Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako se riješiti ljeskotoča na prirodan način?

Kako se riješiti ljeskotoča na prirodan način?

Datum: 12.05.2016.
Broj pregleda članka: 4149
Tagovi: Ljeskotoč, Lijeska, Kišno razdoblje, Infekcije, Trulež

Ljeskotoč je najpoznatiji štetnik lijeske, jer uzrokuje crvljivost i otpadanje plodova, kukac kornjaš iz porodice pipa, veličine 6-9 mm, crvenkastosmeđe boje, pokriven finim žutosivim dlačicama. Ima glavu produljenu prema naprijed (dugačko, usko i zakrivljeno rilo) na vrhu kojeg se nalazi usni ustroj. Pomoću rila duboko prodire u plodove. Ima jedno pokoljenje godišnje. Odrasli se kukci pojavljuju od početka svibnja do kolovoza.

Ženke se prije odlaganja jaja dopunski hrane izgrizajući male rupice u lišću, a poglavito bušeći mlade, tek zametnute plodove koji otpadaju. U stadiju rasta i debljanja plodova lijeske ženke pomoću rila pojedinačno odlažu jaja, tako da se ne vidi ubodno mjesto.

U proljeće se pojavljuju prvi kornjaši

Nakon pet do devet dana iz odloženog jaja se razvija ličinka koja izgriza jezgru i puni plod izmetom. Bjelkaste je boje, s tamnijom glavom, bez nogu i naraste do 16 mm. Razvoj ličinke traje 25 do 32 dana. Napuštaju plodove kroz sitne rupice i spuštaju se na zemlju. U zemlji ispod lijeske se zapredaju u kokon, gdje prezimljuju. U proljeće se zakukulje i početkom svibnja se pojavljuju prvi odrasli kornjaši.

Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako krajem svibnja i početkom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora)!

Ubodna mjesta na plodovima lijeske ulazno su mjesto za infekcije različitim gljivičnim bolestima, posebno ako krajem svibnja i početkom lipnja bilježimo učestalo kišno razdoblje (Monilinia, Botrytis, Fusarium, Nematospora). U takvim je uvjetima zabilježeno propadanje više od 50% uroda lijeske zbog razvoja truleži plodova. Preporučuje se krajem svibnja ili početkom lipnja koristiti neki od bakarnih fungicida, pripravci Bordoška juha Caffaro 20 WP i Neoram WG.

Simptomi ljekostoča na lijeski

Svaki zaraženi lješnjak probušen je malom rupom širine 1-2 mm, a ljuska je prazna. Uzročnik tog stanja je ljeskotoč (Balaninus nucum) koji u mladi plod polaže jaje. Ličinka se hrani mesom lješnjaka, a ljuska postaje sve tvrđa. Izlazi iz ploda kako bi se razvila u kukuljicu, i to tako da probuši ljusku i padne na tlo.

Liječenje se obično obavlja insekticidima koji su neučinkoviti zbog tvrdih ljuski lješnjaka. No budući da se ličinke razvijaju u kukuljice u tlu i to na dubini od samo nekoliko centimetara, dubokim prekopavanjem oko baza zaraženog stabla zakopat ćete ih dublje i uništiti.

Ljeskotoč je najopasniji štetnik lijeske. Borbu protiv ljeskotoča trebamo intenzivno voditi od početka svibnja pa sve do kraja lipnja. Od preparata upotrebljavati Baturad, kalijev sapun i macerat ljute paprike.

Macerat ljute paprike

Koriste se ljute feferon paprike koje imaju veliki ljutinu ili koje su bogate dušikom i uljem kao i kapsicinom (alkaloidom).

  • Količina: 200g suhog macerata na 100 litara vode.
  • Upotreba: direktno na biljke svo vrijeme u vegetaciji bilo prskanjem ili nanošenjem suhog macerata.

Mjere suzbijanja

Zaštita se provodi uklanjanjem zaraženih dijelova biljke (grana) i primjenom fungicidima na bazi bakra (Champion tekući, Bordoška juha) prije i na samom početku kretanja vegetacije u vrijeme otvaranja pupova. Ako je potrebno može se provesti i jedno tretiranje potkraj ljeta (do 0,2% koncentracije bakra i krajem jeseni sa punom dozom bakra).

Smatra se da su izravni gubici od ishrane ličinki jezgrom lješnjaka manji od posrednih šteta koje nastaju zbog naknadnog razvoja uzročnika truleži plodova.

Rok prskanja je sredina svibnja za kalijev sapun, krajem svibnja, početkom lipnja ide kalijev sapun, macerat ljute paprike, feromoni, a u lipnju Eko rast i bio mit, Sumporne.

Suvremena proizvodnja lješnjaka

Potrebne su sorte sa slijedećim svojstvima, da obilno i redovito rađaju, da rano prorode, da im je dobra kvaliteta plodova, da plodovi lagano ispadaju iz omotača kako bi se mogla mehanizirati berba i sniziti troškovi proizvodnje, da su otporne prema bolestima i štetnicima, da su bujnog rasta i da su im krošnje dobro razgranate, da im muške i ženske inflorescense cvatu u isto vrijeme (homogamija), da su bar dijelom autofertilne ili dobro interfertilne.

Bakterioze lijeske

Najčešće bolesti koje se javljaju na lijeski su:

  • pepelnica
  • bakterijska palež
  • bakterijski rak

Na lijeski mogu doći dvije vrste bakterioza, ali su simptomi dosta slični. Jedna bakterioza se naziva bakterijska palež (Xanthomonas arboricola pv. Corylina), a druga bakterijski rak (Pseudo-monas syringae pv. Avellanae). Simptomi se očituju na svim dijelovima biljke u obliku tamnih pjega i stvaranjem rak-rana na granama. Na zaraženim dijelovima pojavljuje se karakteristični žućkasti bakterijski iscjedak. Zbog razvoja bolesti suše se pojedini dijelovi biljke, a nekada i cijelih stabala. Bolesti se intenzivnije javljaju u vlažnim i kišovitim godinama.

Sorte lijeske su praktično autosterilne pa se ne mogu oploditi vlastitim polenom. Posebno važno svojstvo je kasnija cvatnja i otpornost cvatova prema niskim temperaturama, odnosno mrazevima.

Sitniji okrugli plodovi u industriji

Plodovi trebaju biti što je moguće ujednačenijeg oblika, dobro ispunjeni jezgrom i sa što manje praznih ili "gluhih" ljuski i zakržljalih jezgri. Za prehrambenu industriju potrebni su plodovi sitnijeg i srednje velikog, okruglog do ovalnog oblika, srednje tanke do tanke ljuske s velikim randmanom jezgre. Aroma i okus jezgre imaju posebno značenje, tj. organoleptička svojstva.

Industrija traži da su jezgre pravilnog oblika i da im se sjemenke ovojnica pri prženju lagano odvaja. Za proizvodnju plodova koji su namjenjeni za proizvodnju u svježem stanju, voćne salate, svježi i prženi lješnjaci, prednost imaju sorte s velikim plodovima te atraktivnija oblika i boje ljuske.

Foto: SteveMcBill/bigstockphoto.com

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva