Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Hrvatska prilika na eko-tržištu od 23 mlrd. eura

Hrvatska prilika na eko-tržištu od 23 mlrd. eura

O budućnosti eko-proizvodnje u Hrvatskoj raspravljalo se na Okruglom stolu koji se pod nazivom Ekoproizvodnja, u organizaciji Poslovnog dnevnika održao u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca. U konstruktivnoj raspravi sudjelovali su Jurica Jašinski, vlasnik tvrtke Farma Apex d.o.o., Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a, Darija Musulin, voditeljica Odjela za ekološku i integriranu proizvodnju Ministarstva poljoprivrede, Mario Sever, vlasnik OPG-a Eko Sever i predsjednik udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske, Jadranka Boban, direktorica tvrtke Biovega te Božica Žeželj, vlasnica eko imanja.

Zaključeno je kako eko-proizvodnja ima svijetlu budućnost, a Hrvatska, uz ogroman potencijal koji je neupitan ima i veliku priliku jer je sastavni dio najvećeg tržišta za takve proizvode u svijetu – Europske unije.

Eko–tržište vrijedno 23 milijarde eura

Posljednji dostupni službeni podaci o vrijednosti organskih te bio i eko-proizvoda odnose se na 2012. godinu, a prema njima to je tržište vrijedno 23 milijarde eura. Najviše od te svote, čak 6,6 mlrd. eura otpada na Njemačku, na Francusku 3,8 te na Veliku Britaniju 1,9 mlrd. eura. U prosjeku, najveći su potrošači ekoloških proizvoda Danci koji su za njih godišnje spremni izdvojiti 159 eura po stanovniku.

Na žalost, Hrvatska će s prvim takvim službenim podacima raspolagati tek za 2013. godinu jer će tek tada ući u EU statistiku, no prema nekim procjenama vrijednost eko-tržišta u Hrvatskoj je 104 milijuna eura, a samo na ekološko vino otpada 15 %. Europska Unija je po pitanju ekološke proizvodnje u posljednjih nekoliko godina zabilježila značajan rast, a trenutno je pod ekološkim tretmanom ukupno 9,6 milijuna hektara te se očekuje da će, zaključno sa 2013. godinom, ta brojka premašiti 10 milijuna. U 2012. se za ekološku proizvodnju vezalo 270 tisuća subjekata, od čega je proizvođača bilo 235,4 tisuće.

Hrvatska je tek na početku svog eko-puta

Hrvatska je još skromna po tom pitanju jer ukupno raspolažemo sa svega 40.640 hektara površina koje su na neki način povezane s ekološkom proizvodnjom. Od toga je 17.301 hektar službeno u eko-proizvodnji, a ostatak je u nekoj od prijelaznih faza prilagodbe. Na našem eko-tržištu djeluje ukupno 1.706 subjekata, a od čega 1.609 proizvođača. Od ukupnih površina, 20,5 tisuća hektara se odnosi na oranice, a 14,3 tisuće na pašnjake. Visokodohodovni voćnjaci, vinogradi, maslinici te posebice površine za povrće su zastupljeni s malim ili čak i simboličnim vrijednostima. "Istraživanje tržišta pokazalo je da veliki broj Hrvata nije niti upoznat s eko-proizvodnjom i njezinom vrijednošću. Samo 10 do 15 posto građana redovito kupuje ekološke proizvode, a 54,4 posto ih kupuje rijetko. Od onih koji kupuju, 54,5 posto njih to čini u trgovačkim lancima, 37 posto na tržnicama, 17 posto u specijaliziranim trgovinama, te 13,6 posto u drogerijama", navodi Musulin.

Problemi eko-proizvodnje u Hrvatskoj

Kako je moguće da uz tako povoljne zemljopisno-klimatske uvjete te ostale pogodnosti koje Hrvatska evidentno ima za ekološku proizvodnju, ona nije zančajnije zastupljena među proizvođačima? Marin Fucijaš, vlasnik tvrtke za inspekciju ekoproizvodnje "Prva ekološka" ukazao je na nerješene preduvjete za bilo kakvu poljoprivredu pa time i ekološku. Kao jedan od osnovnih problema naveo je nerješene zemljišno-pravne odnose što onemogućava zakup zemljišta na duži period, a veliki problem stvara i nedostatak stručnog kadra. Tu su i birokratski problemi na koje je ukazao Jurica Jašinski, vlasnik Farma Apexa iz Vojnića.

Ni veliki trgovački lanci ne pružaju povoljne uvjete domaćim eko-proizvođačima pa se oni najčešće okreću organiziranju vlastite prodaje, a od ulaska Hrvatske u EU prodaja im je znatno olakšana. No svi su se složili da je jedan od najvećih problema sivo tržište koje ruši cijene i kvalitetu te zbunjuje potrošače, a rješenja nema jer inspekcije kontroliraju samo registrirane proizvođače.

Nije sve tako crno

Ipak, u toj šumi problema i složenih birokratskih puteva ima i svijetlih primjera poput onoga OPG-a Božice Žeželj iz Budinšćine u Zagorju koji pokazuje da se ipak i s malim ali kvalitetnim količinama robe može uspjeti na tržištu. Od ukupno 10 hektara, na 3,6 uzgajaju jabuke, a surađuje s najvećim domaćim lancem eko trgovina pod brandom Bio-Bio. Na žalost, ovakvi su primjeri u Hrvatskoj još uvijek u manjini, a cilj skupova, rasprava i okruglih stolova poput ovoga je da se podigne svijest o eko-proizvodnji kao profitabilnoj grani poljoprivrede te da se broj eko-proizvođača u doglednoj budućnosti u Hrvatskoj znatno poveća, jer prostor za to zasigurno postoji.
 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva