početka travnja do sredine lipnja.

Osim u berbi, sa šparogom treba pažljivo postupati i u manipulaciji te transportu jer je šparoga ipak osjetljivo povrće. Posebice su osjetljivi vrhovi u kojima se zapravo i krije osobit okus šparoge.

Hranidbena vrijednost i ljekovitost

Šparoga sadrži mnoštvo vrijednih minerala, najviše kalija, fosfora, sumpora, kalcija i magnezija te veći broj vitamina (A, C i B skupine). Od fitokemikalija sadrži saponin, glikozide, fenole i polifenole. Polifenoli pozitivno djeluju na krvni tlak i šećer, zgrušavanje krvi, imunološki sustav i smanjenje upala. Za aromu su važni glukozinolati, spojevi šećera i molekula sumpora, kojima se pripisuje antioksidativno djelovanje. Saponin je u šparogi odgovoran za blago gorki okus, a pozitivno djeluje na zdravlje jer snižava kolesterol.

Dobri susjedi - peršin i rajčica

Šparogina zlatica može se pojaviti tijekom ljeta pa je bitno pripaziti. Hrani se izdancima i listovima. U proljeće se sije sjeme i održavaju mlade prošlogodišnje biljke. Šparoge se beru u kasno proljeće. Ljeto je rezervirano za održavanje vlažnosti i pljevidbu. U jesen odstranite žute biljke i grmove te očistite prostor. Zima je vrijeme kada se priprema novo mjesto za uzgoj šparoga tako da se ponovo dobro pripremi tlo. Šparoga će dobro rasti sa susjedima u vrtu kao što su peršin ili rajčica.

Tlo pripremiti podrivačem

"Važna je prvoklasna zemlja, kompost, prirodna gnojiva, kozje, konjsko, da biljka razvije imunitet. U plastenicima najranije dolaze šparoge, navodnjavanje kap na kap, na otvorenom dolazi kasnije. Sjeme je nabavljeno iz Švedske, certificirano. Tlo treba pripremiti podrivačem, a ne plugom, jer okreće naopačke, razrahli zemlju. Bakterijski pripravci su važni u topivom obliku za korijenje. Od zemlje napraviti  kompost, popikati šparoge, razmak 30 cm od jedne do druge - gust, 50 cm rjeđi. Na manjim prostorima ide gust razmak.

Korijen je golem po pola metra, treba ga bolje hraniti, 50 cm da se nesmetano razvija. Malčiram slamom, sijenom, crne debele folije da šparogama ne rastu korovi, ispod toga životinje prorahljuju zemlju. Pokriveno postiže efekt, usitnjeno i mekano, malčiranje, najmanje tri godine. U 10 godina proizvodnje, samo su se jednom pojavile male crne bube na 1-2% nasada. Bijele ili zelene šparoge, ista je biljka, zakrivanjem se dobiju albino, prekrije se podanak u nicanju, nema klorofila. Berbe je oštrim nožem na koso i tako  svaki izdanak, obilno rađa, stalno."

Posjeta farmi i Andautoniji

Neki naši kupci žele sami ubrati povrće, najave se, a mi im predložimo da usput obiđu Andautoniju. To su iskopine rimskog naselja koje se protezalo od Save pa sve do Lomnice, sela iza Gradića u blizini kojih su pronađeni groblje i još dva lokaliteta. U Andautoniji je otkopan mali dio gradske jezgre koja ukazuje na visoku civilizaciju (kuće sa podnim grijanjem i mozicima, ulica sa užljebljenjem za kotače kočije). Andautonija je u današnjem Šćitarjevu koje se nalazi nedaleko od puta koji povezuje novi domovinski most i Veliku Goricu, ako idete preko Kosnice, Selnice prema Kobiliću i VGorici.

Dodatno, preporučujemo Vam obilazak crkvice sv.Barbare u obližnjoj Velikoj Mlaki (5 min. od standardne ceste V.Gorica-Zagreb). Crkvica je prekrasna i odista je vrijedi pogledati. Drvena je, oko 300 godina stara, preživjela je sve barbare i ratove, a posvećena je sv. Barbari, što je vrlo rijetko za ove krajeve. Sv. Barbara je bila bradata svetica. Legenda kaže da se već kao mlada i lijepa djevojka odlučila posvetiti vjeri, unatoč protivljenju oca koji ju je želio bogato udati. Radi se o vremenima prvih početaka kršćanstva. Da bi spriječila očevu namjeru da je uda, moleći se usrdno Bogu, Bog joj je uslišio molbu i, kako bi odbila potencijalnog ženika, narasla joj je brada. Priča je puna zapleta, a sve je to oslikano na muralima i oltarskom triptihu koji možete pogledati u vrijeme mise."

Foto: depositphotos.com

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva