Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Mala gospodarstva u proizvodnji bioplina!

Mala gospodarstva u proizvodnji bioplina!

"Dajmo pčelama šansu", piše na ulazu u imanje obitelji Tvrdić na otoku Šolti, obitelji koja ima misiju, kako kaže Goran Tvrdić, upozoravati na ozbiljnost globalnog problema izumiranja pčela. "Bez pčela nema kave, tikvica, jagoda. Više od 60% biljaka trebaju pčele za oprašivanje. To je njihov glavni posao, a ne med, med je tu manje važan", objašnjava Tvrdić.

On pripada trećoj generaciji pčelara i prvi je koji se pčelarstvom bavi kao profesijom. Na imanju u unutrašnjosti Šolte priča posjetiocima priču o pčelama i prodaje šoltanski med. Šolta je nekad bila poznata po ružmarinu i još je jedna misija obitelji Tvrdić vratiti med od ružmarina među poznate svjetske medove.

Veza između pčela i energije

Priču o pčelama ispriča nekolicini tisuća ljudi svake sezone, a zauzvrat mu turisti sa svih strana svijeta šalju lokalne staklenke meda. I lako mu je pronaći vezu između svoga posla i grupe s kojom smo mu došli u posjetu, sudionicima Energetske akademije koja se održavala od 27. srpnja do 1. kolovoza u Solarnoj akademiji Zelene akcije na Veloj Straži, na kojoj su se mladi educirali o potencijalu koji pruža sektor obnovljivih izvora energije te o inicijativama koje kroz takve projekte pomažu lokalnoj zajednici da očuva svoje vrijednosti.

Baza Zelene akcije na Šolti

"Ja vidim vezu između pčela i energije. Ako nestane pčela, nestat će i nas pa će i sva priča o energiji koju trošimo biti uzaludna", kaže. Veza između energije i proizvodnje hrane je snažna, jedna bez druge ne može. Vidimo to i na farmi Maje i Igora Lovrinčevića gdje su postavljeni solarni paneli, ali su se pokvarili i ne rade. Tako se struja u štali u kojoj su smještene dvije krave buše, tele, nešto ovaca, dvije koze i nekoliko konja dobiva preko agregata pokretanog naftom.

Zadruga otkupljuje još samo rogač

Na samom otoku, priča o zadrugarstvu nije nova. Tu već više od šezdesetak godina djeluje poljoprivredna zadruga Grohote. Dok je nekad, međutim, obrađivano cijelo šoltansko polje, danas je 95% zemljišta neobrađeno. Od nekadašnje proizvodnje maslina, vina, smokava, rogača, danas je ostalo malo. Zadružna uljara koja djeluje od šezdesetih godina još uvijek radi, ali ljudi uglavnom prerađuju masline za svoje potrebe. Zadruga danas osim uljare vodi poljoprivrednu apoteku, iznajmljuje nekoliko prostora i otkupljuje jedino još rogač.

Društveno vlasništvo nad energijom

Dok problem pčela, koji je globalni, energetska rješenja neće riješiti, na druge otočne probleme, s kojima se upoznavalo pedesetak sudionika kampa na Šolti, bi se moglo odgovoriti. Tako je, primjerice, škotski otok Eigg uspio riješiti probleme izoliranosti i iseljavanja upravo organizacijom i ulaganjem u proizvodnju energije. Tako je otok danas u potpunosti energetski neovisan. Škotska vlada međutim podupire društveno vlasništvo nad energijom. Cilj su postavili na 500 MW kapaciteta u vlasništvu građana do 2020. godine. U tu svrhu su osnovali i fondove koji će pomoći u financiranju takvih projekata.

Plin iz stajskog gnoja

A i farma obitelji koju smo posjetili na Šolti, mogla bi proizvoditi energiju iz resursa koji je danas problem na brojnim malim farmama u Hrvatskoj. Naime, mogli bi proizvoditi plin iz stajskog gnoja. Bioplinska postrojenja koja se danas uglavnom nalaze na tržištu u Hrvatskoj orijentirana su na velike proizvođače, prosječno su namijenjena proizvodnji od 500 kw do 1 MW. U EU je pak prosječno postrojenje 350 kW, a za usporedbu, prosječno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) u EU je mnogo veće od hrvatskog prosjeka od pet hektara.

Rješavanje pitanja otpada na farmama

Ovaj su nesrazmjer uočili u Zadruzi za dobru ekonomiju koju je osnovala udruga ZMAG iz sela Vukomerić, poznata po razvoju jednostavnih zelenih tehnologija.

"Velika postrojenja usmjerena su na komercijalnu proizvodnju energije po povlaštenoj cijeni. Međutim, prema Nitratnoj direktivi svi, i veliki i mali, moraju rješavati pitanje otpada na farmama, a mala bioplinska postrojenja jedno su od mogućih rješenja. Ovakvi se sustavi mogu financirati kroz Mjere ruralnog razvoja. Uvjet je tu, međutim, da 70% proizvedene energije mora biti potrošeno na vlastitom imanju. Zato ovdje velika postrojenja ne dolaze u obzir", objašnjava Ivan Zoković, upravitelj Zadruge koja radi na razvoju malih sustava koje bi ljudi sami mogli instalirati.

"Do kraja godine trebali bismo imati gotov pokazni model. Cilj su nam gospodarstva do desetak grla stoke koja bi ovako riješila ekološki problem, a dobili bismo plin koji se može koristiti za kuhanje i grijanje, kao i organsko gnojivo za polja", pojašnjava Zoković.

Kućno bioplinsko postrojenje

Zadruga je već izdala priručnik koji donosi upute za izradu kućnog bioplinskog postrojenja za proizvodnju bioplina iz kućnog otpada. Prosječna obitelj proizvede, naime, dovoljno biootpada za potrebe kuhanja na plin, a izrada ovakvog postrojenja košta 500 do 600 kuna.

Ovo je samo jedan primjer jednostavnih tehnologija koje mogu riješiti više ekoloških i društvenih problema, a u Zadruzi i u ZMAG-u u rujnu planiraju i radionicu izrade raketne peći, rade i na razvijanju modela visokoefikasnih peći na drva ili biomasu te su započeli proces normatizacije i standardizacije bale slame kao građevinskog materijala.

AgriEfficiency projekt za energetsku učinkovitost OPG-a

Zelena energetska zadruga ZEZ iz Zagreba je pak, počevši s Eko postajom Barbaroža na Dugom otoku, napravila studije za desetak kampova na obali kako mogu postati energetski učinkovitiji. Poboljšanja i promjene su predložili na nizu aspekata, od rasvjete, preko pročistača do ugradnje solarnih toplinskih sustava, saznajemo od Ede Jerkića iz ZEZ-a. ZEZ je krenuo sa sličnim projektom i za obiteljska poljoprivredna gospodarstva - AgriEfficiency. Zajedno sa Zadrugom za etično financiranje rade i na strategiji financiranja Etične banke, što i koliko će Banka koja bi trebala ulagati.

Osim hrvatskih priča, sudionici Energetske akademije imali su priliku čuti i priče nekih od čak 2.400 postojećih europskih energetskih zadruga i lokalnih inicijativa, koliko su ih pobrojali u REScoopu, savezu europskih energetskih zadruga, čiji je član i Zelena energetska zadruga.

Zadruga koja je vlasnik šest vjetroturbina ima 3.000 članova

U nizozemsku je zadrugu De Windvogel koja je vlasnik šest vjetroturbina, učlanjeno tri tisuće ljudi. Oni za 50 eura članarine mogu posuđivati novac zadruzi, a profit se na kraju godine dijeli članovima u iznosu odgovarajućem iznosu uloga.

"U posljednjih četiri godine u nacionalnu se nizozemsku federaciju učlanilo 80 zadruga. Zadruge doživljavaju veliki boom od početka krize. Većina ih počinje sa solarnim projektima na školama i drugim javnim zgradama. Ljudi su shvatili da moraju uzeti stvari u svoje ruke. Nije riječ samo o energetici, već i o tome da zadruge preuzimaju i neke usluge koje su prije krize bile dio socijalne države, od zdravstvenih usluga, interneta, osiguranja", kaže Siward Zomer, upravitelj De Windvogela, ali i još jedne energetske zadruge kao i jedne zadruge za proizvodnju piva, član upravnog odbora nacionalne udruge energetskih zadruga koja u Nizozemskoj danas broji sto članica te upravnog odbora REScoopa.

Ivan Zoković, Zadruga za dobru ekonomiju: "Cilj su nam gospodarstva do desetak grla stoke koja bi proizvodnjom bioplina riješila ekološki problem, a dobili bismo plin koji se može koristiti za kuhanje i grijanje kao i organsko gnojivo za polja!

Trend građanskog financiranja

U EU je trend građanskog financiranja i vlasništva nad obnovljivom proizvodnjom energije zaokrenuo u smjeru platformi poput Abundance Generation, platforme koja je danas prikupila 11 milijuna funti. Tu se nude primjerice ulaganja u vjetroelektrane u Belgiji ili solarne elektrane u Engleskoj na kojima možete ostvariti godišnju zaradu od 6 do 9% uloga, a uložiti možete i male iznose, poput sto funti. Takva zarada je većim tvrtkama i dalje preniska i nezanimljiva, ali za građane pojedince predstavlja značajno bolje ulaganje od toga da im novac stoji u banci gdje mogu dobiti maksimalno do 3% godišnje.

IZ UNDP-a koji je s Energetskom zadrugom Kaštela vodio prvu crowdfunding kampanju za obnovljive izvore energije i to za energetski neovisnu školu Ostrog u Kaštelima, žele i u Hrvatskoj promovirati i ovakav način crowdfundinga gdje su građani ulagači, a ne samo donatori na čemu se bazirala većina dosadašnjih crowdfunding kampanja u Hrvatskoj.

Aktivno sudjelovanje građana u projektima

"Kroz projekt Citizen Energy pokrećemo platformu poput Abundance Generation, ali na razini cijele Europe gdje će se građanima nuditi projekti obnovljivih izvora energije u čijem financiranju mogu sudjelovati. Plan je da do kraja sljedeće godine kroz tu platformu bude uloženo barem 15 milijuna eura", najavio je Robert Pašičko iz UNDP-a Hrvatska.

O svemu je bilo više riječi na Crowdfunding konvenciji koju su UNDP i partneri organizirali 17. i 18. rujna. U rujnu također kreću prve crowdfunding kampanje, čiji su inicijatori educirani kroz Crowdfunding akademiju, koju je također provodio UNDP u Zagrebu.

Na Akademiji na Šolti pedesetak je predavača i sudionika iz cijele Europe, ali i šire, isplaniralo više projekata koji bi se također mogli ostvariti upravo kroz crowdfunding financiranje. Ideje su se vrtile od prikupljanja novca za daljnje investiranje u Solarnu akademiju na Šolti do osiguravanja električne energije putem solarnih tehnologija za bolnice u pakistanskim selima.

Energetska akademija i na Kreti

"Predavači sada razvijaju koncept kako dalje razraditi i finalizirati te projekte", kaže Marina Petrović iz Sustainable Energy Youth Network SEYN-a, mreže koja je sa Zelenom europskom fondacijom i Institutom za političku ekologiju iz Zagreba organizirala ovaj skup na Šolti, uz pomoć partnera iz UNDP-a, ZEZ-a, REScoopa, Zelene akcije i Zaklade Heinrich Boell iz Grčke.

Ova će Energetska akademija doživjeti i svoj nastavak krajem rujna na grčkom otoku Kreti. Prijave su u tijeku, pa ukoliko vas zanima energetska budućnost, požurite s prijavama.

Autor: Marina Kelava

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva