Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako pomoći biljkama u nedostatku kalcija?

Kako pomoći biljkama u nedostatku kalcija?

Datum: 08.08.2016.
Broj pregleda članka: 5651
Tagovi: Ljuske od jaja, Kalcij, Jaja

Svakodnevno bacamo u otpad nešto što može biti vrlo dragocjeno i hraniti naše biljke, a tako je i sa ljuskama od jaja koje mogu pomoći kao izvrstan izvor kalcija za vaše povrće. Nedostatak kalcija se može najlakše uočiti na plodu paprika i rajčice, a javlja se i na patlidžanu.

Fiziološka promjena uslijed nedostatka kalcijq kod rajčice ili paprika se zove površinska trulež ploda, a primjećuje se kao tamna mrlja na dnu ploda, a kasnije kao tamni okrugli prstenovi. O tome koje se najčešće promjene javljaju na rajčici sam već pisala u tekstu Nije sve bolest, nekad rajčici samo nedostaje vode.

Površinska trulež dakle nije nikakva bolest, vaše biljke nije napao nikakav parazit pa bar tu možete odahnuti, ali se problem treba rješavati ukoliko želite da vam svi plodovi ne stradaju. Ova promjena nastala kao nedovoljna količina kalcija u biljci ne znači da ovog minerala nema dovoljno u zemljištu. Obično je ovom problem uzrok nemogućnost biljke da apsorbira kalcij iz zemljišta uslijed narušenog vodnog režima, što se najčešće događa u periodima suše ili velike količine padalina.

Prirodan način ishrane biljaka

Ljuske od jaja mogu poslužiti kao dobra prva pomoć kako bi pomogli biljkama u ovoj situaciji, a prednost je višestruka. Jaja koristimo u ishrani i ostaci, odnosno ljuske su uvijek dostupne. Organskog su porijekla ukoliko želite da vaše biljke imaju što prirodniji način prehrane. Ne košta vas ništa, jer ste ih svakako namjeravali odbaciti sa ostalim otpadom, što znači da nema potreba za kupovinom posebnih preparata.

Ljuskama od jaja treba malo više vremena za razgradnju da bi ih korjenov sustav biljke uopće mogao apsorbirati kalcij na ovaj način, zbog toga ih je, za ovu upotrebu, odnosno kad uočite promjenu, potrebno smrviti/samljeti u prah i dodati biljkama. Ono što ja radim je to da ih skupljam tijekom čitave godine, sušim, meljem u prah i prilikom sadnje rajčice i paprika dodajem na mjesto u koje stavljam sadnicu, količine manje šake, zajedno s kompostom. Kasnije, po potrebi, ukoliko uočim da se javlja  trulež, dodajem prah pogođenoj biljci i zalijem.

Ono što treba znati je da se plodovi koje je pogodila trulež ne mogu oporaviti tako da njih poberite čim primijetite promjenu i slobodno konzumirajte ukoliko su zreli, a oštećen dio ploda odstranite.

Ukoliko želite ljuske od jaja skupljatu tijekom cijele godine, dajem vam nekoliko savjeta. Cilj je da se ljuske što prije osuše kako bi ih mogli dalje skladištiti. S obzirom da sav organski otpad iz kuhinje odvajam u posebnu posudu, ljuske od jaja izdvajam na pladanj i sušim na balkonu. Tijekom ljeta, ljuske se dosta brže suše, dovoljan je i jedan dan, dok to zimi traje malo duže, ukoliko ih sušite vani.

Prahom od ljuski posipajte zemlju

Sasušene ljuske smrvim rukama i stavim u vrećicu ili teglu i punim. Kada se prikupi određena količina sasušenih ljuski, sameljem ih dok se ne pretvore u prah. Za ovo možete koristiti bilo kakvo pomagalo koje vam omogućava da ljuske brže pretvorite u prah, a ja koristim električni mlin za kavu. Samljevene ljuske, odnosno prah stavljam u teglu i koristim kad je potrebno. Vi možete koristiti neke druge načine sušenja, skladištenja i mljevenja, one koji vama više odgovaraju.

Ono što možete učiniti za sezonu koja dolazi, je da u jesen, na mjesto na koje ste mislili saditi rajčicu, pospete prah pripremljen od ljuski od jaja. Neki stavljaju i cijele ljuske ili samo grubo izmrvljene rukom, ali koliko sam primijetila, ljuskama od jaja treba mnogo više za razgradnju pa nisam sigurna hoće li se uspjeti u zemlji razgraditi do iduće sezone te je opcija s prahom sigurnija.

Opciju koju možete isprobati je i zalijevanje biljaka vodom u kojoj su nekoliko dana odstojale ljuske od jaja. Ovu metodu nisam koristila, ali možete probati različite metode na više biljaka i sami zaključiti koja se vama pokazala boljom.

Foto: Lazurny/Bigstockphoto

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva