Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako na prirodan način uzgojiti mrkve?

Kako na prirodan način uzgojiti mrkve?

Datum: 16.07.2016.
Broj pregleda članka: 4856
Tagovi: Sjetva mrkve, Zaštita, Sadnja, Skladištenje, Tlo

Mrkve uspijevaju u rahloj zemlji fine ujednačene teksture, bez kamenčića ili tvrdih grumena. Najbolje ih je uzgajati na laganom i pjeskovitom tlu. Zemlja prije sjetve mora biti pomno pripremljena. Prekopajte tlo i pograbljajte sve kamenčiće, a uklonite i trajne korove.

Mrkve mogu razviti duge vretenaste korijene, ovisno o sorti, pa tlo mora biti takvo da korijenje može rasti ravno prema dolje. Ne pripremite li ga dobro, dobit ćete račvaste ili drukčije izobličene mrkve.

Zaštita i sadnja mrkve

Izbjegnite poteškoću sadnjom kratkih ili srednje dugih sorti u visokim gredicama. Stražnjom stranom grablji usitnite tlo i oblikujte dugačke brazde duboke oko 10 cm i široke 30-40 cm. U brazde posijte sjeme mrkve, po mogućnosti pilirano jer su sjemenke vrlo sitne. Dobra je i ugradnja prokapnih cijevi za učinkovito zalijevanje jer se gredice s brazdama vrlo brzo suše.

Oblici mrkve

Postoje mrkve kratkog, gotovo okruglog korijena za uzgoj na najmanjim česticama zemlje i dugačke sa zašiljenim korijenom. Mrkve kratkog korijena beru se dosta rano. Nježnije su, ali manje produktivne od ostalih. "Rane" srednje dugačke mrkve beru se u ljeto ili jesen."Kasne"srednje dugačke mrkve i dugačke beru se u kasnu jesen.

Kako protiv korova

Mrkvama treba dosta vremena da proklijaju, pa korovi mogu vrlo brzo zauzeti gredicu. Zbog toga mrkve prati glas "neuredne" povrtne kulture. Teško je isčupati korove a da ne isčupate korijenje mrkve. Riješenje za taj problem je "lažno sijanje". Pripremite tlo kao da ćete u njega posijati sjeme mrkve, ali nemojte to učiniti. Pričekajte da padne kiša i da se pojave korovi. Čim se zemlja osuši, grabljama isčupajte mladi korov. Nekoliko dana kasnije, kad se zemlja osuši, ponovite isti postupak i nakon toga uistinu "posijte" sjeme mrkve.

Predklijanje

Sjemenke mrkve zalijte toplom vodom i ostavite ih da se namaču preko noći. Imate li posudu za klijanje mungo graha, uporabite je za predklijanje sjemenki mrkve na 48 sati i zatim ih odmah posijte. Nemojte ih pustiti da se osuše.

Rijetka sjetva

"Ako sjeme sijete gusto, imat ćete rijetku berbu." To je posebno točno kad je riječ o mrkvama, čije je sitno sjeme teško u brazdu zasijati ravnomjerno. Idealni razmak među sjemenkama je 5 cm, ali morate posijati više da nadoknatite one koje neće proklijati. Za rijetku sjetvu paketić sa sjemenkama držite visoko iznad brazde široke oko 8 cm. Polako se krećite niz brazdu i lupkajte paketić prstima kako bi iz njega ispadalo sjeme. Sjetvu ne obavljajte za vjetrovita vremena jer će se sjeme razletjeti po cijelom vrtu. Da ne pretjerate s količinom, potrebnu količinu sjemena (4 kilograma na 10 četvornih metara) pomiješajte sa suhom mljevenom kavom. Po tlu je jednostavnije razbacati tu krupniju i jasno vidljivu mješavinu nego sitno sjeme, a kava navodno kulturu štiti od mrkvine muhe i drugih kukaca.

Druga mogućnost je da sjeme pomiješate s pijeskom i tako ga jednoliko posijete. Morate prorijediti mladice da biljke imaju dovoljno prostora.

Mrkve posijte s lukom i porilukom

Ove biljke napadaju određene mušice ili moljce koje privlači njihov miris. Sadnja naizmjeničnih redova mrkve i luka ili poriluka dezorijentirat će i obeshrabriti nametnike.

Miris koji odbija

Nanošenje tvari snažnog mirisa, poput čađe ili morske trave u prahu na zemlju odbija mrkvinu muhu.

Pomiješajte sjeme mrkve i rotkvice

Pomiješajte sjeme mrkve i rotkvice zajedno. Kako rotkvice prokliju prilično brže od mrkve, označit će redove, pa će se bolje vidjeti gdje treba kopati. Rotkvice ćete ubrati prije nego što mrkvama zatreba sav prostor.

Mrkve se mogu kombinirati i s aromatičnim biljem, posebno korijandrom, koprom i ružmarinom. Te vrste će joj ponuditi djelomičnu zaštitu od mrkvine muhe.

Zaštita od mrkvine muhe

Mrkvina muha, čije ličinke nanose veliku štetu mrkvama bušeći im korijenje, svoju biljku domaćina pronalazi leteći iznad površine tla. Mrkve zaštitite tako da oko usjeva podignete barijeru od fine mreže ili agrotekstilom pričvrščenom za okvir oko dva ili tri reda. Okvir bi trebao biti viši od biljaka, a najbolje ga je učvrstiti štapovima. Zaražene biljke odmah uklonite i uništite.

Mrkvine muhe polažu jajašca potkraj svibnja, pa biljke sijte od sredine lipnja do početka srpnja da izbjegnete zarazu.

Precizno uklanjanje korova

Uklanjanje korova iz reda mrkvi iznimno je osjetljiva zadaća. Najbolje je plijeviti iglom za pletenje.

Račvasto korijenje

Mrkve mogu prevariti. Iznad tla imaju velike vratove koji mnogo obećavaju, ali kad dođe vrijeme da ih izvadite iz tla, dočeka Vas neugodno iznenađenje - korijen je prestao rasti već nakon nekoliko centimetara i iza toga slijedi novo vretenasto korijenje -račvasto. Problem je u tlu. Račvasto korijenje uzrokuje dublji, kompaktni sloj tla (posljedica obrađivanja zemlje svake godine do jednake dubine), zemlja loše strukture s tvrdim grumenima ili prisutnost nedovoljno razgrađenog gnojiva. Uzrok mogu biti i kukci i drugi nametnici koji uzrokuju bolesti. Iduće godine zemlju prekopajte dublje i temeljitije.

Prorjeđivanje mrkve

Pričekajte dok mladice ne dobiju dva ili tri prava lista (osim kotiledona) i tek ih onda prorijedite. Ostavite jednu biljku na svakih 5 cm. Uštedite vrijeme i energiju tako da dok prorjeđujete mrkvu ujedno plijevite korov. Zečeve možete otjerati tako da u zemlju kraj svake mrkve utaknete šibice glavicom prema dolje.

Berba mrkve

Ako mrkvu pokušate iščupati držeći je za lišće, završit ćete s listovima u ruci i korijenom u tlu. Prije čupanja gurnite mrkvu lagano u tlo jer ćete tako povećati rupu, slomiti male korijenčiće koji pričvršćuju glavni korijen za tlo i lakše isčupati biljku.

Važnost sušenja

Nakon što ste iščupali ili izvadili mrkve, ostavite ih dan ili dva na površini zemlje kako biste osigurali da će se dobro održati. Taj proces nazvan "sušenje", učvršćuje kožu i iznimno ga je važno obaviti prije zimske pohrane mrkve u trapu ili hladnom podrumu. Kad ste izvadili mrkve, listove im odrežite neposredno iznad vrata, na mjestu gdje se spaja s korijenom.

Pohrana mrkve u tlu

Najbolji način za pohranu kasnih mrkvi je ostaviti ih preko zime u tlu. Ako se temperatura spusti na manje od -5ºC mogao bi ih oštetiti mraz. Određenu zaštitu ponudit će 5 cm debeo sloj uvelog lišća ili slame koji pridržava agrotekstil.

Uporaba drvenih sanduka

Drveni sanduk za voće obložite grubom tkaninom. Uklonite ostatke zemlje s mrkve i pazite da ne oštetite korijenje, ali nemojte ih prati. Mrkve u kutiju složite na debeli sloj izolacijskog materijala - komposta, pijeska, piljevine ili lisnog humusa. Na kraju ih prekrijte izolacijskim materijalom. Sanduk spremite na mjesto gdje će temperatura stalno biti između 0º i 4º C.

Foto: xmasbaby/Bigstockphoto

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva