Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Lažištipavci protiv Varroe destruktor

Lažištipavci protiv Varroe destruktor

Grinja Varroa destructor predstavlja jednu od najvećih prijetnji pčelarstvu u svjetskim razmjerima. Danas je raširena na svim kontinentima s iznimkom Australije. Osim izravnih šteta koje varoa čini na odraslim pčelama i na leglu, ugrožava pčelinja društva prijenosom cijelog niza zaraznih bolesti.

Najrašireniji način borbe protiv parazita je upotreba akaricida. Nažalost učinkovitost akaricida se smanjuje jer varoa razvija otpornost na primijenjene aktivne tvari. Nasuprot tome, integrirana zaštita pčelinjih društava upotrebom bioloških metoda ne izaziva pojavu rezistencije te smanjuje rizik onečišćenja pčelinjih proizvoda pesticidima. Osim toga, pčelinja društva biološku zaštitu u pravilu dobro podnose.

Gljive i bakterije na grinjama

Prema podatcima iz stranih časopisa, znanstvenici su pri proučavanju organizama koji bi bili pogodni za borbu protiv varoe, posebno obratili pažnju na slijedeće: patogene gljive i to gljive Beauveria bassiana i nedavno otkrivenu Beauveriu varroe. Te gljive se prirodno javljaju na grinjama, a neki njihovi sojevi vrlo snažno utječu na grinje.

Velike nade u biološkoj zaštiti pčela također se polažu na bakterije Bacillus thuringensis koje svojim toksinima specifično djeluju na varou, a ujedno ne djeluju na pčele. Intenzivno se proučavaju i nematode koje mogu zaraziti varou. Problem pri istraživanju nematoda je relativno visoka temperatura u košnici koja ne pogoduje njihovom razvoju.

Nematode u košnici za biozaštitu?

Znanstvenici istražuju i uzročnike iz roda Nosema. Činjenica da se Nosema prilagodila životu u košnici daje znanstvenicima nadu da će se pronaći soj sposoban uništavati Varrou destructor. Krajem 90-tih godina prošlog stoljeća u mišićima i masnom tkivu varroe otkriveni su virusi koji značajno skraćuju životni vijek ovog nametnika. Nažalost, prijenos virusa sa zaraženih na zdrave grinje nije uspio.

Pri traženju prirodnih neprijatelja Varroe destructor znanstvenici su se okrenuli proučavanju lažištipavaca (Pseudoscorpionida). U svijetu je poznato više od 3.000 vrsta lažištipavaca od čega gotovo 900 vrsta živi u Europi. U Hrvatskoj živi 109 vrsta lažištipavaca po čemu je Hrvatska jedna od najraznovrsnijih zemalja u svijetu. Lažištipavci spadaju u paukolike životinje iz razreda Arachnida.

Lažištipavci ne ugrožavaju pčelinje leglo, hrane se varoom

Svoje ime mogu zahvaliti svojoj sličnosti sa štipavcima jer imaju duge prednje ekstremitete sa štipaljkama kojima love plijen te pomoću kojih u plijen ubrizgavaju otrov. Lažištipavci su  veliki 2-8 mm, a najveći narastu do 12 mm. Žive na skrovitim tamnim mjestima, u špiljama, pod korom drveća, ispod lišća, kamenja, u gnijezdima ptica i sisavaca, a pronađeni su i u košnicama.

Hrane se svim razvojnim fazama raznih vrsta kukaca i grinja. Na Novom Zelandu uočena su dva soja lažištipavaca koji se hrane raznim ličinkama između ostalog i varoom, a ne ugrožavaju pčelinje leglo. Zato se rade pokusi sa umjetnim uzgojem lažištipavaca, njihovim naseljavanjem u košnice kako bi se ustanovilo da li su pogodni za borbu protiv varoe.

Lov na varou

Utvrđeno je da jedan lažištipavac dnevno pojede od jedne do devet varoa. Iz toga proizlazi da je za pčelinje društvo sa 10 tisuća pčela koje su zaražene sa tisuću varoa za smanjenje populacije tog štetnika potrebno oko 25 lažištipavaca. S obzirom na to da su lažištipavci osjetljivi na pesticide kojima se suzbija varoa, nije ih moguće koristit paralelno. Nakon višegodišnjih pokusa, znanstvenici su uspjeli naseliti lažištipavce u košnice za vrijeme zimskog mirovanja. Lažištipavci su u košnicama sagradili gnijezda te se počeli samostalno razmnožavati. Autori pokusa su zaključili da je u košnicama sa lažištipavcima ustanovljeno smanjenje broja varoa.

Iako znanstvenici intenzivno rade na pronalaženju prirodnog neprijatelja koji bi bio dovoljno efikasan u borbi protiv varoe, s očekivanjima ipak treba biti oprezan. Naime teško je očekivati da će se za suzbijanje Varroe destructor pronaći jedinstven odgovor jer je već više puta dokazano da je ona sposobna vrlo brzo se prilagoditi novonastalim situacijama. Stoga je za kontrolu populacije varoe u pčelinjim društvima potrebno primjenjivati kompleksan pristup kroz cijelu godinu.

Autor: Jaromir Vrbicky, stručni suradnik, PSS

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva