Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Mi ovdje ne živimo po kazni - već dobrovoljno!

Mi ovdje ne živimo po kazni - već dobrovoljno!

Godine 1996. bračni par Rodoljub i Višnja preuzeli su gospodarstvo od roditelja i bave se ekološkom proizvodnjom. Imaju 300 ha, u ARKOD upisniku je oko 200 ha, 20 ha su oranice, a ostalo su livade i pašnjaci.

Siju tritikale, zob i ječam u jesen, a u proljeće kukuruz i sudansku travu, laki uzgoj. Grašak i tritikale siju za sjenažu, zelenu gnojidbu. Imaju 100 goveda, 70 krava plus junice i junad. Uzgoj je u paškom sustavu, cijele godine životinje su vani, zatvaraju se samo mlađe. Pašnjak, sijeno i sjenaža koriste se za hranidbu zimi, a telad je ispod matere. Telad prodaju za  klanje i tov. Opasnost predstavljaju divlje svinje koje uništavaju oranice i livade.

Govedarstvo i ovčarstvo okosnica proizvodnje

"Govedarstvo, kojim su se bavile i prethodne generacije, i nešto novije ovčarstvo, glavne su grane naše proizvodnje. U program ekološke proizvodnje uključeni su ovčarstvo te uzgoj zobi i tritikala. Trenutačno smo vlasnici otprilike 120 ovaca pasmine Merinolandschaf koje se hrane isključivo travom, sijenom i žitaricama kontrolirana podrijetla. Podmladak koji one daju je otprilike 120 do 140 janjaca sa eko markicom.

Spoj tradicionalne i moderne poljoprivrede!

Zob i tritikale zauzimaju otprilike 3 ha površine, a prinos se koristi u uzgoju eko janjetine. Mi ovdje ne živimo po kazni nego dobrovoljno", kaže Rodoljub Džakula, nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na kojem je oko 400 grla stoke - goveda, ovaca, crnih slavonskih svinja, hrvatskih posavaca i magaraca. Da bi ih prehranili, na 15 hektara sade kukuruz, ječam, pšenoraž i zob.

Dvorištem Džakulinih trčkaraju kokoši, ima tu i paunova, zasadili su i voćnjak starih sorti, ovamo studenti sa zagrebačih fakulteta Agronomije i Veterine te Veleučilišta u Križevcima dolaze na praksu. Rodoljub Džakula autor je i Ovčarskog priručnika. Na obiteljskom gospodarstvu osim njega i supruge radi troje stalno zaposlenih radnika. Kći Sofija (21) studira veterinu, Damjan će na isti studij nakon završetka opće gimnazije, Milošu je 12 i on namjerava studirati strojarstvo. Djeca roditeljima pomažu.

Četvrta generacija koja živi od poljoprivrede

"Što se mora, nije teško", kaže Miloš, ni trena ne dvojeći hoće li ostati raditi na gospodarstvu koje se bavi ekološkom poljoprivredom. "Brat će ga preuzeti, ja ću pomagati. Znate, tradicija je da imanje preuzme stariji sin", objašnjava.

"Ako djeca sada stvore realan sustav vrijednosti, uvijek će biti tako, bez obzira na to gdje se odluče živjeti", govori Milošev otac u čijoj se obitelji tradicija zaista prenosi s koljena na koljeno. Rodoljub je četvrta generacija koja živi od poljoprivrede.

"Kad su se roditelji 1970. vratili u selo, imali su kuću, štalu, šumu i manje od tri hektara zemlje. A mi danas u vlasništvu imamo 115 hektara zemlje. Još dvjestotinjak imamo u najmu. Započeli smo s ovčarstvom, oprezno dizali kredite, povećavali stado, kupovali svinje i goveda. Danas su svi krediti otplaćeni, osim onoga koji imamo za automobil. U mehanizaciju nismo previše ulagali, naših šest traktora ima ukupno 200 godina. Prijavili smo se za sredstva fondova EU za poljoprivredu, na mjeru 4.1 za ulaganje u mehanizaciju, pa što bude", kaže Džakula.

Uzgoj na pašnjaku

Nakon rata iz ovog se kraja puno ljudi odselilo i cijena zemljišta se srozala na najniže moguće grane. Rodoljub Džakula kaže da se ovdje četvorni metar prodaje za kunu. Džakule imaju 85 crnih slavonskih svinja i one pasu na četiri zasebna pašnjaka. To su zapravo dvorišta imanja koja su kupili.

Kod njih svinje žive pravim svinjskim životom, drže pasminu Njemački merino i imaju ih 130. One su dobile tri pašnjaka. "Janjad prodajemo izravno kupcima, a dio ide u hotel na Jadranu", priča Višnja Džakula. Goveda imaju 150. Muzu samo pet krava, za vlastite potrebe. Stoka tijekom cijele godine živi na pašnjacima, uzgoj goveda na ovoj je farmi po sistemu krava-tele, što znači da se goveda na otvorenom i razmnožavaju, krave ne muzu, njihovo mlijeko pije telad.

Kooperanti su Belja, njimu prodaju junad i telad, koju prodaju i u Sisku i Zagrebu. Njihove teletine ima i u dućanu eko i domaće hrane Grga Čvarak u Zagrebu.

Poticaji su spas

Konje, čistokrvne Hrvatske posavce, Džakule drže za dušu. Imaju ih 20. Magaraca imaju upola manje. Zasadili su Višnja i Rodoljub Džakula na svom gospodarstvu i voćnjake sa starim sortama voća. "Svijest ljudi je veći problem od prodaje proizvoda. Udruge, financijsko stanje, potrošačka svijest. Pojedinci prelako uđu u poljoprivredu, svakome predlažem da pažljivo odvagne, svatko da razmisli gdje se vidi u toj priči. Tko ne voli taj posao i tko nije luđi od ostalih da bi to uopće htio raditi.

Poticaji su spas, ne bi mogli bez njih poslovati. Cilj je proizvodnju osmisliti na način da meso dođe do konačnog potrošača. Objekat za preradu da profunkcionira, imamo vlastitu mehanizacija, linije za sijeno i sjenažu", rekao je za Agroklub Rodoljub Džakula.

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva