Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Iz kamena rastu masline, loza i smokve

Iz kamena rastu masline, loza i smokve

Polača. Selo. Malo mjesto u Ravnim Kotarima. Gotovo neposredno uz Biograd na moru. Kamen, masline, vino, pršuti. Ali i rat, mine, progonstvo. Sve nas to asocira na ovo ponosno selo Polaču. Prvi puta sam za to mjesto slušao u izvještajima na Hrvatskom radiju 91. godine u vrijeme rata.

A potom na povratničkom sajmu u Vukovaru tamo još davne devedeset i neke, pa na pojedinim sajmovima u Zagrebu. Tada sam upoznao Radu Bobanovića. Davno sam rekao, kada bude prilika ide reportaža i iz Polače. I ovoga puta put je vodio upravo u Polaču.

Plantažni vinogradi iznikli iz krša

Poljoprivredna zadruga Maslina i vino je cilj. Znali smo da se na tom kamenu i minama posijanom području teško i hoda, a kamoli da se uzgaja nešto. No. Šok. Dolazimo do imanja. Fantazija okupana zimskim suncem. Da čovjek ne povjeruje da tu može rasti išta osim korova i zmija. No, ti ljudi su napravili nešto što nikada ne bi vjerovao da se može.

U kamenu je izniklo 80 hektara plantažnih vinograda, maslina i smokava. Sve po špagi. Sve navodnjavano. Sve je uredno i sređeno. I uljara je tu, a i podrum. A uskoro će to sve biti još i bolje i jače. Naš domaćin je Rade Bobanović, čovjek izuzetne energije kojemu je šteta ne dati i okolne kamenjare. Neka samo posadi i to će sve tamo roditi. Uzelac i Bobanović su zadrugari s najviše udjela u zadruzi.

Tu rađaju ekološke masline

Sjeli smo u s njim u njegov terenski automobil da se provozamo po kamenu između maslina i loze. Da uživo vidimo i lagune sa zalihama vode koju pumpaju s više od 100 metara dubine. I tu je Bobanović bio drugačiji od svih. Jedno vrijeme s nama se vozio i njegov pas. On je poslije na jedan mig iskočio iz terenca i trčao ispred nas. Zna sve pute kroz imanje. Na fotografijama vidite kakav je to bio krš. I uz to još i miniran.

Bobanović je sa svojom ekipom sve to razminirao, pa poslije svaki kamen usitnio specijalnim strojem i onda su posadili. Kao što sam rekao, šteta je što mu nisu dali i više prostora. Uvijek ima onih koji bi dali to državno zemljište, a koji ne. Kao da će to netko u grob kamenjar sa sobom odnijeti. Ostati će to generacijama iza Bobanovića, Uzelca i drugih koji su se uhvatili takva, rekli bi u Slavoniji ćorava posla. No, u Polačama nema drugog posla. Nego upravo takvog. I od toga ćoravoga posla napravljeno je čudo na kojem rode ekološke masline i proizvedu extra djevičansko ulje, pa uberu odlične smokve i od svoje loze stvore vrhunsko vino. Spustili smo se u podrum. Danas je to uglavnom posuđe od inoxa, ali ima tu i mnogo drvenih bačvi. Bez njih.

Od krša do plodnog tla - PZ MasVin

Projekt MasVin plod je vizije nekolicine ljudi koji su krš, kamenjar i odlagalište otpada pretvorili u plodno tlo na temelju odluke vlade RH od 11. mjeseca 2005. godine, kada su isto zemljište dobili na služnost na rok od 50 god. Teren za podizanje maslinika i vinograda uz znatna financijska sredstva i osobna odricanja i trud svih ulagača te sa potporom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva pripremljen je na opožarenom šumskom zemljištu površine 50 ha u mjestu Polača, općina Polača i mjestu Tinj u sastavu grada Benkovca. Prema Investicijskom programu Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu u Zadru, a pod vodstvom dipl.ing.agron. Zdravka Bušića i dipl.ing. Gordane Dragun, započela je 2006. godine sadnja stolnih i uljnih sorti maslina s ciljem sadnje čak 16.000 sadnica, tj. 290 - 300 sadnica/1ha.

Otpornost masline i ekološki uvjeti

Inače, klimatski uvjeti lokacije idealni su za sadnju maslina. Uvjeti osobito pogoduju uzgoju sorti srednje krupnog i krupnog ploda, odnosno maslinika uljnih i stolnih sorti koje se odlikuju velikom otpornošću na niske temperature. S obzirom na fizička svojstva tla, potrebna je posebna obrada zemljišta kako bi se ostvarili ekološki uvjeti povoljni za sadnju maslinika. Tlo maslinika u svojoj je osnovi dolomitne površine bogate silikatima. Struktura tla u omjerima je:

  • 40 – 50 % pijesak
  • 10 – 20 % glina
  • 5 – 10 % skelet

Ekološki uvjeti tla za podizanje maslinika ostvareni su tako što se, prije svega, pristupilo detaljnom čiščenju zemljišta od svih otpada. Tlo se poravnalo kako bi se izbjeglo nepovoljno miješanje sitnijeg i krupnijeg skeleta, nakon čega je slijedila dubinska obrada tla posebnom mehanizacijom, takozvano rigolanje. Izvršeno je kopanje rupa za sadnice dubine 60 – 70 cm, a zbog sastava tla, bio je nužan dovoz novog humusa obogaćenog zaštitnim sredstvima kako bi se prokorijenile rupe za sadnice.

Domaće sorte na domaćem tlu

Tlo je dobro drenirano, što omogućuje akumuliranje više vlage u zimskom periodu, odnosno eliminiranje efekata suše u ljetnim periodima. Navodnjavanje tla i sadnica omogućeno je povremeno iz obližnjeg potoka i to je sezonskog karaktera koji protječe cijelom dužinom terena. Osim potoka, za potrebe navodnjavanja izgrađena su tri akumulacijska bazena sa sustavom napajanja, ističu na odličnoj internet stranici koja zorno dočarava ovu zadrugu.

Maslina je zasađena na velikom prostoru i tu se najviše radi o domaćoj sorti oblica, no tu su još i leccino, pendolino, pischolino, te nešto malo tenere, itrane, istarske bjelice, karolea, frantoja, buže i drobnice. Maslinik se podiže prema zadanom rasporedu, gdje je najviše moguće posaditi 300 sadnica na 1 ha. Raspored maslinika je 6x6 m, odnosno razmak između redova i sadnica iznosi 6 metara. U vinogradu smo zatekli ruže. Na početku reda. Zašto? Nije samo iz estetike. Razlog je što se na ružama prvo pojave znakovi bolesti pa vinogradar može reagirati na vrijeme. Čak su i od kamena koji su vadili napravili improvizirana brda. Svojevrsne grudobrane koji masline brane od naleta bure.

Osnova proizvodnje kod crnih vina je crljenak kaštelanski, cabernet sauvignon, merlot, syrah, plavina i babić, a kod bijelih vina osnovni sortiment je maraština, chardonnay, debit i muscato žuti. Danas se ulje i vino MasVin mogu kupiti na mnogim lokacijama u Zagrebu, Zadru, Biogradu, Splitu, Ninu, ali i Beču i njemačkom Ampfingu. Nalaze se i u mnogim restoranima i hotelima diljem zemlje. Naše domaćine i radnike smo zatekli u aktualnim poslovima u podrumu koji će se i dalje širiti. No, kako je rekao Bobanović, smokve su ipak najbolji posao. Više truda i angažmana u budućnosti bit će upravo na toj, u nas zapostavljenoj voćki.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0287-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0292.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0297.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0304.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0313-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0316-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0317.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0319.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0318.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0321-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0324.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0322-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0323.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0327-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0328.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0329-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0347-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0363.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dscn0324-1.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva