Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Hoće li nam EU prodavati vlastito naslijeđe?

Hoće li nam EU prodavati vlastito naslijeđe?

Datum: 21.10.2013.
Broj pregleda članka: 1844
Tagovi: Borba za sjeme, Certifikat, Sjeme, ZMAG, Domaće sorte, Regulativa, FAO, Biovrt, Rustica, Europska komisija

Kada je ovog proljeća bio najavljen nacrt prijedloga EU regulative o sjemenju, to je izazvalo ustanak europskih udruga i inicijativa koje se bave zaštitom biološke raznolikosti. Taj pokušaj reguliranja tržišta sjemenom, uvođenjem obavezne certifikacije te geografskih i povijesnih ograničenja pri plasmanu domaćih sorti, izazvao je i reagiranje ekoloških udruga i udruga ekoloških poljoprivrednika te otvoreno pismo koje je bilo upućeno javnosti. Europska komisija je noć prije promijenila nacrt zakona. Novi prijedlog zakona koji je dostupan na internetu, iako nije više toliko rigorozan kakav je bio, još je uvijek velika prijetnja biološkoj raznolikosti i pogoduje korporacijama, jer se mali proizvođači i uzgajivači sjemenja, i dalje susreću s birokratskim i financijskim preprekama.

Posljedica takvih regulativa je i nedostupnost sjemenja slobodno oprašujućih vrsta na tržištu, pa će na tržištu ostati samo vrste koje u ponudi nude korporacije. Prijeti nam oduzimanje prava na sjeme i hranu, a velike kompanije će nam prodavati vlastito naslijeđe po cijenama koje odrede, bez mogućnosti izbora. Ostaju nam samo banke gena i razmjene sjemenja entuzijastičnih pojedinaca i udruga, jer radi se o očuvanju baštine i pravu na sjeme i hranu kakvu si sami želimo. Nova EU regulativa o sjemenu, izrazito je nepovoljna za očuvanje i unapređenje genetske raznolikosti, direktno pogoduje velikim sjemenarskim kompanijama, a cilj kojim se opravdava je - pojednostavljenje zakona. Traži se ujednačavanje zakona za sve zemlje iz razloga što je ovo regulativa, a ne direktiva, jer promet sjemena ima međunarodni karakter te nametanje istih pravila izvan EU kroz bilateralne trgovinske sporazume. Nova EU Regulativa o sjemenju ide na glasanje na proljeće 2014. godine. Diljem Europe održavaju se i različite kampanje i radionice, a vezano uz zaštitu prava na sjeme.

Što činimo po tom pitanju?

Udruga Biovrt, primjerice, uzgaja veliki broj vrsta koje više nije moguće naći na tržištu, dok Udruga ZMAG već druge godine za redom organizira Forum za prehrambeni suverenitet. U sklopu Udruge Rustica, formira se mreža uzgajivača starinskih sorti te se tako čuvaju brojne starinske vrste. U tijeku je i potpisivanje peticije protiv nove EU regulative o sjemenju.

Raznolikost sorata - baština naroda i preduvjet opstanka

Postojeći europski Zakoni o sjemenu potječu iz vremena u kojem su zaštita okoliša, prirode i bioraznolikosti bili podcijenjeni. Raznolikost usjeva u velikoj je mjeri nestala s tržišta. To se odnosi na raznolikost neregistriranih sorata koje razmjenjuju građani Europe bez potrebne registracije. O većini domaćih sorata ne postoji mnogo pisanih tragova. One su se tisućljećima razmnožavale u vrtovima i na malim poljoprivrednim gospodarstvima prema tradicijskim tehnikama. Niz tih sorata nemoguće je jasno odrediti i u stvari predstavljaju lokalne populacije.

Iako se smatra da mnoge od njih danas nemaju komercijalnu vrijednost (ako se gleda isključivo prinos u uvjetima intenzivne proizvodnje), te sorte imaju niz kvaliteta koje su bile cilj nekadašnje selekcije. Posebne sorte selektirane su za specifične uvjete proizvodnje u krajevima posebnih uvjeta, ekstenzivne tradicijske proizvodnje, uzgoja u malim vrtovima i, što je posebno važno, ekološke poljoprivrede. Njihovo glavno svojstvo je velika prilagodljivost što ih čini važnim resursom u vrijeme turbulentnih klimatskih promjena. Kroz cijelu povijest čovječanstva kultivirane biljke pratile su čovjeka na svim njegovim putovanjima i migracijama.

Bez toga bi danas uzgajali tek mali broj vrsta, ne bi imali primjerice grah, rajčice, mrkvu, krastavce pa niti žitarice. Nove vrste i sorte s vremenom su se udomaćile u našim krajevima do te mjere da su danas razvijene lokalne sorte, udomaćene sorte, lokalne populacije. Domaće sorte se uglavnom slobodno razmnožavaju. Iako su baza rada na selekciji i oplemenjivanju, ove roditeljske sorte nisu zaštićene nikakvim vlasničkim pravima i predstavljaju baštinu naroda.

Koncept određivanja skupine biljaka kao sorte, nije stariji od stotinu godina (u odnosu na 10.000 godina njihovog stvaranja) i nastao je upravo s ciljem ostvarivanja prava oplemenjivača. Da bi nekome moglo biti dodijeljeno pravo vlasništva nad nekom sortom, ona treba imati jasno izražena svojstva koja ju razlikuju od drugih sorata, treba biti uniformirana i stabilna kako bi dala garanciju na tržištu da će sve biljke biti iste i da će se ista svojstva prenositi iz generacije u generaciju.

Upravo to je cilj i model po kojem se sorte testiraju i dodjeljuju certifikati. Na slobodnom tržištu, među malim uzgajivačima, gdje se razmjenjuju domaće sorte na koje nitko ne može i ne želi polagati prava vlasništva, takvi su testovi potpuno nepotrebni i neprimjereni. Neprimjerena su također i povijesna i regionalna ograničenja jer sprečavaju slobodno širenje sorata svijetom i njihovo adaptiranje u krajevima gdje su se uvjeti uzgoja izmijenili. Danas je dio naše svakodnevice da se klima rapidno mijenja, a ujedno i pada kvaliteta tla narušena intenzivnom poljoprivredom.

Zbog toga, iz udruga smatraju da su sorte koje se slobodno razmnožavaju i šire i nisu zaštićene niti popisane u svoj njihovoj raznolikosti, preduvjet opstanka čovječanstva. Prema podacima FAO već smo izgubili 90% domaćih sorata i 75% ukupnog genetskog materijala naših kultiviranih vrsta. "Tržište sjemenarske industrije i tržišta sorti koje se slobodno razmnožavaju, dva su odvojena pojma i zakonski ih treba jasno razgraničiti. Prvome je cilj profitabilnost, a drugome javni interesi, intrinzične vrijednosti i očuvanje baštine. Hrvatska nije zemlja industrijske poljoprivrede. U vlasništvu malih obiteljskih gospodarstava prosječne veličine 1,9 ha je 84 % poljoprivrednih površina. Mi smo i zemlja vrlo raznolikih uvjeta proizvodnje i zemlja koja bar načelno potiče ekološku poljoprivredu, prema Akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. - 2016. godine. Za takvu proizvodnju sloboda domaćih sorata osnovni je preduvjet opstanka", navode iz udruga, u nadi da će netko njihov glas ipak čuti.

Foto: freepik.com

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva