Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako ptice pomažu u integriranoj proizvodnji voća?

Kako ptice pomažu u integriranoj proizvodnji voća?

Datum: 20.01.2016.
Broj pregleda članka: 1073
Tagovi: ptice, Integrirana proizvodnja, Štetnici, Voćnjak, Gnijezdo

Voćni nasadi suvremenog tipa, u gustom sklopu i niskog habitusa svakako povećavaju ukupni prinos na jedinici površine te omogućavaju lakše izvođenje većeg dijela agrotehničkih radova (rezidba i zaštita, berba). S ekonomskog i tehnološkog aspekta predstavljaju napredak u proizvodnji u odnosu na prijašnje tradicionalne nasade.

Tradicionalni voćni nasadi uvjetuju manji ukupni prinos, teže izvođenje agrotehničkih radova, ali imaju jednu prednost, a to je biološka raznolikost te ekološka ravnoteža u i oko samog nasada. To je zbog većeg habitusa voćke pa su kao takve pogodne za gnježđenje raznih vrsta korisnih ptica koje su bile svojevrsni čistači od raznih vrsta gusjenica i odraslih jedinki kukaca uzročnika šteta na voćkama.

Na živicama se grade gnijezda

Oko takvih nasada su često na rubu parcela živice od raznih vrsta biljaka na kojima mogu graditi gnijezda te se preko zime u njima hraniti bobičastim plodovima raznih grmova i drugih biljaka (kalina, divlja ruža (šipak), glog, trnina, vatreni trn, peterolisna lozica, bršljan). U takvim nasadima potrebno je manje intervenirati sredstvima za zaštitu bilja.

Nadalje, drveće i grmlja u šipražju predstavljaju domaćine za mnoge korisne vrste kukaca koje se ponašaju kao parazitoidi na štetnim vrstama kukaca te time umanjuju njihovu populaciju. Manjak biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže za posljedicu ima povećanje broja za voćarstvo štetnih vrsta kukaca te povećanu upotrebu pesticida, financijskih izdataka i onečišćenja okoliša te povećanog udjela rezidua sredstava zaštite bilja na plodovima.

Kontrola štetnih kukaca

Jedan od načina da bi se smanjio broj tretmana pesticidima su najrazličitiji modeli djelovanja koji su u suglasju sa prirodom. Jedan od tih modela je i kontrola štetnih kukaca, prvenstveno gusjenica štetnih leptira (savijači lista i cvijeta, uzročnici crvljivosti ploda, mineri lista) tvrdokrilaca i opnokrilaca pomoću ptica. Neke se vrste ptica naseljavaju i u modernim nasadima voćaka, ali one najkorisnije koje se isključivo hrane štetnim kukcima nisu prisutne u njima.

Najkorisnije ptice kao što su vijoglav, pupavac, crvenrepka, muharica, velika, plava i mala sjenica, kukavica, djetlić pa čak i vrabac, rijetko kada se zadržavaju u voćnjacima, iako u njima mogu naći obilje hrane, jer jednostavno ne mogu naći pogodna mjesta za podizanje mladih.

Kako postaviti gnijezdo za ptice?

Doprinos ptica ograničavanju broja štetnih kukaca je veliki. Tako par sjenica koje u prosjeku podižu šest do osam mladih po gnijezdu, a u toku proljeća-ljeta normalo othrane dva nasada, u toku jednog dana uhvate više stotina insekata. Računajući da mladunci ostaju u gnijezdu 15 do 22 dana, broj odraslih kukaca i njihovih larvi, koje ptice uhvate za hranjenje mladunaca iznosi između 5.000 i 8.000.

Jedino korisno što čovjek može učiniti je postavljanje znatnog broja ljudskom rukom izrađenih gnijezda, čime bi se pticama omogućilo da ponovo nađu povoljne uslove za reprodukciju. Gnijezda se vješaju o betonske ili drvene stupove raspoređene duž redova voća ili postavljaju u okolno šipražje i rubove šume, što je još bolje zbog manjeg uznemiravanja.

Dobro je da su gnijezda pričvršćena na visini od 2m iznad zemlje. Treba ih postavljati pred kraj zime ili još bolje u jesen, jer ih ptice koje nisu selice (sjenice i vrapci) koriste i kao prenoćište, zaklon od kiše, snijega, vjetra i hladnoće. Ako ih postavljamo kasnije, učinak će biti manji.

Gnijezda je jeftino napraviti

Gnijezda je moguće kupiti (Italija, Njemačka, Nizozemska) ili što je jednostavnije i jeftinije, napraviti. Uglavnom se koriste dva tipa otvora za uzlet: okrugao i ovalni. Prvi ima promjer između 26 i 55 mm, dok su dimenzije ovalnog otvora 29 x 55 mm. Gnijezda sa otvorom od 26 mm su za sjenice. Otvor tih dimenzija isključuje sve veće vrste za koje je potreban otvor od 32 mm. Gnijezdo sa otvorom od 55 mm odgovara pupavcu, vrlo korisnoj ptici koja nestaje sa poljoprivrednih površina. Ovalno gnijezdo više odgovara crvenrepki.

Na osnovu iskustava, ako se želi obuzdati širenje štetnih insekata, u voćnjacima treba postaviti 10 gnijezda po hektaru, a u vinogradima 5. Zauzimanje 70% gnijezda, predstavlja visok indeks uspjeha i sljedeće godine preporučuje se povećanje broja za još dvije jedinice, da bi se povećale mogućnosti prijema novih stanovnika u toj zoni.

Koliko gnijezda po hektaru voćnjaka?

Za svaki hektar voćnjaka poželjno bi bilo prisustvo:

  • najmanje jednog para malih ili plavih sjenica,
  • dva para velikih sjenica,
  • najmanje jednog para vijoglava,
  • jednog ili dva para crvenrepki,
  • najmanje tri para vrabaca,
  • jednog para pupavaca, muharica ili drugih vrsta.

Često već prve godine svih 10 gnijezda bivaju iskorištena.

U vezi s tim dobro je da se postave:

  • jedno gnijezdo sa otvorom od 26 mm,
  • 8 gnijezda sa otvorom od 32 mm ili  sa ovalnim otvorom,
  • najmanje jedno gnijezdo sa otvorom od 55 mm.

Gnijezda od drvene građe

Za vrijeme reproduktivnog perioda, gnijezda ne iziskuju kontrolu. Neophodno je godišnje čišćenje krajem ljeta ili tokom jeseni, najbolje poslije berbe voća.

Kućica treba da ima pokretljivo dno koje se otvara, izvadi se unutrašnje gnijezdo koje su same ptice svile (uglavnom od mahovine ako je u blizini šuma) pa se očisti izmet i drugi ostaci. Sljedeće godine ptice će sviti novo gnijezdo. U gnijezdo ne treba stavljati ništa, u najboljem slučaju šaku piljevine da bi se pupavcima i vijoglavima zaštitio nasad, jer ga one često snesu na goli pod.

Investicija u gnijezda je simbolična, ali vam svakako predlažemo da ih sami sebi napravite od materijala kojima raspolažete. Najbolje je da koristite drvenu građu promjera 20mm, izdubljene oblutke trupaca, mada će ptice prihvatiti i materijale kao što su stiropor, plastika i slično. One od drveta nikako nemojte farbati i lakirati, jer će zbog velike vlažnosti unutar gnijezda doći do njihovog brzog truljenja iznutra zbog nemogućnosti disanja drveta.

Ako zbog nedostatka financijskih sredstava uglavnom nismo u mogućnosti primijeniti sva znanja i tekovine suvremene voćarstva, svakako možemo učiniti ono što ne košta ništa. Radi se o značajnoj uštedi na zaštitnim sredstvima, a doprinos u očuvanju životne sredine i bioraznolikosti suvišno je i isticati.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva