Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Ljuti pioniri u proizvodnji sadnica chilija!

Ljuti pioniri u proizvodnji sadnica chilija!

Jeste li zagrizli Carolinu Reaper ili 7 Pot Red? Bolji vam je Trinidad Scorpion Moruga? Znate li što im je zajedničko? Broj 10! One su poput vatre. Opeći će vas u sekundi. To su  najljuće chili papričice na svijetu, o kojima je na Agroklubu već bilo spomena.

Nalaze se u samom vrhu ljestvice ljutine, s oznakom 10. Upravo zbog tih karakteristika završile su i u Guinessovoj knjizi rekorda, ali, između ostalog, i na Obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu Vrabec u okolici Zagreba.

Vlastito sjeme u uzgoju sadnica

"Treću godinu smo na tržištu. Prve godine smo imali 10, druge 30, a ove nudimo već 50 vrsta chili papričica, između ostaloga i nekoliko vrsta najljućih. Sjeme nabavljamo u inozemstvu, najvećim dijelom s Instituta za chili papričicu u Meksiku. No, i Internet vrvi certificiranim proizvođačima sjemena. Kako toga ima puno, nismo se orijentirali samo na jednog dobavljača, nego smo kombinirali i vidjeli koje od njih najbolje uspijevaju na našem području. Sada već imamo i vlastito sjeme", priča Dario Juričić, voditelj prodaje projekta Volim ljuto koji se jedini u Hrvatskoj bave proizvodnjom sadnica, ljutih umaka, ajvara i zimnice, kao i mljevenih chili papričica za tržište.

Sijanje paprike i umjetna rasvjeta

"Papričice su biljke iz toplijih krajeva, te osim iznimno dugog vremena klijanja, zahtjevaju i dug period toplog vremena kako bi stigle uroditi punom snagom. S obzirom na naše klimatološke uvjete, veljača se smatra optimalnim vremenom za sijanje. Kod ljutih papričica obično vrijedi pravilo da što je papričica ljuća, duže klija i raste. Početnicima bi definitivno preporučio nekoliko vrsta koje jako dobro uspijevaju u našim klimatskim uvjetima: Jalapeno, Hot Portugal, Aji i Jamaican Hot", savjetuje Dario.

Priču je zakotrljao njegov prijatelj Goran Vrabec, pravi ljutoman. Svoju ljubav prema ljutini začinio je papričicama koje je posadio na obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu svojih roditelja u okolici Zagreba. Do tada su uzgajali samo jagode i začinsko bilje.

"Goran voli jesti jako ljuto i ljute papričice od kojih je počeo raditi neke umake za sebe, ali i svoju ekipu. Kasnije smo vidjeli kako na našem tržištu u tom segmentu postoji velika rupa", objašnjava Dario. 

Velike razlike u prinosima

I tako je startao projekt Volim ljuto. S njim su do sada pokrili oko 60% onoga što su htjeli i to s umacima, ajvarima, ali na umu imaju proizvode koje će tek pokušati plasirati na tržište. Posljednje četiri godine u plastenike, mehanizaciju, kuhinju, odnosno prostor za preradu papričice uložili su više od pola milijuna kuna. Bez kredita i državnih poticaja. Pod ljutim papričicama zasađeno je oko pola hektara zemlje. Ove godine sve će biti u plasteniku jer su uočili ogromne razlike u prinosima i kvaliteti. I tek su na pola puta onoga što bi trebali još napraviti.

Grijano klijalište

"Klimatski uvjeti za uzgoj papričica su u principu jako loši. Sezona nam traje od početka ili sredine srpnja do sredine prosinca. To je jako kratko. Najveći problemi vezani su uz samo klijanje", tumači Dario.

"Ono što papričicama treba je spoj vlage i temperature koja bi trebala biti iznad 25 stupnjeva. Na taj način se osigurava vrlo dobra klijavost uz vrijeme klijanja smanjeno za 15 do čak 40% za neke vrste. Grijanjem zraka u plasteniku je poprilično teško postići potrebnu temperaturu zemlje. Da bi temperatura zemlje u stiropor kontejnerima bila 20 stupnjeva, potrebno je da temperatura zraka bude 10 do 15 stupnjeva viša. Problem je u tome što je takvu temperaturu zraka teško i skupo održavati, pogotovo zato što bi se papričice, nakon što proklijaju, mogle skuhati. Rješenje sam pronašao u postavljanu podnog grijanja u klijalište koje izravno grije zemlju u stiropor kontejnerima neovisno o temperaturi zraka", objašnjava Dario.

 

Na ovom OPG-u ne koriste se nikakvi pesticidi i herbicidi. Prošle godine imali su oko tri tone uroda.

Na putu do eko proizvodnje

"Papričice su se pokazale dosta otpornim na bolesti, a s obzirom da smo u ekološkoj proizvodnji ne koristimo apsolutno ništa, osim sredstva za prihranu, odnosno jačanje biljke. Normalna su pojava lisne uši, to nije ništa zabrinjavajuće", domeće on.

Ljuto klijalište

Proizvodi Volim ljuto zastupljeni su u cijeloj Hrvatskoj. Do njih se može i putem weba. Nedavno su prve količine izvezli u susjednu Sloveniju. Stigao im je upit i iz Njemačke. U potrazi su za distributerima za područje Srbije i Bosne i Hercegovine.

"I tamo postoji jako veliki interes. Vidjet ćemo kako će se priča dalje širiti. Trebamo biti pažljivi jer smo još uvijek mali, a i čitav projekt je zasnovan isključivo na vlastitim sredstvima", oprezni su u Volim ljuto gdje smatraju kako država vrlo malo pomaže OPG-ovima.

Poboljšanje načina uzgoja ljutih papričica

Sigurni su, pak, kako će raditi na poboljšanju načina uzgoja same papričice. U fazi su ishođenja certifikata za eko proizvodnju. Planiramo se pozicionirati u regiji jer je Hrvatska malo tržište, a ovo je specifičan proizvod koji se ne koristi u svakodnevnoj prehrani. Proizvode planiramo plasirati u male, specijalizirane trgovine s autohtonim hrvatskim proizvodima. "Nećemo ulaziti u velike trgovačke lance jer je naš proizvod jako dobar i kvalitetan pa bi se izgubio na polici", kaže Dario koji smatra kako bi se ljudi trebali educirati o ljutim papričicama.

Klijanje paprike

"Kako je u našem podneblju sjeme potrebno posijati kada vanjski uvjeti još nisu ni približno povoljni za klijanje, obično se prva faza uzgoja obavlja u zatvorenim prostorima i pod umjetnom rasvjetom. No, nikakva rasvjeta ne može zamijeniti sunce! Biljke će najbolje uspijevati ako su izložene suncu tako da treba iskoristiti svaku priliku da ih se izloži suncu ukoliko je to moguće. Ako papričice ne primaju dovoljno svjetla, počet će se izduživati i bit će preslabe za daljnji razvoj. Nakon dužeg perioda bez dovoljno svjetla, biti će nepovratno oštećene", otkrivaju nam tajne uzgoja.

"Ljudi to trebaju probati, trebaju se opeći pa da vide kako sve to funkcionira", slikovit je ovaj voditelj prodaje. Uočili su kako je sve više zainteresiranih za chili papričice, iako smo, tumače oni, još daleko od kulture jedenja jako ljutoga koja se prakticira u Europi, posebice Velikoj Britaniji.

Muški će prije pustiti suzu

"Kod nas su svi naviknuti na ono što zovemo makedonskim feferonama. No, postoji preko 50.000 vrsta chili papričica. To je jedna velika znanost. Njoj je posvećen i jedan cijeli institut u Meksiku. Chili papričice imaju veliko područje primjene od onog hedonističkog pa do medicinskog, u terapijske svrhe što se tiče masaža", objašnjava Dario koji je i sam probao sve papričice.

"Nekada je to bilo bolno!" priznaje on. No, ljutina je individualna stvar, a chili papričice nisu iste. Razlikuju se okusima, ljutinom, aromom pa čak i mjestom na koje opeku u ustima. Iako muški više preferiraju ljutu hranu, kada bi se organiziralo natjecanje, bilo bi tijesno jer veći prag tolerancije na ljutinu imaju žene. "Muški će prije pustiti suzu" zaključuje Dario. U nastavku pogledajte i timelapse video klijanja papričica iz vlastite produkcije, a uskoro nas čeka i live stream iz plastenika.

Foto: Volim ljuto.com

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto2.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto4.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto5.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto6.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto8.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto-3.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ljuto.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/grijano-klijaliste.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ljuto-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ljuto-2.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ljuto-3.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/1920153-636757433028295-568558032-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10262133-676176075753097-6611443631154180139-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/1380502-572993332738039-567400039-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10390170-676175975753107-632178254651800442-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10259983-655300371174001-6869184830346252371-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/1509725-655300261174012-3735484888888717692-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/1798675-633311976706174-710097756-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10406573-676176099086428-5837727371814385463-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/volim-ljuto-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/11034213-820642004639836-8063972580662700109-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/296187-531007426936630-2074471968-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/487917-547778938592812-2076836671-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/999140-614381651932540-564500198-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/540194-540200879350618-251191135-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/544639-493766313994075-266335897-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sadnice-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/1013746-531007120269994-1323636212-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/1382167-644799928890712-138177226-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10014625-646532535384118-1123630173-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/296187-531007426936630-2074471968-n-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10152605-646532698717435-831246080-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/1656248-659049977465707-4476756638338022232-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10341504-676175872419784-776238793689820334-n.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/10397121-694476983923006-3337211129955216483-o.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva