Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Kako smanjiti populaciju žičnjaka u zemljištu?

Kako smanjiti populaciju žičnjaka u zemljištu?

Datum: 23.12.2015.
Broj pregleda članka: 1394
Tagovi: Zemljišne štetočine, Štetočine, Larve, Agriotes, Žičnjaci

Svake godine poljoprivrednici se susreću sa štetama koje pričinjavaju larve skočibuba. U narodu su ove štetočine poznate pod različitim nazivima skočibube, žičari, žičnjaci, klisnjaci ili puckavci. Pripadaju porodici Elateridae i obuhvaćaju veliki broj rodova. Kod nas se najčešće javljaju i pričinjavaju štetu vrste iz roda Agriotes koje imaju sličan izgled, kao i način života.

Odrasle skočibube se odlikuju izduženim tijelom koje se na kraju sužava. Za njih je karakteristično da imaju testeraste pipke, rjeđe češljaste. Na sebi imaju uzdužne, točkaste prugice i mogu biti obrasle kratkim dlačicama. Dužina tijela varira u ovisnosti o vrsti.

  • Agriotes ustulatus - tijelo je crne boje i dužine oko 10mm, žutosmeđe boje
  • Agriotes sputator - dužine tijela od 6 do 7mm i potpuno je smeđecrvene boje
  • Agriotes lineatus - tijelo je crno,dužine od 7 do 10mm, tamnocrvene boje
  • Agriotes obscurus - tijelo je crnosmeđe boje, dužine od 7 do 10mm.

Larve skočibuba se odlikuju karakterističnim izgledom koji podsjeća na komadić bakrene žice. Dužina larve varira u ovisnosti od vrste i kreće se između 15 do 35 mm. Larve imaju višegodišnji razvoj od tri do pet godina. Dužina razvoja larve ovisi o vrsti, ali i o ishrani i uvjetima razvoja.

Ciklus razvoja vrsta roda Agriotes je sličan. Imaga vrsta Agriotes lineatus, Agriotes sputator i Agriotes obscurus se javljaju tokom travnja, dok polijeganje jaja vrše tokom lipnja. Imago Agriotes ustulatus se pojavljuje tijekom srpnja i kolovoza i odmah po pojavi počinje sa polaganjem jaja. Jaja polaže na tla obrasla niskom, gustom vegetacijom i zbog toga su česti na livadama, pašnjacima i usjevima žitarica.

Ovakva staništa su idealna jer se odlikuju malim kolebanjem temperature i relativna vlažnost prizemnog sloja je najviša. Jaja polažu na površinu tla u skupinama od dva do 20 komada. U ovisnosti o vrsti, ženka može položiti od 150 do 500 jaja. Jaja će se nastaviti razvijati samo ako je zemljište dovoljno vlažno. Suho i toplo vrijeme dovodi do propadanja jaja i mladih larvi. Larva se u vlažnom i teškom zemljištu nalazi na dubini od 10 do 12 cm, a prezimljavaju dublje u tlu, na 30 do 50cm.

Štete pričinjavaju larve koje žive u tlu

Imago nije značajna štetočina. Hrani se lišćem, polenom, lisnim ušima. Najveće štete pričinjavaju larve koje za hranu koriste sjeme prije klijanja, u fazi klijanja, korijenje, gomolje, podzemne dijelove mladih biljaka, lukovice. Svojom ishranom mogu reducirati gustoću biljaka, izazvati propadanje biljaka, umanjiti tržišnu vrijednost poljoprivrednog proizvoda.

Prilikom ishrane ubušuju se u gomolje krumpira, korijen mrkve, cikle, repe, pastrnjaka, celera, oštećuju korijen ratarskih kultura, šećerne repe. Krumpir i druge biljke sa sočnim gomoljem su im poslastica, posebno za vrijeme sušnog razdoblja. Hrane se različitim poljoprivrednim kulturama i korovskim biljkama, posebno pirikom. Vlažno i toplo vrijeme pogoduju razvoju larvi. U sušnom razdoblju ubušuju se u sočne plodove i intenzivno se hrane.

Mjere zaštite u eko poljoprivredi

Lavre skočibuba ne vole mahunarke (grašak, soju, pasulj, mahune, lupinu), heljdu, lan, uljanu repicu i to treba iskoristiti u planiranju plodoreda. Nije poželjno poslije žitarica uzgajati povrtlarske kulture ukoliko se na parceli nalazi veći broj larvi. Duboko jesensko oranje smanjuje broj larvi, dok im zbijeno i kiselo zemljište pogoduje, a sve što povećava pH, dodavanje kreča i ljuski od jaja, smanjuje njihov broj. Potrebno je redovno uništavati korov, prvenstveno piriku.

Za hvatanje larvi mogu se koristit razne klopke, feromonske ili mamci, kao i narezano povrće. Kriške krumpira, mrkve ili cikle zakopati na dubinu 10 do 12 cm i označiti štapom. Nakon dva do četiri dana iskopati kriške i uništiti nakupljene larve. U toku vegetacije komade krumpira ili repe zakopati na dubinu pet do 15 cm i redovno iskopavati i uništavati larve.

U zemljište, tokom ljeta se ukopaju plastične čašice zapremnine 0,25 do 0,5 l i na dno se postave kore krumpira, lubenice, mrkve ili repe koje će privući larve. Svaka tri do četiri dana treba prazniti čašice. Može se i malo udubljenje u tlu ispuniti travom, sijenom ili slamom, navlažiti i pritisnuti daskama. Nakon dva do tri dana te gomilice naseljavaju larve.

Efikasan način koji se primjenjuje je i da 1,5 do dva tjedna prije sjetve krumpira ili drugog povrća posade grupice od 10 do 15 zrna ječma, zobi ili kukuruza na udaljenosti 70 do 80 cm, i kada niknu iskopaju se i sakupe larve koje su privučene tvarima koje luči sjeme tokom klijanja i nicanja. Također je korisno na rubovima vrta posijati mahunarke ili neven kako bi spriječile dolazak larvi iz okolnog tla, a dobrim se pokazala i sjetva jednog reda graha na 10 redova krumpira. Ženke ne vole miris mahunarki i neće polagati jaja u blizini mahunarki.

Otopina kalij permanganata, 2 do 4 g na 10 l vode, također pomaže kod smanjenja broja larvi. Problem je jedino što ova otopina zakiseljava zemljište i ne treba je upotrebljavati na kiselim zemljištima. Njome se zalijevaju iskopane rupe u količini 0,5 do 1 l. U komad jute ili gaze, dimenzije 30x30cm, staviti usitnjene sjemenke suncokreta ili žitarica pomiješane sa uljem. Na 100 m² postaviti šest takvih mamaca. Poslije 10 do 12 dana sakupiti mamce i sakupljene larve.

Foto: Savjetodavna služba

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva