Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Ljekovito bilje - koju vrstu uzgajati i zašto?

Ljekovito bilje - koju vrstu uzgajati i zašto?

U ovo vrijeme egzistencijalnog besmisla kada čovjek ne zna što bi sa sobom i kojim putem krenuti, mnogi od nas traže krajnja rješenja za izlazak iz krize odlaskom, napuštanjem ognjišta, zapuštanjem polja. Spas kao da nije namijenjen ovom našem napaćenom narodu i čini se da je sve što dotaknemo osuđeno na propast.

Seljak se muči. Ispada da više ulaže u proizvodnju nego što dobiva zauzvrat. U takvoj računici vječitog gubitka, nije ni čudo da se odustaje od sela i traže brza rješenja kojim bi se zakrpale rupe u obiteljskom i gospodarskom proračunu. Računa je sve više, a novca sve manje. Seljak kao da se našao u nekom vakuumu iz kojeg ne zna ili ne može izaći. Savjeta je bezbroj.

Oni koji odlučuju - nemaju ni dana iskustva

Svi mu govore mogao bi ovo ili ono. Teško je biti poduzetan, a još teže uspješan. Kao novinar pokušavam pronaći i istražiti benefite nekih agrarnih grana koje bi vam mogle dati ideju za možda uspješnije bavljenje poljoprivrede. Naravno, znam što ćete prvo pomisliti: "Lako je njemu, on ne riskira ništa, neće on svoju obitelj staviti na bubanj!" Istina.

Vjerujte, brdo političara koji odlučuju o našoj gospodarskoj situaciji, porezima, kapitalnim investicijama, nemaju ni dana radnog staža u realnom sektoru. Razbacuju se planovima, govore o milijardama investicija, a nigdje stvarnog podatka kojim bi se potkrijepio gospodarski oporavak i rast. Nedavno sam vam pisao o uzgoju smilja i dobiti po hektaru. Nisam vam otkrio toplu vodu. U međuvremenu je pola Hercegovine pooralo kamen i zasadilo polja smilja. Otvorili su i destilerije te tako krenuli u masovnu proizvodnju i utrku za zaradom. Dakle, pročitali, proanalizirali, proračunali i krenuli u rizik. Jednom će sigurno doći do zasićenja tržišta i prihodi će stati, no u ovom trenutku tko prvi, njegova djevojka.

Utrka za zaradom na ljekovitom bilju

Ne biste vjerovali, no prostora za zaradu ima. Ostat ćemo u okvirima ljekovitog i aromatičnog bilja. Prije godinu dana, Danijel Poslek, suvlasnik tvrtke Herbea poručio je svima kroz jedne novine (izvor Večernji list): "Kakva pšenica, sadite kamilicu!" I stvarno. Uz smilje, kamilica je jedna od najtraženijih bilja u svijetu. Vodeći uzgajivači i izvoznici u svijetu ove deficitarne biljke su Egipat i Argentina. U našim okvirima, kilogram sušene kamilice je 16kuna, a 99% se izvozi. Herbea iz Špišić Bukovice danas uzgaja kamilicu na više od 200 hektara.

Naravno, rizik je kao i u svakoj sjetvi ovisan o vremenskim prilikama, no do sada se ne žale i bilježe rast dobiti.  U 2014. godini njihovi prihodi su se popeli na tri milijuna kuna. Ne znam je li vam poznato, no Hrvatska je tridesetih godina prošlog stoljeća bila vodeća u snabdijevanju srednje Europe i SAD-a ljekovitim biljem. Obitelj Poslek je dio zarađenog novca uložila u izgradnju nekoliko sušara, a izborili su i sredstva iz IPARD-a u visini od 2,1 milijun kuna za ostvarivanje svog plana.

Herbea i Spider grupa rastu

Ne znam jeste li čuli za Spider grupu. 1990.godine poslovali su kao tvrtka Jan-spider. 25 godina rade kao vodeća tvrtka za uzgoj i preradu ljekovitog i aromatskog bilja. U svojoj tvrtci su 2013. godine zapošljavali 13 radnika. Dobit im svake godine raste. Tada su proizvodili 1.200 tona, a 50% izvozili. I sami znate kako je bilo teško poslovati u ona ratna vremena i izdržati do današnjih dana.

Spider grupu iz Pitomače čine: Biofarma, koja se specijalizirala za eko uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja te poljoprivrednih proizvoda, stoke i tikvi uljarica; Đolta, za kooperativni uzgoj i otkup ljekovitog i aromatičnog bilja te tikvi uljarica; Jan-spider za preradu ljekovitog i aromatičnog bilja i proizvodnju čajeva, proizvodnju hladnog i toplo prešanih jestivih ulja - bučinog, lanenog i ulja od konoplje te proizvodnju biljnih ekstrakata); i Herbarium koja je specijalizirana za opremanje čajeva. Tvrtka u vlasništvu obitelji Nemčević ima brojne nagrade za svoje proizvode i gospodarske uspjehe. Ta činjenica daje sigurnost i kooperantima s kojima surađuju.

Više od 20 različitih biljnih vrsta

U četiri godine, dakle od 2010.  prihodi su im porasli za gotovo 10% (izvor T-portal). Bitno je naglasiti da na svojim ekološki certificiranim poljima uzgajaju više od 200 različitih biljnih vrsta. Nedavno su pokrenuli robnu marku Gardenolo koja se sastoji od potpuno organskih čajeva i jestivih ulja. Obitelj Nemčević vjeruje kako će im upravo ti proizvodi osigurati nov, značajan iskorak na strana tržišta.

Sufinanciranje i korištenje fondova

Kad govorimo o brojkama, spomenimo da je Spider grupa uspješno realizirala nekoliko projekata sufinanciranih investicija, kao što je korištenje projekta sufinanciranja Ministarstva gospodarstva za 2013. u ukupnoj vrijednosti investicije od 3,5 milijuna kuna, koju su iskoristili za kupnju novog stroja za opremanje čajeva; zatim novi projekt Ministarstva poduzetništva u ukupnoj vrijednosti investicije od 1,7 milijuna kuna te program IPARD za 2014. u ukupnoj vrijednosti investicije od osam milijuna kuna. Iz Poduzetničkog impulsa od Ministarstva poduzetništva i obrta iste godine dobili su 850 tisuća kuna koja planiraju uložiti u projekt modernizacije linije za preradu bilja i marketinškim aktivnostima za novu robnu marku Gardenolo.

Ulaganje u razvoj prerade ljekovitog bilja

Gardenolo je zaživio i sad je već u svijetu poznata njegova kvaliteta čajeva na bazi kamilice, šipka, limuna, lavande ili smokava. U Europi se gotovo 80% ljekovitog bilja prikuplja iz divljine, dakle samoniklo bilje. Iz toga je razvidno koliko je deficitarno tržište ljekovitim biljem i koliko je još prostora za ovu granu gospodarstva koja je u ekspanziji. U Hrvatskoj se obrađuje tek 4.000 hektara ljekovitim i aromatičnim biljem. 85% otpada na uzgoj kamilice.

Ljekovito bilje u RH uzgaja se na 4 tisuće ha - većinom kamilice!

Početni kapital bi trebalo upraviti prema dobivanju ekološkog certifikata, a potražnja za proizvodima je sve veća jer se tržište sve više okreće eko proizvodima i zdravoj prehrani. (Izvor: Gospodarski list). Prema kalkulacijama, uzgoj ljekovitog bilja, primjerice mente, bio bi u prvoj godini u minusu, na 1ha čak 1.021kn, no od druge godine taj prinos bi rastao već s 1.191kn dobiti po hektaru. Rizik je velik i govorimo o kalkulacijama, pa tako, vodeći se izračunima Gospodarskog lista, spomenimo ružmarin (bez dodatne obrade) suhe mase po hektaru dobit je 705kn, mažuran 1240kn, kadulja 1190kn, matičnjak 413kn, timijan 1.411kn,  miloduh 1.474kn.

Bruto dobit se kod nekih i utrostručuje - no rizik je veliK!

Govorimo o bruto dobitku, vrijednosti su za 2013.godinu. Ukoliko pristupite i proizvodnji ulja, bruto dobit se kod nekih proizvoda i utrostručuje. Najisplativije od svega bilo bi uzgajati šafran. Uz isplativost uzgoja začinskog bilja, šafran je najisplativiji, čija se cijena ovisno o kvaliteti kreće između 1.100 i 11.000 $/kg, a godišnje ga se u svijetu proda oko 300 tona. Cijene ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja neusporedivo su više od otkupne cijene pšenice ili kukuruza. Članstvom u EU otvaraju se brojne mogućnosti dobivanja financijskih poticaja iz EU fondova, a proizvodnju ljekovitog bilja dodatno potiču i neke županije. Ekonomski, prema računici, uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja je isplativije od ratarstva, pa već i na površinama manjim od 1ha. Kalkulacija je da se doradom, bilo sušenjem ili destilacijom eteričnih ulja, bruto dobit može povećati za 64% pa do čak 7 puta.

Matičnjak zahtijeva najviše rada

Jedan od čimbenika koji može utjecati na odluku o vrsti koja će se proizvoditi je potrebna radna snaga, odnosno trošak rada. Kod gospodarstva koje ima na raspolaganju radno aktivne članove, taj se trošak može znatno smanjiti, a kod gospodarstva koje nema na raspolaganju radnu snagu stvoriti znatne troškove ukoliko ih treba plaćati. Usporedbom prikazanih kultura najveći dio prihoda se za trošak rada odvaja u proizvodnji matičnjaka (57%), dok je udio troška rada ljudi u ukupnom prihodu kod mažurana 29%. Trošak gnojidbe čini 10% ukupnog prihoda kod proizvodnje timijana, a ide do 22% kod mažurana.

Kulture pogodne kao dopuna na stočarskom OPG-u

Upravo su kulture koje imaju veći udio troška gnojidbe pogodne kao dopunske proizvodnje na stočarskom gospodarstvu jer se zamjenom dijela mineralne gnojidbe organskom može smanjiti ovaj udio troška, a s druge strane takvo gospodarstvo ekološki zbrinjava stajski gnoj. (citat iz Gospodarskog lista 10.2.2015.) Vratimo se još obitelji Poslek.

Kamilica ne zahtijeva tretiranje pesticidima

Navode nam da se po hektaru osuši oko 800 kilograma kamilice. Berba traje dvadesetak dana, kamilica s podravskih polja završava tako i u poznatoj marki čajeva Lipton. Kamilica nije podložna bolestima i ne šprica se pesticidima te se i ona iz integrirane proizvodnje može smatrati ekološkom. Ulaganja u sjeme i obradu tla nisu velika, jedino što svaki poljoprivrednik mora imati svoju sušaru i strojeve za branje što su ulaganja od oko 100.000 kuna.

S površinom 10 ha ulaganja se vrate za godinu dana

No već s površinom od oko 10 hektara vrate se u godinu dana. Iskreno se nadam da sam vam ovim istraživanjem barem malo pomogao. Ne kažem vam da sad trebate pustiti sve i krenuti na uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja. Neka vam ovo bude buba u uhu, alternativno rješenje ili dodatni izvor zarade. Velim, lako je popovati, no teže je onom tko riskira. Dao sam vam egzaktne podatke, a vi izračunajte, istražujte dalje i tražite rješenja. Na vašoj sam strani, strani očuvanja seoskog života, no odluka je samo na vama jer vi ste ti koji možete puno dobiti, ali i izgubiti. Sretno i neka vam je ovaj tekst barem od neke pomoći.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva