Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Izgradnja klijališta za proizvodnju presadnica

Izgradnja klijališta za proizvodnju presadnica

Datum: 03.02.2016.
Broj pregleda članka: 3302
Tagovi: Proizvodnja presadnica, Klijalište, Proizvodnja povrća, Uzgoj kupusnjača, Zaštićeni prostor

Klijališta su zaštićeni prostori u kojima se proizvode presadnice povrća, ukrasnog i ljekovitog bilja, ali služe i za uzgoj povrća. U klijalištima koja su poput mini plastenika najbolje uspjevaju: kupusnjače, kupus, brokula, kelj, kineski kupus, cikla, zelena salata, rotkvice, špinat, blitva. Zbog jednostavnog načina gradnje i upotrebe, ona se često koriste.

Koje su prednosti klijališta?

Prednosti klijališta prije svega se ističu u jednostavnosti izrade, nisu skupa i svatko ih uz malo truda može izraditi. Biljke se u takve prostore mogu posijati četiri do šest tjedana ranije nego što se sade na vanjskim prostorima početkom proljeća, a ovakav će prostor mladim biljkama omogućiti zaštitu sve dok ne ojačaju i budu spremne za presađivanje na otvoreno polje. Osim toga, mogu poslužiti i kao prostor u kojem se odvija kaljenje mladih biljaka i ukorjenjivanje reznica. Korištenjem klijališta se omogućava proizvodnja povrtlarskih kultura kao što su špinat i zelena salata tijekom kasne jeseni i zime. Na ovaj se način produžava sezona, a klijališta su odlični prostori za uzgoj presadnica ranog kupusa.

Mjesto koje smo izabrali za klijalište treba biti osunčano, zaklonjeno od vjetrova i okrenuto na južnu stranu.

Tip klijališta prilagođen je klimatskim uvjetima određenog područja

Klijališta mogu biti jednostrana (obična) i dvostrana (tzv. nizozemskog tipa). U ovisnosti o klimatskim uvjetima klijališta mogu biti ukopana (ruska) ili nadzemna (pariška), podignuta na površini tla, a postoje i različite kombinacije ove dvije podjele pa razlikujemo: jednostrane ukopane, jednostrane nadzemne, dvostrane ukopane, dvostrane nadzemne.

Nadzemna klijališta je lakše napraviti, s njima je lakše raditi jer se mogu prenositi po potrebi. Također omogućavaju lakšu regulaciju vlažnosti, ali za zagrijavanje trebaju veću količinu stajnjaka i do 30%.

Ukopana klijališta su pogodnija za hladnija klimatska područja, za zimski period, lakše je regulirati temperaturu i vlagu - manje su oscilacije. Dubina ukopanog klijališta je 50 do 60 cm za zimski period, a za proljetni do 40 cm. Rov klijališta se iskopa tako da su mu strane koso postavljene, odnosno da je širina dna rova za 20 do 30 cm manja od širine otvora rova. Na ovaj način se sprečava odronjavanje. Zidovi rova mogu se obložiti daskom, ciglom i sličnim materijalima. Koriste se za ranu i srednjeranu proizvodnju presadnica.

Klijališta se postavljaju tako da je duža strana u pravcu istok - zapad. Klijalište treba gledati na jug ili istok zbog bolje osunčanosti unutrašnjosti klijališta.

Što je potrebno za zagrijavanje klijališta?

Za zagrijavanje klijališta se koristi stajnjak. Osim stajnjaka za zagrijavanje klijališta mogu se koristiti lišće, ostaci od suncokreta i sustavi grijanja sa toplom vodom i električnim grijačima. Konjski stajnjak stvara najveću temperaturu, zatim ovčji, i na kraju goveđi stajnjak. Najčešće se koristi goveđi stajnjak koji se miješa sa slamom i pljevom u odnosu 1:1. Ova mješavina, zbog velikog sadržaja celuloze, sporo se razlaže i dugo zagrijava klijalište. Goveđi stajnjak brzo sagori, ali u mješavini sa slamom se razlaganja odvijaju sporije. Ako je stajnjak suh i hladan, potrebno ga je prethodno aktivirati tako što se natopi toplom vodom. Topla voda povećava toplinu stajnjaka potrebnu za aktiviranje mikroorganizama koji će razložiti organsku masu.

Dobro pripremljen, ugažen goveđi stajnjak u smjesi sa slamom, ako je debljina sloja 50 cm može grijati klijalište i do dva mjeseca.  Klijalište se prvo zagrije od 45 do 70ºC, a zatim postupno hladi. Sjetva se obavlja kada temperatura u klijalištu dostigne optimalne vrijednosti za pojedine vrste biljaka.

Jeftina i jednostavna izrada klijališta

Izrada toplog klijališta je dosta jeftina i jednostavne je strukture. Veličinu klijališta možete prilagoditi vlastitim zahtjevima. Na tlo se prvo postavlja drenažni sloj (šljunak, kukuruzovina, granje) u tanjem sloju. Sljedeći je sloj od stajnjaka i slame koji se priprema 10 dana prije izgradnje klijališta. Sloj stajnjaka treba biti za pola metra duži i širi od klijališta kako bi se osiguralo dobro zagrijavanje postranih dijelova klijališta. Debljina sloja stajnjaka ovisi o godišnjem periodu (zima ili rano proljeće) u kojem smo odlučili podići klijalište. Stajnjak treba prekriti slojem kreča kako bi se regulirala pH vrijednost (da se smanji kiselost) i spriječio rast gljiva. Aktiviranjem negašenog kreča oslobađa se toplina koja aktivira mikroorganizme.

Na ovako pripremljenu bazu klijališta postavlja se okvir od dasaka, cigle, priručnog materijala (bale slame). Najčešće se okvir pravi od dasaka širine 20 do 30 cm, i debljine 3 do 4 cm. Sjeverna strana okvira treba biti za 5 do 10 cm viša od južne strane. Ovaj nagib će omogućiti da se krov klijališta postavi koso što će omogućiti slijevanje vode nakon kiše i bolje prodiranje sunčevih zraka u unutrašnjost, što poboljšava osvjetljenje i zagrijavanje klijališta.

Nakon postavljanja okvira dodaje se supstrat u koji će se sijati biljke. Najčešće se kao supstrat uzima smjesa zemlje i stajnjaka u omjeru 1:1 koji je potrebno prethodno dezinficirati. Klijališta se pokrivaju okvirom koji se može izraditi od drveta i najlona, a mogu poslužiti i razna druga rješenja (stari prozori, agrotekstil).

Ukoliko se očekuje hladni period, dobro je imati pokrov za pokrivanje klijališta kako bi se što bolje zaštitile biljke. Mogu poslužiti i bale slame kojima se tijekom noći prekriva klijalište. Provjetravanje klijališta je od izuzetne važnosti, posebno krajem zime, početkom proljeća ili početkom jeseni. Za dobro provjetravanje dovoljno je da se podigne okvir klijališta.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva