Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako eko proizvodnja potiče ruralni razvoj?

Kako eko proizvodnja potiče ruralni razvoj?

Datum: 13.04.2016.
Broj pregleda članka: 1459
Tagovi: Ekološka proizvodnja, Poljoprivreda, Ekoproizvodnja, Depopulacija, prof.dr.Ivo Grgić

Mnogi projekti OPG-ova potvrđuju kako se u Hrvatskoj sve više razvija ekološka proizvodnja gotovo u svim poljoprivrednim kategorijama.

To govore i ugledni stručnjaci koji ističu kako naša zemlja, uz visoke potencijale i prikladna pravila za razvoj eko poljoprivredne proizvodnje, zauzima značajno mjesto među zemljama Europe s najvećim porastom potražnje za zdravom hranom. Objašnjavaju kako je riječ o poljoprivrednoj djelatnost za koju se može reći da je to proizvodnja zdravstveno sigurne, kvalitetne hrane na ekološki, održiv način.

To je ovih dana za Agroklub izjavio i ugledni stručnjak prof. dr. sc. Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog agroekonomskog društva, ističući kako se kao glavno obilježje ekološke proizvodnje uobičajeno naglašava nekorištenje umjetnih materija u poljoprivrednoj proizvodnji, nego uporaba isključivo prirodnih materija koje se koriste kao gnojiva, zaštitna sredstva, pa i kao dodaci u preradi hrane. Tvrdi kako je značajna i pretpostavka za eko proizvodnju prostorna izolacija proizvodnih poljoprivrednih površina, stočarskih objekata i pogona za preradu od svih mogućih izvora onečišćenja.

Ekološka poljoprivreda potiče razvitak ruralnog područja

"Kako se poljoprivreda, osobito proizvodnja povrća i voća, teško može zamisliti bez navodnjavanja, bitno je da se kod toga koristi kvalitetna voda. U poljoprivrednoj proizvodnji, koja se temelji na ekološkim načelima, nužno je uspostaviti skladan razvitak biljne i stočarske proizvodnje.


Eko povrće na imanju OPG Plazibat u Mućkom polju
 

Dugo su prisutne stručne rasprave za ili protiv eko poljoprivrede, odnosno dvojbe između ekološke i konvencionalne proizvodnje pri čemu se naglašavaju potrebe za hranom na globalnoj razini, zanemarujući pri tom neravnomjernu distribuciju proizvodnje hrane. S druge pak strane zagovornici prednosti ekološke proizvodnje uobličuju u četiri korisne skupine. Primjerice, kako je ekološka poljoprivreda održiva te da su iznimno značajne koristi za poljoprivrednike koji se bave njome. Ekološka proizvodnja potiče razvitak ruralnog područja pridonoseći ublažavanju depopulacije i deagrarizacije", upozorava prof. dr. sc. Ivo Grgić.

Naš sugovornik, vrstan stručnjak, ocjenjuje kako je ekološka proizvodnja, uz navedeno, pretpostavka većeg jamstva za kvalitetniji i zdravstveno sigurniji proizvod. No, da bi se pojedinci ili skupine odlučili baviti eko proizvodnjom, objašnjava dr. Ivo Grgić, potrebno je da ostvare trenutačnu ili dugoročnu korist materijalne ili ine naravi. Inače, u sastavu potpora ekološka poljoprivreda ima značajnije subvencije koje se transferiraju preko Ministarstva poljoprivrede RH, ali tu su i ini projekti usmjereni na razvitak eko-sektora.

Veća cijena eko proizvoda s dodatnom vrijednošću

Uz preduvjet uređenijeg tržišta, ali i najznačajnijeg povjerenja između potrošača i proizvođača, dr. Grgić procjenjuje kako je moguće očekivati veću cijenu ekoloških proizvoda koja bi bila izraženija kod proizvoda više dodatne vrijednosti, prerađevine nastale iz eko-proizvoda.


Eko proizvodnja češnjaka u Dalmatinskoj Zagori

"Posljedica toga bi trebao biti viši dohodak te u konačnici i viši standard proizvođača-poljoprivrednika. U mnogim, ekonomskim i poljoprivredno-razvijenijim zemljama, proizvođači koji se bave ekološkom proizvodnjom uživaju i viši društveni status. Oni dobivaju i više medijskog prostora, sudjeluju u promidžbenim akcijama očuvanja zdravlja, navode se kao primjeri društveno odgovorne proizvodnje i slično. Inače, u posljednje  vrijeme se više pozornosti posvećuje i ruralnom razvoju u Hrvatskoj pa se gospodarski razvitak ipak povećao. Znakovito je i poticanje ekološke proizvodnje. S druge pak strane ispražnjeni ruralni prostor je čist, što je jedan od preduvjeta razvitka eko-proizvodnje", upoznaje nas prof. dr. sc. Ivo Grgić.

Od polja do stola

Spominje kako se često neopravdano poistovjećuje proizvod nastao na tradicionalan način s ekološkom proizvodnjom. Objašnjava kako to nikako nije isto, jer proizvod iz eko proizvodnje je zakonski i na druge način definiran, put od polja do stola, pa je kontroliran. Ističe kako je vrlo važno što je ekološki proizvod jasno označen i certifikatom, odnosno mora imati potvrdnicu od strane ovlaštene institucije. Naglašava da su potvrdnice znak kako je cjelokupni proizvodni proces kontroliran, ali ne samo proizvodnja, nego i prerada, pakiranje, čuvanje i deklariranje, sukladno Zakonu o pravilnicima u ekološkoj poljoprivredi.

Kina bilježi najznačajnije povećanje površina pod eko proizvodnjom

"U svijetu je pod ekološkom proizvodnjom blizu 37 milijuna hektara zemljišta, pri čemu je 53% površina u kategoriji obrađenog zemljišta, dok su ostatak prirodne divlje površine. Primjerice, u razdoblju od 1999. do 2011. je zamjetan porast površina namijenjenih ekološkoj proizvodnji, a najveći je rast na području Oceanije i Europe, koje ima najveći dio površina za ekološku proizvodnju u ukupnim svjetskim ekološkim površinama: Oceanija 33%, Europa 29%.


Hrvatski eko proizvodi

Gledano po zemljama, najznačajnije povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom bilježi Kina, nešto manje Indija, Španjolska, Kanada, Francuska. No, broj proizvođača ekohrane u svijetu povećan je za s oko 250.000 tisuća u 2000. godini, na gotovo 1,8 milijuna hektara u 2011. Paralelno s time vrijednost svjetskog tržišta ekoloških proizvoda za razdoblje od 2000. do 2011. povećana je sa 17,9 na 62,9 milijardi dolara, pri čemu najveći vrijednosni udio na svjetskom tržištu ekoloških proizvoda ima SAD 44%, zatim Europska unija 41%", analizira prof. dr. sc. Ivo Grgić.

Vrijednost eko proizvoda u Europi udvostručena

Naglašava kako je SAD vodeća zemlja u maloprodajnom prometu eko-proizvoda s ukupnom vrijednošću s više od 21 milijarde eura, dok je na drugom mjestu Njemačka s oko 7 milijardi eura prometa. U potrošnji eko-proizvoda po stanovniku, primjerice 2011. godine, vodeća je zemlja u svijetu bila Švicarska, potom Danska, Luksemburg, Austrija, Lihtenštajn i Švedska.

Kako je riječ o europskim zemljama, zaključuje prof. dr. sc. Ivo Grgić, ne treba čuditi podatak zato što je u razdoblju od 2004. do 2011. vrijednost eko proizvoda u Europi bila udvostručena, uz porast od 10,8 milijardi eura čak na 21,5 milijardi eura.

U Hrvatskoj više od 1.500 eko proizvođača

Naime, prof. dr. sc. Ivo Grgić tvrdi kako je zadnjih godina u Hrvatskoj porasla površina zemljišta pod ekološkom proizvodnjom. Ističe kako je najveći dio površina zabilježen u Osječko baranjskoj županiji od 24%, zatim u Brodsko posavskoj 8% i Primorsko Primorsko goranskoj goranskoj 7%. Najviše je oranica 55,8%, zatim slijede livade i pašnjaci 23,9%, dugotrajni nasadi 3,6%, ljekovito bilje 3,6% te povrće 0,5%. Voli reći kako je u Hrvatskoj registrirano više od 1.500 eko proizvođača pa je naša zemlja među zemljama Europe s najvećim porastom potražnje za eko proizvedenom hranom.  

"Kako bi ekološki proizvodi imali značajniji udjel u potrošnji, bitne su dvije pretpostavke: proizvod mora biti označen odnosno certificiran što je jamstvo za već stvoreno povjerenje potrošača. Uz to i dovoljno visok dohodak potrošača jer su proizvodi iz eko proizvodnje značajno viših cijena nego iz konvencionalne proizvodnje.

Postoji mnogo i inih čimbenika koji motiviraju potrošače na kupnju eko proizvoda. Jedan od motiva za njihovu kupovinu i potrošnju je očuvanje zdravlja. Također se često, uslijed porasta ekosvijesti potrošača, kao čimbenika potražnje, navodi i zaštita životne sredine", naglašava prof. dr. sc. Ivo Grgić.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eeko-povrce-iz-opg-a-plazibat-u-mucu-5-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-proizvod-na-imanju-opg-plazibat-2-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ekoloski-uzgoj-cesnjaka-u-ljubitovici-4-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kamene-planinske-kucice-u-biokovu-1-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/prezentacija-eko-proizvoda-nasih-poljoprivrednih-proizvodjaca-6-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/eko-proizvodi-i-osmijeh-na-licu-zadovoljne-proizvodjacice-3-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/specijalizirane-trgovine-za-eko-proizvode-5-1.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva