Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Energija sunca u poljoprivredi

Energija sunca u poljoprivredi

Od ukupnih troškova danas na farmi, 6-9% vezani su uz potrošnju energije dobivene iz fosilnih goriva. Fosilnih goriva sve je manje, pa im i cijena posljedično raste. Također, većina poljoprivrednika u RH se dovela u nezavidnu poziciju oviseći samo o prodaji jednog proizvoda i oviseći o samo jednom prodajnom kanalu. Na sreću, polako sazrijeva svijest o važnosti diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje. Diverzifikacija znači, proizvodnja više potpuno različitih proizvoda ili samo šireg asortimana proizvoda. Na ovaj način, proizvođač unosi više sigurnosti u svoj posao. Mnogi poljoprivredni kolege iz inozemstva našli su idealnu kombinaciju u proizvodnji i prodaji energije i nekog poljoprivrednog proizvoda.

Na samom početku, potrebno je razgovarati s konzultantskom kućom ili stručnjacima iz nekih državnih institucija (EIHP, MIngorp). Pri Ministarstvu gospodarstva postoji Savjetništvo za obnovljive izvore energije. Tu se autoriziraju projekti za OIE (obnovljive izvore energije), te obavlja upis u registar OIEKPP (Registar povlaštenih proizvođača). Na sljedećem linku možete pronaći sve subjekte upisane u registar OIEKPP http://oie-aplikacije.mingo.hr/pregledi/ . U suradnji s konzultantima potrebno je provjeriti kvalitetu geolokacije farme, te prema situaciji na terenu izraditi investicijski plan. Proizvedena obnovljiva energija se može koristiti samo na farmi ili plasirati u distribucijske mreže po povlaštenim tarifama. Da bi proizvođač dobio poticajnu cijenu treba: ishoditi rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije sukladno članku 8. stavku 2. Zakona o tržištu električne energije, sklopiti ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta, sukladno članku 30. stavku 1. podstavku 8. Zakona o tržištu električne energije. Također, da bi dobio poticajnu cijenu nositelj projekta je obvezan dostaviti potvrdu o omjeru instalirane snage. Prema dosadašnjim iskustvima najveća prepreka nisu financije već papirologija.

Poticajne cijene U svrhu ostvarivanja interesa razvoja OIE u Hrvatskoj proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije obuhvaćena je sustavom poticanja putem povlaštenih otkupnih cijena (tzv. „feed in“ tarifni sustav) proizvedene električne energije. Visine zajamčenih tarifa pronaći ćete na poveznici: http://www.hrote.hr/default.aspx?id=38

Energija sunca

Korištenje sunčeve energije moguće je kroz dvije osnovne tehnologije: instalacijom fotonaponskih modula i solarnim grijanjem (solarni kolektori). Fotonaponski moduli pretvaraju sunčevu energiju u električnu energiju (kalkulator, prometni znakovi, pumpe za navodnjavanje), dok solarni kolektori samo koriste sunčevu toplinu za proizvodnju toplinske energije. Fotonaponske ćelije su spojene u module, moduli se spajaju u panele,a paneli se mogu spojiti u postrojenje. Što je veća površina postrojenja, veća je i proizvodnja električne energije. Osim solarnih modula nabavljaju se konverteri i baterija ovisno o namjeni. Da bi se povećala učinkovitost rada solarnog modula, potrebno je podešavati kut pod kojim sunčeve zrake padaju na njega ili se opredijeliti za pomične module. Postavljaju se na tlo (npr. među stoku na ispaši), na krov gospodarskog objekta, ili ugrađuju na zidove građevine. Dosadašnja upotreba fotonaponskih modula u poljoprivredi je bila za punjenje baterija za: električne pastire, automatsko otvaranje vrata, osvjetljenje prostorija, te pumpi za vodu. Zadnjih nekoliko godina fotonaponski moduli postaju interesantni i za proizvodnju električne energije. Fotonaponski se moduli postavljaju na mrežu te se koriste za proizvodnju energije za prodaju (do 100kW), ili se ne spajaju na mrežu te se koriste pomoću baterija samo za potrošnju na farmi (1-2kW). Na farmama diljem svijeta obično se postavljaju male jedinice fotonaponskih modula za proizvodnju do 10kW dok su komercijalne solarne plantaže namijenjene za proizvodnju od 10kW pa do 1MW. Prema dostupnim informacijama, za postavljanje fotonaponskih modula od 10kW na krov potrebno je izdvojiti oko 140.000,00kn bez PDV-a po sistemu ključ u ruke, ali bez HEP priključka. Sličnu cijenu od 130.000,00kn za postavljanje 10kW polikristalnih solarnih modula za 1kW (uz inverter, sistem za fiksiranje) po sistemu ključ u ruke i s povratom za malo više od 4 godine nudi jedna naša firma iz Slavonije. Ako se postavlja monokristalni modul za praćenje sunca (za 10kW) investicija raste do 180.000,00kn, i isplaćuje se u šestoj godini (iz brošure Zelena energija-Tko je tko u RH). Korištenje solarnih kolektora je praksa već nekoliko desetljeća u svijetu. Solarno grijanje koristi sunčevu toplinu za zagrijavanje vode ili zraka. Zagrijavanje zraka koristi se za grijanje prostorija i za potrebe sušara. Zagrijavanje vode se najčešće koristi za opskrbu toplom vodom za potrebe farme ili za samo grijanje prostora. Solarni kolektori mogu se koristiti i za potrebe akvakulture toplovodnih vrsta, no češće se koriste za zagrijavanje vode za potrebe gospodarstva. Cijene solarnih kolektora na hrvatskom tržištu ovise o različitim tehnologijama, a kreću se već od 3.700,00kn za pločasti solarni kolektor s montažnim setom za kosi krov. Pločasti solarni kolektor s bojlerom dođe oko 10.000,00kn kod nekih hrvatskih proizvođača.  Prema dosadašnjim FAO podacima, oko 30% korisnika solarne energije u poljoprivredi koristi ju za pumpe za navodnjavanje, ali se trend ubrzano mijenja u korist onih poljoprivrednika koji se vezuju u električnu mrežu radi prodaje viška proizvedene električne energije. I tarife u Hrvatskoj su definirane upravo radi poticanja takve proizvodnje. Poljoprivrednik može postići dodatnu zaradu  nudeći krov (većih površina) u najam (za cca 5% prihoda od struje) tvrtkama koje instaliraju fotonaponske module. Nakon nekoliko godina ima pravo prvootkupa instalirane opreme za cca 40% vrijednosti investicije. Na sljedećoj poveznici možete svoj krov ponuditi za najam u svrhu postavljanja solarnih panela: http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/burza-krovova. Tu je i prikaz ukupnog sunčevog zračenja u RH: http://www.zelenaenergija.org/hrvatska/clanak/suncevo-zracenje-u-republici-hrvatskoj-i-potencijal-koristenja-fotonaponskih-sustava/4182

Energije sunca ima daleko više, posebno u kontinentalnom dijelu Hrvatske, zato preporučujemo FN solarne module.Oni su posebno prikladni za navodnjavanja jer što ima više sunca i potrebe za navodnjavanjem to je veća proizvodnja energije. Cijena solarnih modula snage 135W i površine 1m2 je 1.687,50 kn s PDV-om. Jedan solarni modul snage 135W godišnje proizvede oko 150kWh energije. Prema tom podatku i cijeni modula se može izračunati povrat investicije u određenim uvjetima. Postoji samo jedan veliki problem, prezahtjevan i preskup postupak za ishođenje dozvola za sustave vezane s mrežom. Ne postoji ni jedan razumljiv i jasan razlog zašto je to tako. Kome može biti interes da se koči razvoj OIE i otvaranje radnim mjesta u Hrvatskoj? - rekao nam je Tomislav Pleško, direktor tvrtke Artas d.o.o.

Trenutno u Ujedinjenom kraljevstvu svaki šesti poljoprivrednik ima fotonaponske ćelije na svojem gospodarstvu. Zašto ne bi slavonski proizvođači orašastih plodova koristili solarne kolektore za sušenje? Zašto ne bi naši mljekari grijali vodu za potrebe pranja muzilica, i ostale opreme pomoću solarnih kolektora i time ostvarili uštedu? Zašto ne bi vinogradari i povrtlari iz dalmatinskog zaleđa u svoj krš postavili i fotonaponske module za proizvodnju prodaju električne energije, te za navodnjavanje vinograda? Zašto ne bi ovčari na otocima koristili i energiju sunca za pumpe za vodu? Zašto ne bi vlasnici staklenika u Ravnim kotarima zagrijavali svoje povrtnice proizvodeći toplinu iz sunčeve energije? Zašto ne bi Mljećani koristili solarne panele za zagrijavanje sušare za ljekovito bilje, začine i rogač? Zašto ne bi ribogojilišta koristili solarnu energiju za napajanje hladnjača? Trebamo se ubrzano okrenuti ka korištenju obnovljivih izvora energije (OIE).

Neki od hrvatskih proizvođača/dobavljača opreme:

http://www.solvis.hr/hr/

http://www.horvatic.hr/Proizvodi.html

http://solarna.besplatna-energija.com/solaris-fotonaponski-moduli/solaris-hrvatski-proizvodac-solarnih-fotonaponskih-panela.html

http://www.artas.hr/energija/obnovljiva_energija.htm

Tekst: Vesna Mijat, mag.ing.agr.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva