Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Izdašni urod eko-krumpira u Zagori

Izdašni urod eko-krumpira u Zagori

Čini se kako je ovogodišnji urod krumpira na njivama poljoprivrednika u dalmatinskom zaobalju ipak izdašan unatoč dugotrajnim obilnim proljetnim kišama uslijed kojih su znatno kasnili radovi u kraškim poljima, a kvaliteta mu je prema ocjeni stručnjaka na zadovoljavajućoj razini. Unatoč tome, sve govori kako su krumpirom na tom području zasađene znatno veće površine nego ikad prijašnjih godina. Povrtlari su ga u većim količinama posadili i u obnovljenim brdskim dolcima, škrapama, krčevinama na planinskim prisojima Biokova, Rilića, Kozjaka, Mosora, Svilaje, Kamešnice, znajući kako je ta namirnica najviše zastupljena u prehrani čovjeka te je gotovo svakodnevno u rukama kuharica.

Izdašan urod eko-krumpira u Blatu na Cetini i obližnjim mjestima Zamosorja

Vole ga svi uzrasti pa je krumpir odavno postao nezaobilazni dodatak glavnom jelu, spravljen, kako se ono kaže "na stotinu načina". Rado ga konzumiraju djeca i odrasli uz sve vrste jela od mesa, ali im je ipak najslađi ispečen u pećnici uz pečenje, ali i kad je ispržen na ulju u loncima te na tavici poput pomfrija, omiljene grickalice (čipsa) iz vrećice; ili pak kao dodatak uz sinjske 'arambaše', sarme; pire uz punjene paprike ili pripravljen na salatu; ili skuhan u kori, ili ga ispeći u žaru i pepelu, ali je najzdraviji na lešo tek uz zrno soli. Dakle, svi vole jesti krumpir u svim oblicima i na različite načine. Zato se ne treba čuditi zašto je popularna ta namirnica koju neki vežu isključivo za kuhinju siromašnih obitelji, osobito za one s mnogo djece, ne shvaćajući kako su se na krumpiru othranili i mnogi biznismeni, ugledni znanstvenici, umjetnici, pisci, dakako i sportaši, jer je riječ i o univerzalnoj namirnici za sve društvene slojeve i sve kuhinje.

Tako razmišlja i Ante Perišić iz Blata na Cetini, mjesta u omiškoj zagori (Zamosorju), kojeg smo ovih dana zatekli na njivi uz Cetinu gdje s obitelji, prijateljima i poznanicima vadi krumpir te ga s krumpirišta iznosi u vrećama, krca u kamion transportirajući ga doma i na tržište – na prodajna mjesta na Makarskoj rivijeri te u Omišu i okolici. Svi rade kao velika obitelj, najviše mladi koji teške vreće s tek iz zemlje izvađenim krumpirom rukama nabacuju na svoja leđa, odnoseći ih u vozilo, i kao da im ne smetaju toliko visoke temperature koje su tog dana zabilježene i do 35 stupnjeva Celzijevih, te gotovo nesnosna vrućina i sparina uz Cetinu, nadomak novoizgrađene autoceste Zagreb-Split (Dugopolje) - Šestanovac - Ravča - Nova sela - Dubrovnik i akumulacije i brane Prančevići u kanjonu rijeke HE „Zakučac“.

Ovdje smo na dvije manje parcele površine oko 800 metara četvornih zasadili samo 75 kilograma sjemenskog krumpira, vrste Adora i Mona Liza, a urod je bio nešto veći od 2,5 tone što je iznad prosjeka. Svaki kilogram sjemenskog krumpira dao je vrećicu težu od 33 kilograma krumpira pa se trud itekako isplatio. Računica je jasna: cijena jednog kilograma sjemenskog krumpira (kalibrirano sjeme) me stajala 14 kuna, a za dobiveni urod od toga po otkupnoj cijeni mogu imati više od 130 kuna, ne računajući u to uloženi rad i zaštitna sredstva. Ili ova računica: za 75 kilograma sjemenskog krumpira izdvojio sam 1050 kuna, a za urod od 2500 kg mogu imati više od 10.000 kuna, dakle prinos je bio deveterostruko veći, pa tko kaže kako se ne isplati saditi krumpir u dalmatinskom zaleđu. Eto, i to potvrđuje zašto  obitelji s više djece naglašavaju proizvodnju te korisne poljoprivredne kulture, izdašne namirnice“, primjećuje Ante Perišić.

Ante Perišić s vrećama svojih krumpira u Blatu na Cetini

Doduše, cijena krumpira je konkurentna (3,5 – 4 kune za kilogram i često se mijenja) te je ovaj proizvod jeftin u odnosu na ine povrtlarske kulture, a i stabilno je tržište teško naći. Najteže nam je što nemamo posrednika koji bi se brinuo o otkupu poljoprivrednih proizvoda u ovom kraju, a veći dio ću odmah pokušati prodati na makarskom i omiškom tržištu dok traje ovogodišnja turistička sezona. Kad se sve sračuna, ne isplati se proizvoditi, osobito kad se uzme u obzir obrada, gnojidba, zaštita i uloženi trud, tim više što se sve na ruke (ručno), uglavnom motikom. Uzgaja se samo na stajskom gnojivu, bez imalo pesticida, dok zemljište obrađujemo bez freze i traktora te ijedne kapi naftnih derivata. Ali meni i mojoj obitelji ništa nije teško. Ovaj se naš krumpir može nazvati i eko proizvodom. Prije nekoliko dana iz zemlje sam izvadio 1,5 tonu krumpira pa sam ove godine ubrao nešto više od tri tone toga uroda“ objasnio je Ante.

Momci zagrlili vreće pune eko-krumpira proizvedenog uz Cetinu

Diči se svojim sinovima i njihovim prijateljima koji mu nesebično pomažu ubrati i iznositi tek dio ovogodišnje ljetine, a svi se dobro nose na "pasjoj vrućini" i iznimno visokim kolovoškim temperaturama kakve su rijetko kada u ovo doba zabilježen u dalmatinsko-zagorskom kršu. Kao da im ne smeta im ni znoj koji im curi niz obraze, a gleda ih i Perišić pa će gotovo ushićeno,

Vidite mlade momke, svaki od njih je zagrlio po punu vreću tek izvađena krumpira. Oni to mogu, žele i hoće, te nam je tako svima lakše. U ovakvim poslovima, osobito kad je berba ljetine, potreban je timski rad i moramo svi 'upriti'. Ne smijemo zaboraviti kako je krumpir najizdašnija namirnica svakog kućanstva. Bože moj, svaki je dan ruka na krumpiru, od čega se pravi pomfri, salata, knedle, pire ili se peče, sprema na lešo. Sve u svemu, zadovoljan sam. Da nije tako, ne bih proizvodio krumpir kojemu su potrebne i znatne količine vode ako su proljeće i ljeto sušni, što poljoprivrednicima donosi dodatni izdatak iz obiteljskog proračuna“.

Ante Perišić i njegovi prijatelji s vrećama eko-krumpira

Perišić dodaje kako njegova obitelj proizvodi i grah, rajčice, paprike, bijeli i crveni luk, bob, leću, slanutak, kupus, ljutiku, zelenu salatu, maslinovo ulje, vino, bademe, orahe, smokve, jabuke, šljive, ali sve u manjim količinama, samo za potrebe svoje obitelji, dok se uzgojem jagoda nikad nije bavio - iako je za to voće prikladna klima i tlo uz Cetinu gdje ima i vode u dostatnim količinama, a i radne snage. Kaže kako je i ove godine zasadio nešto mladih loza kako bi nadomjestio stariji vinograd na izmaku te da je do sada, samo ove godine, osušio nekoliko kvintala suhih smokava koje su također na cijeni i tražene na tržištu. Ističe kako je neočekivano velik ovogodišnji urod graha, kao nikad prije. Podsjeća kako je iz obližnjeg korita rijeke doveo vodu na svoje zemljište, te zasađene ili posijane poljoprivredne kulture u Blatu na Cetini može navodnjavati kad god im zaprijeti suša.

Danas je teško poljoprivrednicima, posebice vinogradarima. Uopće se ne isplati uzgajati vinova loza niti proizvoditi vino i prošek. Unosnije je proizvoditi povrće, posebice češnjak i kapulu, dakako i rane rajčice i paprike. Ovdje je do moje parcele, krumpirišta, jedan  poljoprivrednik čak iz Gata u koncesiju uzeo zemljište i na njemu ove godine posadio 7000 stabljika rajčica koje su izvanredno rodile te postupno zriju. Ne bude li tuče i ta će se poljoprivredna kultura itekako isplatiti ulagaču. Računa kako će imati prinos oko deset tona uroda. Eto, moj pašanac iz Doca, susjednog sela u Zamosorju, ove godine je spleo 400 duplih pletenica ili rešta bijelog luka te ima ukupno oko 40.000 glavica češnjaka ili oko tri tone bijelog luka. Cijena svake pletenice češnjaka je od 70 do 100 kuna i sve će lako prodati na splitskoj, omiškoj, makarskoj, triljskoj, sinjskoj, trogirskoj tržnici, jer je za češnjakom potražnja veća od njegove ponude“, ističe Ante Perišić, iznoseći svoj stav i o položaju naših  seljaka.

Neočekivano dobar urod rajčica u Blatu na Cetini

Što se tiče položaja seljaka odnosno poljoprivrednika, mogu reći kako su nezadovoljni pa je o tome nezahvalno govoriti, jer se ujedno nameće pitanje kako mlade ljude zadržati u ruralnom prostoru dalmatinsko-zagorskog krša. To je posve teško jer oni, primjerice i u Blatu na Cetini, nažalost i u inim mjestima dalmatinskoga zaobalja nemaju životnih sadržaja kakve oni osmišljavaju, koje bi željeli. Nemaju zaposlenja, a svi manje-više teže na fakultet nakon završene srednje škole, više su naklonjeni gradu i zato što još ne vide svoj prosperitet na selu. Što će im donijeti najavljen program ruralnog razvoja, to još nitko ne zna. Jer ovdje nema ni jednog proizvodnog pogona, tvornice. Doduše, neki se od njih ipak vraćaju rodnim ognjištima nakon što se zaposle u gradu, ali samo vikendom, poput mojih sinova“, ukratko će Ante Perišić o aktualnoj realnoj slici mladih u ruralnom prostoru dalmatinsko-zagorskog zaobalja. 

Poljoprivrednik iz Doca Donjeg spleo čak 400 pletenica po 100 glavica češnjaka

Sve govori kako Ante Perišić, i kao aktualni predsjednik Mjesnog odbora naselja (Blato na Cetini), dobro poznaje položaj seljaka, posebice mladih ljudi, na selu ne samo u Zamosorju, u krajobrazu bivše Poljičke Repubile. Tvrdi kako stanovnici Blata na Cetini nadomak Omiša, grada na ušću te rijeke stisnut u priobalju između Omiške dinare i istočne litice Mosora, imaju sve u svom mjestu, osim kina i kazališta, do kojeg im je potrebno tek nekih 15-ak minuta vožnje. Blaćani će mu uskoro biti bliži nakon što se u cijelosti izgradi i u promet pusti brza cesta preko Gata, a baš u svom rodnom mjestu se odvojkom mogu uključiti i na popularnu Dalmatinu, dionicu autoceste, pa za 10-15 minuta ugodne vožnje mogu doći i do Splita.

Dakle naše je selo Blato na Cetini modernim prometnicama odlično povezano sa središtem Splitsko-dalmatinske županije i primorskim gradovima u priobalju. Ima školu, prodavaonice, struju, telefon, vodu te je asfaltom povezan svaki zaselak, dok srednjoškolci autobusom redovito odlaze na nastavu u Omiš i Split, baš kao i zaposlenici iz tog naselja i okolice. I protok Cetine nam je sada malo izdašniji pa se više bavimo i ribičkim sportom, te možemo zalijevati poljoprivredne kučture, a naše je mjesto i nadomak akumulacije i brane Pančević odakle se vode tunelom kroz Mosor obaraju na turbine HE Zakučac u Gatima. Onima koji još nisu bili ovdje, u ovom živopisnom kraju, poručio bih da ga posjete kad god mogu i zažele, jer je ono lijepo u svako godišnje doba. Ovdje imamo i rafting i kanu, svaki dan u koritu Cetine bude po više stotina rekreativaca u 50-ak gumenih čamaca (gumnješa). Ovdje, na Cetini, imamo i restoran koji svojom ponudom, posebice gastronomijom, zadovoljava i najizbirljivije goste. Sve su to sadržaji i za dopunu ponude seoskog turizma kakav se ovdje razvija godinama“, ocjenjuje Ante Perišić.

Blato na Cetini pogodno za sve poljodjelske kulture posebice za voće i povrće

Voli reći kako je Blato na Cetini pogodno i za voćarstvo, berbi kadulje i proizvodnju ljekovita bilja, dakako i pčelarstvo. Trešnje, višnje, breskve, kajsije, smokve, jabuke, šljive su u tom kraju ove godine rodile kao nikad do sada, čak i više od očekivanja, baš kao i bademi, orasi i šipci. Blaćani kažu kako imaju svega te da sve uspijeva u njihovu mjestu poručujući kako je njihov krajobraz, spojen od rijeke, zemlje, kamena te malo šire i morem, mediteranski kraj gdje u izobilju ima i kupina. Tvrde da to nije sve, kako bi u tom ambijentu mladi ljudi imali sigurnu budućnost i bili spokojni, dakako i udahnuli mu svježinu novog života na bogatoj tradiciji njihovih predaka, jer mu je nedostatna neka tvornica ili pogon za preradu povrća ili voća.

Željeli bismo posebice pogon za preradu voća. Evo nam sada trunu jabuke koje dajemo i svinjama, baš kao i vlasnici plantaža toga voća u susjednim Kostanjama u lijevom zaobalju Cetine i zaleđu Omiške Dinare ponad Omiša. Samo će mojoj obitelji, primjerice ove godine propasti više tona jabuka, jer ih nikako ne mogu prodati, a ne bi nam se isplatilo kad bismo sami pravili sok od toga voća zato što nemamo stručnjaka za tu proizvodnju. Slično je stanje i u svakom ovdašnjem obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Mladima je ovdje potrebna inicijativa, potpora kako bi to oni sami radili te se i zaposlili u konačnici. Razvoj ruralnog turizma je najizazovniji projekt ovog kraja za koji živi gotovo svaka obitelj s obzirom na naše prirodne potencijale i bogatu tradiciju proizvodnje zdrave odnosno eko-hrane. Nastojimo urediti bar jedno etno-selo u ovom kraju zašto također imamo odlične uvjete, uz to i pješačke i biciklističke staze. Poneke su obitelji izjavile kako će izgraditi i svoj bazen u prostoru svoje okućnice, a u našem mjestu imamo i likovni i etno-zbirku te krasan lovački dom. Inače, ovdje u Zamosorju ima nekoliko novoizgrađenih i opremljenih bazena koji su u funkciji seoskog turizma poput obitelji Borovac, Bartulović“, upoznaje nas Ante Perišić tvrdeći kako su neiskorišteni prirodni potencijali Blata na Cetini, sela u kojem je rođen i odrastao.

Potrošači brzo prepoznali proizvedeni eko-krumpir Ante Perišića 

Zaključuje kako sve više izumiru sela u Zamosorju odnosno u desnom zaobalju Cetine, posebice Donji i Gornji Dolac, Srijani, iz kojih su tako reći preko noći nestala djeca, gdje je i odraslih sve manje, posebice baka i djedova u poodmaklim godinama. Perišić ističe kako se naselje Blato na Cetini donekle sačuvalo od umiranja što se može zaključiti i po novoizgrađenim obiteljskim kućama i inim objektima, gdje se ipak osjeća dašak novog života, i gdje se vide skupine djece i mladih, zahvaljujući i tamošnjoj školi, rijeci i prometu, dakako i mediteranskom miljeu u tom dalmatinsko-zagorskom krajobrazu. I na tom se naselju, u oazi zamosorskog krša i mediteranskog raslinja, ipak osjeća nedostatak mnogih obitelji koje su nekoć sobom odvele i svoje najmlađe članove u priobalje, tamo negdje 60-ih godina, nakon što je izgrađena Jadranska magistrala - u potrazi za turizmom, čiji preci na starim ognjištima katkada proklinju i novoizgrađene apartmane ne samo na omiškoj rivijeri.

 

 

 

 

 

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva