Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Lucerna daje 16 tisuća kg sijena/ha - evo i kako!

Lucerna daje 16 tisuća kg sijena/ha - evo i kako!

Lucerna je višegodišnja biljka sa snažnim korijenom koji prodire duboko u tlo do 6 m. To je biljka koja ima dva stadija razvoja: prvi stadij se odigrava u prvoj godini u kojoj se lucerna uglavnom ukorjenjuje, kada je prinos sijena mali te drugi stadij koji se odigrava  u ostalim godinama, a prinos sijena je daleko veći negoli u prvoj godini.

Lucerna je biljka koja najbolje uspijeva u toplom i umjereno vlažnom podneblju, vrlo dobro podnosi niske temperature (pod snijegom i do -30º C). Ima vrlo velike zahtjeve za vlagom, ali zahvaljujući odlično razvijenom korjenovom sistemu dobro podnosi sušu i daje zadovoljavajuće prinose. Najbolja tla su duboka humozna tla sa većim sadržajem vapnenaca. Lucerna ne podnosi teška, kisela, zbijena, nepropusna i podvodna tla.

U ishrani stoke koristi se na različite načine: kao zelena hrana, sijeno, silaža (zajedno sa žitaricama). Od suhog lišća dobiva se brašno lucerne koji služi kao sastojak raznih smjesa za hranidbu stoke.

Ne podnosi ponovljen uzgoj

Lucerna je kultura koja ne podnosi ponovljen uzgoj na istoj parceli. Pravilo je da lucernu na istu parcelu ne bi trebalo sijati najmanje onoliko godina koliko se prethodno na toj parceli uzgajala. Najbolji predusjev za lucernu su jednogodišnje leguminoze i okopavine gnojene stajskim gnojem. Dobri predusjevi su kukuruz te strne žitarice. Lucerna je odlična predkultura za većinu okopavina te strne žitarice koje iza lucerne daju veće prinose.

Traži dubinsko podrivanje

Osnovna obrada tla za lucernu se može obaviti na različite načine, što ovisi od predkulture te vremena sjetve (jesen, proljeće). Zbog lucerninog vrlo dubokog korijenovog sustava, tlo za lucernu se treba dubunski ispodrivati (dubina podrivanja oko 50 cm.) Nakon dubinskog podrivanja treba se obaviti oranje na dubinu oko 20 cm (ovisno o tlu). Ukoliko vremenske prilike i pretkultura dozvoljavaju, oranje treba obaviti tri tjedna prije sjetve, kako bi se stiglo površinu dva puta prijeći drljačom, radi uništavanja korova. Postoje i drugi načini osnovne obrade tla.

Dubinski rahlo i mrvičasto tlo

Kod lucerne je vrlo bitno dobro izravnati površinu tla te dovesti tlo u stanje sitno mrvičaste strukture. Površinski sloj tla mora biti potpuno slegnut, jer se samo u dobro poravnatom, slegnutom i strukturnom tlu može izvršiti kvalitetna sjetva na željenu dubinu i raspored sjemenki. Ukoliko se lucerna zasije u neslegnuto tlo, tada će zrno otići duboko i izostati će klijanje. Tlo treba pripremiti tako da dubinski bude rahlo, a površinski sloj od 2-3 cm treba biti fino pripremljen i slegnut. Da bi se ovo postiglo, zadnji prohod se mora obaviti sa sjetvospremačem te ukoliko je potrebno tlo povaljati, ili prijeći blanjom te ostaviti 5 do 7 dana i onda obaviti sjetvu. Nakon sjetve se tlo ponovo treba povaljati radi kontakta sjemena sa tlom.

Obavezna gnojidba prije sjetve

Lucerna je kultura koja će na istoj površini ostati četiri godine pa se zbog toga prije sjetve treba obaviti gnojidba. Za osnovnu gnojidbu lucerne upotrebljava se organsko gnojivo i to stajnjak ili kompostirani stajnjak tako da se zaore oko 40 tona stajnjaka, što će usjevu lucerne biti dovoljno dvije godine.

Za prihranu lucerne može se koristiti gnojnica i to u količini 7.000 kg/ha, ali obavezno razrijeđenu s vodom (1:2 do 1:3). Prihranu obaviti jednom godišnje, ali samo ukoliko je potrebno, uvijek iza kosidbe kako bi neugodan miris gnojnice ispario do sljedećeg otkosa. Ukoliko nemamo gnojnicu, može se upotrijebiti potpuno mrvičasti kompost, ali tek u drugoj proizvodnoj godini te ga razbacati samoistovarnim prikoicama. Lucerna za svoj razvoj ne treba velike količine dušika jer sama ima mogućnost njegovog vezivanja iz zraka uz pomoć Rhisobium bakterija, dok fosfora i kalija za razvoj treba znatno više.

Jesenska sjetva osigurava dobre prinose

Za sjetvu lucerne obavezno treba upotrijebiti certificirano sjeme koje mora biti čisto. Sjetva lucerne može se obavljati u jesen ili proljeće. Ukoliko se sjetva obavila u jesen, iduće godine imat ćemo već dobre prinose. Proljetna sjetva nije sigurna za dobivanje značajnih prinosa u prvoj godini (suša). Lucernu je bitno zasijati što ranije u jesen ili u proljeće (kraj rujna ili početak ožujka). Rana sjetva u proljeće je bitna kako bi se iskoristia zimska vlaga za klijanje, nicanje i razvijanje usjeva.

Uloga zaštitnog usjeva

Lucerna se može usijavati u neki drugi usjev koji u tom slučaju može poslužiti kao zaštitni. Za ovo dobro može poslužiti ozimi ječam ili neka druga strna žitarica. Zaštitni usjev štiti mlade biljke od hladnoće, vjetra ili sunca. Pri ovakvom uzgoju lucerne zaštitni usjev se mora zasijati nešto rjeđe. Nakon žetve zaštitnog usjeva, lucerna dalje raste kao samostalna biljka.

Sjetva lucerne može se obaviti omaške, uskoredno i širokoredno pomoću strojeva. Sjetva omaške i uskoredno obavlja se kada se lucerna uzgaja za stočnu hranu, a širokoredno kada se uzgaja za proizvodnju sjemena. Ukoliko se lucerna sije zajedno sa žitaricama, tada se prvo zasije žitarica, a zatim poprijeko u redove lucernu. Međuredni razmak pri sjetvi lucerne u guste redove iznosi 10 do 12 cm, a moguć je i razmak od 24 cm (svaki drugi red žitne sijačice). Pri sjetvi lucerne za proizvodnju sjemena međuredni razmaci su 50 do 60 cm.

Sjetva omaške najnepovoljnija

Sjetva omaške je najnepovoljnija jer se pri takvoj sjetvi troši najviše sjemena. Količina sjemena po ha je različita, pa se tako preporuča za uskorednu sjetvu sijačicama primijeniti oko 20 kg sjemena. Za sjetvu omaške treba 30 kg, dok za širokorednu sjetvu (za proizvodnju sjemena) treba 12 do 14 kg sjemena po ha. Dubina sjetve treba iznositi od 1 do 2 cm.

Uspješno uništavanje korova

Reguliranje korova indirektnim mjerama

  • prije sjetve, dopunskom obradom svakih 10 dana korove treba dvaputa isprovocirati pa ih perastom drljačom ili sjetvospremačem uništiti;
  • pravovremenom sjetvom usjevu lucerne omogućiti brži porast;
  • kvalitetno sjeme, potpuno čisto kako ne bi zasijali korov;
  • kompostirani stajnjak (zbog toga što se kompostiranjem unište sjemena korovskih biljaka u stajnjaku);
  • prozračena gnojnica

direktnim mjerama

  • drljanje i primjena štrigla (peraste drljače) u mladom usjevu;
  • regulacija korova u lucerni obavlja se kosidbom usjeva;
  • korovi su obično problem u prvoj proizvodnoj godini, dok lucerna ne zatvori sklop i onemogući kasniji razvoj korova. Nakon sjetve lucerne, ukoliko je usjev zakorijenjen, prvu kosidbu treba obaviti kada su biljke visine 30 cm kako bi se spriječio dalji razvoj korova.

Zaštititi usjeve lucerne

Zaštita usjeva se vrši sljedećim mjerama: pravilan plodored, izbor odgovarajuće sorte (otpornost, prilagodljivost), optimalan sklop biljaka (ne pregusto), pravovremena sjetva, pravilna gnojidba (usjev ne smijemo pregnojiti). Ukoliko se žele izbjeći moguće bolesti, stajski gnoj se treba kompostirati kako bi uništili ostatke uzročnika mogućih bolesti, gnojnicu u spremištu treba svakodnevno zračiti. Bitna je i sjetva zdravog sjemena, da bi se izbjegla oboljenja i napadi štetnika u eko poljoprivredi. Predlaže se mijenjanje lucerišta svake tri do četiri godine (plodored), za borbu protiv glodara koriste se uređaji koji šire zvuk u tlu, u lucerišta se mogu postaviti stupovi visine 4 do 5 m kako bi na njih mogle sletjeti ptice grabljivice (sokolovi) koje su prirodni neprijatelji glodara.

U prvoj godini samo jedan do dva otkosa

U prvoj godini lucerna daje samo jedan do dva otkosa, dok u slijedećim godinama može dati i četiri do pet otkosa. U eko poljoprivredi preporučuje se češća kosidba, bolja kakvoća sjemena. Za samo jedan otkos u godini treba se ostaviti da se lucerna osjemeni. Posljednji otkos treba obaviti dvadesetak dana prije mraza. Kosidba lucerne se obavlja strojno na visinu 4 do 5 cm od tla.

Daje do 16 tisuća kg sijena

Zadnji otkos treba obaviti na veću visinu, 6 do 8 cm. Prinosi sijena po ha kod lucerne kreću se od 11.000 do 16.000 kg. Osim sijena, lucerna u tlu ostavlja godišnje od 200 do 300 kg dušika. Uz proizvodnju sijena, lucerna se koristi za silažu, za hranidbu stoke u zeleno, za brašno za stoku, za brikete i druge proizvode. Stoka se može napasati na lucerištima, ali mora se paziti da nisu vlažna kako ne bi došlo do nadimanja stoke.

Foto: depsoitphotos.com, vision.si

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva