Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Jabuka je rodila na Zeleni četvrtak

Jabuka je rodila na Zeleni četvrtak

Zeleni četvrtak na osječkoj tržnici ovog je puta bio u znaku jabuke, a posjetitelji su uživali u zalogajima svježih i suhih jabuka te pekmeza i sokova proizvedenih bez šećera. Predstavljeni su i rezultati istraživanja koje je obuhvatilo oko 100 eko-proizvođača koje je otkrilo kako im je motivacija zdravlje članova obitelji, no i to što smatraju da je ekološki način proizvodnje jedina šansa za male proizvođače.

Nekvalitetna prehrana izaziva mnoštvo današnjih zdravstvenih problema ljudi. Stoga se proizvođači sve više okreću održivom razvoju. Alma Mihaljević pravi je svjedok izvorne motivacije zašto se čovjek uopće okreće ovakvom obliku proizvodnje, a posebice ekološkom poduzetništvu koje je još teže razvijati kod nas. Kao što i njeno ime kaže, bavi se uzgojem jabuka. I to eko jabuka. Alma Mihaljević iz Dalja, čiji je voćnjak s jabukama dio onih jedva tri posto poljoprivrednih površina u Hrvatskoj na kojima se uzgaja voće, ne odustaje od proizvodnje.

"Sama riječ eko se često zlorabi. Zakonski se mora regulirati ekološka proizvodnja, ona je pod nadzorom. Danas se pojmovi poput eko, bio i domaće, miješaju. Ljudi nisu dovoljno educirani o eko proizvodima, a zahvaljujući samo dobroj komunikaciji s potrošačima koji preferiraju eko proizvode, uspjela sam ipak utržiti sve. U Slavoniji je nažalost, eko proizvod najmanje prepoznat.

Od oštećenih jabuka krenula sam u prešanje jabuke i preradu u džemove. Sve što se moglo ubrati u bašći, miješala sam s jabukom (cikla, mrkva), a tu se ne može pogriješiti. Proces proizvodnje bez šećera zahtijeva duže ukuhavanje, ali tek onda se može reći da je taj proizvod domaći, jer u njemu nema ni želatine, gustina ni ikakvih dodataka koji bi mogli utjecati na narušavanje zdravlja. Jabuke sušim na zraku, na potpuno prirodan način, ali me boli to što lokalni proizvođači nisu prepoznati", kaže Alma Mihaljević koja se ipak nada da će u budućnosti situacija za nju i njoj slične, biti puno bolja, jer cijenom se njene jabuke ne razlikuju od onih iz konvencionalnog uzgoja.

Grupe solidarne razmjene

Osnutak grupa solidarne razmjene u Hrvatskoj potaknut je kroz ZMAG-ov projekt "Fine niti lokalnog razvoja". Zasad takve grupe okupljaju potrošače koji žele direktno kupovati od lokalnih proizvođača hrane, a postoje u Zagrebu, Rijeci, Puli, Čakovcu, Poreču, Karlovcu, Splitu. Pulska je grupa u suradnji s udrugom ekoloških proizvođača Istarski eko proizvod pokrenula i eko tržnicu, kakva se očekuje i u Osijeku.

"Kroz grupe solidarne razmjene susrećem druge proizvođače, uvijek nešto novo naučim i dobijem novu volju za rad. Prvi put otkad se bavim poljoprivredom sretna sam žena. Ljudi, na primjer, plate sokove unaprijed pa ne moram ulaziti u kredite da bih platila preradu", istaknula je ova ekološka poljoprivrednica za H-alter.

Dok ne naučimo cijeniti one koji proizvode našu hranu, dok ne odbacimo stigmu bačenu na rad na zemlji i fizički rad, naše pravo na autohtonu prehranu teško ćemo ostvariti.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva