Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako se riješiti mrava na prirodan način?

Kako se riješiti mrava na prirodan način?

Datum: 18.05.2016.
Broj pregleda članka: 5914
Tagovi: Mravinjak, Rajčica, Medna rosa, Mravi, Peršin

Svake se godine u vrtovima, dvorištima i voćnjacima javljaju mravi. To su društveni kukci i formiraju mravinjake u koje mravi radnici donose hranu, brinu se o potomstvu i brane mravinjak od neprijatelja. Jedini zadatak koji ima kraljica mravi je da leže jaja o kojima se brinu sterilni radnici.

Aktivnosti mravi u vrtu ili voćnjaku možemo podijeliti na:

  1. Uzgajaju lisne uši zbog prehrane mednom rosom. Različite vrste mravi preferiraju različite vrste biljnih uši.
  2. Koriste zrelo voće, posebno ono oštećeno, za prehranu. Vole biljke sa većim sadržajem šećera (jagoda, mrkva, bundeva, grašak).
  3. Raznose sjeme korova.
  4. Mravi su korisni i nezamjenjivi u ekosustavu vrta.
  5. Izgrađuju mravinjake.

Ukoliko mravi naprave mravinjak blizu biljke, ta biljka više ne raste i propada. Ako se mravi nasele ispod debla voćke ona se za dvije do tri godine može osušiti. Na mjestu gdje se nasele, povećavaju kiselost zemljišta i to negativno utječe na biljke.

Mravi su čuvari lisnih uši, jer za prehranu koriste mednu rosu koju lisne uši izlučuju. Oni lisne uši brane od njihovih neprijatelja, kao što su: bubamare, zlatooke, osolike muhe. Gdje god se pojave lisne uši, znajte da su i mravi u blizini. Upravo je ova simbioza između mrava i lisnih uši najveći problem.

Ako hoćete ukloniti mrave, prvo uklonite lisne uši

Kako bi ste se riješili mrava treba ukloniti njihov uzrok, a to su biljne uši. Kada se upuštate u borbu protiv lisnih uši treba znati da se istovremeno treba posvetiti pažnja mravima, jer će mravi prenijeti biljne uši na novu lokaciju da bi ih zaštitili.

Mravi će mjesto za svoj mravinjak pronaći na zemljištu koje se ne prevrće i ne kopa. Oni ne vole uznemiravanje. Ako su mravi već izabrali vaš vrt za svoj mravinjak, onda je vrijeme da krenete u akciju.

Mravinjak treba duboko kopati, ne samo na površini. Potrebno je uništiti kraljicu koja je duboko pod zemljom. Raskopan mravinjak se može posuti krečom ili pepelom. Mravinjak se može zalijevati i vrelom vodom. Ovo zalijevanje treba ponavljati dok se mravi ne unište.

U voćnjaku treba zasaditi mentu i valerijanu koje će svojim mirisom tjerati mrave. Ukoliko se oko debla zavežu grančice i listovi rajčice, mravi se neće popeti u krošnju i neće donijeti lisne uši i braniti ih od prirodnih neprijatelja. Na deblo se mogu postavljati i ljepljive trakice.

Rajčica, peršin i valerijana protiv mravi

Mravi ne podnose jake, oštre mirise poput peršina, lovora, anisa, lišća rajčice, origana, bijelog luka, pelina, cimeta, lavande, nevena, octa, taloga kave, limunove korice, krastavca, duhana. Različite vrste mravi različito reagiraju na mirise.

Ponekad je dovoljno u mravinjak zabosti grančice rajčice ili listove peršina i oni će napustiti mravinjak.

Mravinjak se može posuti i vrućim pepelom, pšeničnim brašnom ili grizom. Također, mravi ne vole ni miris čađi. Za neke vrste mrava dovoljno je karton, površine 20cm², sa čađi staviti uz mravinjak i mravi će se odseliti.

Mravi ne vole ni miris biljnih ulja. U 10l vode dodati dvije šalice biljnog ulja, malo deterdženta za suđe ili šampona i malo octa. Ovime treba preliti raskopani mravinjak. Postupak ponoviti nakon nekoliko dana.

Pripravak od paradajza

Pripravak od mladih listova ili zaperaka rajčice je odlično sredstvo za uklanjanje mrava iz vrta. Mravi ne vole rajčicu u tolikoj mjeri da nikada ne prave mravinjake blizu rajčice.

Pripravak od ljute paprike

Ljuta paprika će djelovati kao repelent koji tjera mrave. Dovoljno je poprskati mjesto na kome se nalaze mravi otopinom ljute paprike.

Pripravak od pelina

300g svježih listova i cvjetova pelina potopiti u 10l vode tijekom tri dana. Nakon tog perioda preparat procijediti i tretirati mravinjak.

Šećer i kvasac

Kvasac se prirodno nalazi u zemljištu i mravi ga redovno ukanjaju iz svog mravinjaka. Da bi ubrzali razvoj kvasca možemo mravinjak zalijevati vodenom otopinom šećera ili smjese kvasca, šećera i vode. Potrebno je ostaviti otopinu neko vrijeme da se kvasac aktivira i tada preliti mravinjak koji ste malo raskopali i ponovo zagrnuti mravinjak. Zagrtanje je potrebno uraditi zbog poboljšanja rasta kvasca u mravinjaku. Ovo će natjerati mrave da se odsele.

Mravi štite biljke od štetočina

Mali radnici ne nanose samo štetu biljkama, oni štite biljke od mnogih štetnika grinja, gusjenica, crva, puževa. Svojim svakodnevnim radom oni štite šumu na površini od 0,2h.

Ptice koriste mrave da bi se otarasile parazita tako što se kupaju u mravinjaku i na taj način se podvrgavaju djelovanju mravlje kiseline. Mravi su i hrana za ptice.

Vrtni mravi popravljaju strukturu zemljišta i na taj način pvećavaju plodnost. Povećavaju sadržaj pojedinih elemenata. Sadržaj kalija u zemljištu gdje je mravinjak povećava se dva puta, a sadržaj fosfora i do 10 puta.

Foto: freeimages.com/gzed

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva