Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako protiv bolesti plodovitog povrća?

Kako protiv bolesti plodovitog povrća?

Datum: 15.06.2016.
Broj pregleda članka: 3305
Tagovi: Zaštita povrća, Bolesti, nametnici, Ugrožene biljke, sprječavanje

Najopasnije su bolesti koje napadaju žilni ili sprovodni sustav plodovitog povrća te jednom zaražene biljke u pravilu iznenada propadaju.

Plodored u povrtlarstvu potreban je da bi spriječili ili smanjili gubitke od štetnih organizama (uzročnika bolesti, štetnika i korova). Koji su to nametnici i bolesti plodovitog povrća na koje trebamo pripaziti?

Trulež, plijesan i gusjenice

Gusjenice sovica

Stabljike malih biljaka napadaju gusjenice boje zemlje koja nagrizaju vanjska tkiva baze biljke. Ugrožene su mrkva, salata i krumpir. Po noći rukom uklonite velike gusjenice. Zemlju pograbljajte kako bi štetočine izbacili na površinu gdje će ih pokupiti ptice. Njihovo širenje ograničava i kvalitetan uzgoj na zemljištu bez korova. U zemlju oko biljaka unesite nematode Steinernema carpocapsae koje će napasti gusjenice i brzo ih uništiti.

Trulež stabljike Didymella

Bolest ponajprije napada listove, ali može napasti i stabljike te plodove članova obitelji tikva i buča. Uz rubove listova pojavljuju se tanke smeđe mrlje koje postaju žute. Tkivo stabljike odumire, kraj ploda se smežura jer unutrašnjost trune. Bolest uzrokuje gljivica koja napada i neke ukrasne biljke poput krizanteme, grmova s plodovima i malina. Ugrožene biljke su krastavac, tikva, dunja, buča, rajčica.

Usjeve treba prihranjivati tekućim gnojivom koprive da ojačaju. Jako zaražene biljke se izvade i spale. Ostatke biljaka ne bacajte na kompostnu hrpu. Na kraju sezone očistite sve otpatke i svake godine biljke uzgajajte na novom mjestu.

Plijesan lista

Na plodovima se pojavljuju tamnosive udubljene točke prekrivene maslinastozelenom plijesni. Plodovi pucaju i iz pukotina izlazi ljepljiva tvar. Na njezinoj se površini razvija plijesan. Zacijeljivanjem rana oko rubova se oblikuje plutasto tkivo. Štetu uzrokuje gljivični nametnik Cladosporium cucumerinum koji postane aktivan kada dnevne temperature nakon hladne noći dosegnu 18º C. Ugrožene su tikvice, krastavac, tikva, buča i rajčica.

Uništite sve zaražene plodove i zatim, ako se biljke uzgajaju u stakleniku, povisite temperaturu i smanjite vlažnost. Sadite otporne kultivare. Prskajte sredstvom na bazi bakra da zaustavite širenje bolesti.

Virusi i nametnici

Virus mozaika lista

Krastavci, tikve i rajčica posebno su osjetljivi na virus mozaika. Mozaične ili pjegaste mrlje pojavljuju se na listovima koji se izobličuju i smanjuju. Mladi izdanci se kovrčaju, a cijela biljka usporava rast i rano odumire. Na nekim se biljkama mijenja i boja cvjetova.

Graškova i grahova pipa

Na sjemenu se vide male okrugle rupe, a ličinke se na površini tla hrane prvim listovima. Na ovojnici sjemena mogu se pojaviti svijetlosmeđe mrlje. Te pipe pripadaju rodovima Acanthoscelides i Bruchus, a ličinke im najprije izlaze u mahune, a zatim u sjemenke. Aktivne su dok biljka raste, ali mogu opustošiti i uskladišteno povrće. Ugroženi su bob, grah, mahune i grašak. Biljke uglavnom mogu podnositi štetu od pipa. Treba reagirati samo ako počnu napadati mlade biljke. Koristite pogodni insekticid ili ih prekrijte agrotekstilom da nametnici ne mogu pristupiti.

Trulež korijena

Korijenje pokazuje znakove truljenja, baza stabljike mijenja boju i smežura se, pa biljka vrlo brzo odumire. Javlja se kod patlidžana, graha, (bob, grimizni, mahune), tikvice, krastavac, tikva, grašak, buča, slatka paprika i rajčica.

Iskopajte i uništite zaražene biljke i uklonite okolnu zemlju da spriječite širenje zaraze. Održavajte dobru higijenu i koristite samo sterilizirani kompost kako bi spriječili trulež korijenja.

Smeđa trulež (sclerotinia)

Bolest napada veliki broj povrtnih kultura, patlidžane, bob, tikvice, krastavce, mahune, grimizni grah, čičoku, tikve, grašak i slatke paprike. Prepoznaje se po bijeloj pamučnoj plijesni na listovima i plodu koji mijenja boju, postaje smeđ i trune. Stabljike zaraženih biljaka mijenjaju boju i prekrivene su gustim gljivičnim rastom, u kojem se nalaze velike crne sklerotije (otvrdnute micelije).

Tripsi su mali krilati kukci koji uzrokuju srebrnaste šare na listovima patlidžana, tikvica, krastavaca, tikva, paprika i rajčica.

Bijeli ušenjaci

Članovi obitelji kukaca Aleyrodidae često napadaju plodovito povrće i oslabljuju biljke sišući im biljni sok.

Mahune i klipovi

Antraknoza

Gljivična bolest koja u kišno vrijeme napada grašak, mahune i grimizni grah. Na stabljikama se oblikuju tamnosmeđe rak-rane, žilice na listovima postaju ružičastosmeđe, a na mahunama se pojavljuju udubljene smeđe pjege.

Crne uši leguminoza

Neodoljivo ih privlači bob te grimizni grah, a ta je privlačnost toliko snažna da neki vrtlari sade nekoliko biljaka graha u ukrasnoj gredici da zaštite cvijeće i grmove od crnih ušiju.

Masna pjegavost graha

Na listovima i mahunama pojavljuju se masne, vodenaste pjege. Pjege na listovima okružene su zelenkastožutim "prstenom", a pjege na mahunama izlučuju svijetložućkastu ili srebrnastu bakterijsku tekućinu. Zaražene mahune mijenjaju boju i smežuraju se, a sjeme je isto zaraženo. Pjegavost je posljedica djelovanaj bakterije Pseudomonas phaseolicola, aktivne u kišnim i vjetrovitim uvjetima, ali za cvjetanja mora biti suho i vruće. Bolest se pojavljuje na mahunama, grahu i bobu. Biljke se mogu zaštititi prskanjem bakrom. Zaražene biljke se izvade i unište, potrebno je primjenjivati plodored i sjeme se ne namače prije sadnje.

Graškov savijač

Unutar mahuna zelenkastožućkaste gusjenice s crnim glavama ruju kroz sjemenke. Duge su oko 1-2 cm i lako ih je uočiti zbog izmeta koji ostaje pričvršćen za svilenkastu nit. Graškov savijač Laspeyresia nigricana, ima raspon krila od 3 cm. Najaktivniji je za vruća i suha vremena te tijekom ljeta. Zaražene biljke graška tretirati organskim insekticidom koji sadrži rotenon ili prirodne piretrine i prskati ih oko sedam dana nakon početka cvjetanja. Odrasle savijače uništiti feromonskim zamkama.

Hrđa graha mahunara

Žute bubuljice prekrivaju gornju površinu listova, a žuti plikovi izobličuju naličje i naposljetku pogađaju mahune. Mrlje postaju smeđe i zatim crne. Hrđu uzrokuje gljivica Uromyces appendiculatua koja se razvija tijekom vrućeg i suhog ljeta. Ugrožene su mahune i grimizni grah. Grah treba uzgajati u dobro pognojenom tlu i redovito ga prihranjivati tekućim gnojivom od koprive ili gaveza. Na prvi znak napada grah prskati pogodnim fungicidom na bazi sumpora.

Snijet

Sjemenke kukuruza šećerca postaju crne i kad se otvore ispuštaju crni prah. Na listovima poriluka pojavljuju se smeđe mrlje. Za tu su bolest odgovorni različiti rodovi gljivica koji se šire kišnim pljuskovima ili zalijevanjem. Ugroženi su kukuruz šećerac, poriluk i luk. Na prvi znak napada treba isčupati i spaliti sve biljke. Ne treba saditi istu kulturu na mjestu gdje je prethodni urod bio zaražen. Fungicidi nemaju nikakav učinak na snijeti.

Foto: monkeybussiness/Bigstockphoto

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva