Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Morski čovik na kontinentu čuda od zemlje radi!

Morski čovik na kontinentu čuda od zemlje radi!

Grožđe, orasi, jabuke, masline, origano, buhač, bljušć (kuke), kaloper, ruta, vrisak, pitome šparoge.. i moglo bi se nabrajati do unedogled jer sve to uzgaja Ante Zlatar iz Kutine, na svojem OPG-u u Sisačko-moslavačkoj županiji, ali i na moru.

Na Braču u Povljima, otkud potječe i gdje mu je djedovina, no, skrasio se taj vrijedni morski čovik na kontinentu uz svoju suprugu, u bujnoj prirodi Moslavine. Proizvodi on i maslinovo ulje, kupinovo vino, HIB tradicionalni specijalitet od smokava, ima i vinograde pa je i mali vinar, uzgaja tikve, artičoke, ljekoviti gavez, planinsku lavandu, spravlja sir od dunja, ima i manjigu, žižule.


Proizvodnja maslinovog ulja

Sve uzgaja bez "kemije" na prirodan način, a ljubitelj je i životinja bez razlike, jer svaka ima svoju ulogu u biološkom lancu.

O biljkama i prirodi puno zna, što ne čudi, jer jedno od ishodišta mu je i svojevrsna biljkarica iz 1800. i neke godine, a kada se s njom združi ljubav prema prirodi i kako kaže "čeprkanju" po zemlji, ne čude priznanja koja je svojedobno dobio za dugogodišnji rad.

Ante proizvodi i vino od kupina koje je svojedobno proglašeno šampionom Županije, a za maslinovo ulje koje nastaje na Braču okitio se zlatnim odličjem.

Priznanja za maslinovo ulje i kupinovo vino

Ponajprije za maslinovo ulje na glasovitoj manifestaciji Noćnjak odnosno za kupinovo vino. Iako broji 66 godina, oko svih se biljaka kako kaže skrbi - njegova ruka.

Rame uz rame s njim na imanju radi i supruga, a koliko može i Antin podmladak, od kojih mu osmijeha i zadovoljstva najviše izazivaju unuci. Polako i njih upoznaje sa biljnim svijetom i bogatim plodovima kojih je mnoštvo u mirisnom vrtu obitelji Zlatar, toliko da su mu i ptičice u granama jabuka svile gnijezda.


Dalmatinski buhač

Medonosni vrisak mamac za pčele

Ljekovitog je bilja kod njih na svakom koraku, ponajprije medonosnog vriska koji je pravi mamac za pčele. Njima je vitalni Dalmatinac ponudio smještaj od dugačkog pruća trstike, starih roleta, a iščekuju se kaže "i posjete bogomoljki i ježeva koji u vinogradu uništavaju puževe golaće čija je stalna hrana u povrtnjaku salata, blitva, jagode".

Bogato je zelenilo gospodarstva gospodina Zlatara i pitomim vrtnim šparogama (tristotinjak jedinki) čijim se uzgojem bavi već dva desetljeća.

Šparoge su prvo proljetno povrće i dobar čistač organizma s malo kalorija, uzgajaju se izravnom sjetvom  odnosno sjemenjem i(li) razmnožavanjem dijeljenjem.

"Biljke se sade u redove s razmacima jedna od druge oko 60 cm a red od reda je udaljen 90 cm", objašnjava naš sugovornik metodu svog rada. Ovisno o vremenu, šparoge se siju koncem travnja i početkom svibnja odnosno za toplog vremena jer kada je hladnije sporije rastu. Ne vole nagle promjene temperatura, kao ni previše kiše jer je tada i više korova.

Bijele šparoge cjenjenije od zelenih

Pored pitomih zelenih, na imanju uzgajaju i bijele šparoge koje su cjenjenije, oko njih je više posla jer se kod sadnje zagrću i odgrću zemljom, imaju svilenkastu opnu i gule se poput krumpira. Svaka šparoga može biti i bijela ako se zagrće zemljom odnosno piljevinom, posebice onom od mekog drveta koja nije kisela. Iz Dalmacije je Ante Zlatar donio i dalmatinskog buhača, (dvjestotinjak jedinki) koji tamo raste samoniklo, a na kontinentu ga kaže nije uspio razmnožiti sjemenom ali mu je to uspjelo dijeljenjem.

Dalamtinski buhač za suzbijanje biljnih štetnika

To je korisna biljka za vrt ističe jer sadrži visoki postotak piretrina, odličnog za suzbijanje biljnih štetnika, uključujući i komarce. Sa tinkturom od gaveza, buhača odnosno koprive u omjeru jedan naprama 10 odnosno u 10 litara vode, s odstajalom tekućinom špricaju se na imanju krastavci, jagode, salata. Dalmatinski je buhač učinkovito sredstvo protiv biljnih štetnika jer mirisom odbija kukce, a najviše je djelatne tvari u cvjetnim glavicama, koje podsjećaju na ivančice.


Grm ljekovite rute

Zahtijeva buhač sunčevu svjetlost, a ne sjenovita mjesta, vapnenasta, kamenita i pjeskovita tla odnosno voli ona koja nisu previše nabijena. Prirodni piretrin u biljci obuhvaća piretrin I i II, cinerin I i II odnosno jasmolin I i II koji združeno odnosno u kombinacijama djeluju na štetnike izazivajući kod kukaca paralizu i djelujući na rad njihovog živčanog sustava.

Uzgoj koprive

Na OPG-u Zlatarevih i uzgoj koprive ima važnu ulogu jer se s tom biljkom doznajemo nakon 24 sata stajanja u vodi špricaju povrtnice kao prevencija grinjama i lisnim ušima.


Sušenje smokava u masliniku

"Ako se u vodi namočena kopriva drži tjedan dana, stvara se tinktura i dobro gnojivo za tlo" napominje naš sugovornik ističući kako tekućinu nikako ne treba držati u željeznim posudama zbog oksidacije. Iako se među mnoštvom biljaka u Moslavini osjeća kao na bračkoj djedovini, lijek za žuč i jetru odnosno artičoke koje također uzgaja, "na kontinentu nemaju baš neku prođu".

Na kontinentu od artičoka bolje idu tikvice 

"Ovaj kraj nije od artičoka", kaže gospodin Zlatar dodajući kako mu bolje prolaze tikve "sremice" koje uzgaja u manjim količinama, a na glasu su za spravljanje krem juha, pečenje u pećnici.

Oplemenjeno je njegovo gospodarstvo i gospinom travom te malim grmovima ljekovitog kalopera (antibakterik, antispazmatik, digestiv) balzamičnog mirisa poput žvakaće gume, koji se koristi i u kulinarstvu kao začin, u juhama, varivu i slasticama.

U francuskoj kuhinji ta je biljka sastavni dio salata, dok se kod najviše koristi kao čaj. U brojnoj ponudi biljaka na gospodarstvu Zlatarevih nemalo je i "kuka" odnosno bljušća u narodu poznatog i kao povijuša. Ta je biljka gomoljastog izduženog i krumpirastog korijena, srcolikih listova te neuglednih žućkastih i grozdastih cvjetova.

Dobar je čistač organizma i jedno je od prvih samoniklih šumskih bilja koje je kaže naš sugovornik Bračanima omiljena hrana. Gorči je od šparoga, jestivih izdanaka s otrovnim plodovima (bobice). Na svojem je imanju Ante Zlatar izdanke bljušća rasadio za sebe i prijatelje s kojima zahvalnost prirodi na plodovima nazdravi s kupinovim vinom koje spravlja od pitomih kupina bez bodlji.

Šampion Županije za kupinovo vino, zlatno odličje za maslinovo ulje 

Za to je piće svojedobno dobio priznanje kao šampion Županije, a zlatno je odličje primio na Noćnjaku, manifestaciji najboljih maslinovih ulja, za ono koje proizvodi od maslina s djedovine na Braču. Od dvjestotinjak stabala koje ima na otoku, uspio je za kvalitetu tekućeg zlata dobiti najbolji omjer masnih kiselina. U svojim je Povljima, koje se diče i Prvom Dalmatinskom uljarskom zadrugom ustrojenom još 1890.godine, Ante maslinovo ulje radio ponajviše od tamošnje sorte oblice. Ponosan je na taj rad, jer je tradicija uljarstva na Braču dugovjeka, što potvrđuje i "Povaljska listina" pisana hrvatskim jezikom ćiriličnim pismom, poznatijom bosančicom.

Davni zapisi zemljišnih stečevina u Povaljskoj listini 

Bilježi ona među ostalim vremena kada su crkveni dostojanstvenici evidentirali svoje posjede koje su davali ljudima na (ob)rad(u), odnosno ima listina davne zapise samostanskih zemljišnih stečevina i uprozorenja tadašnjeg načina života. Jedan je od njegovih pradjedova, kaže naš sugovornik, bio dio tog vremena pa ne čudi da se tradicija uzgoja maslina u njegovoj obitelji protegnula do danas. Na otoku pored mladih ima i stabala biblijske biljke, koja su stara i po nekoliko stotina godina.

Ante Zlatar kaže kako bi gospodarstvo bilo uspješno i od njega se moglo živjeti treba puno rada, bez godišnjeg odmora i u suživotu s prirodom. Kada je o marketingu riječ ističe "kvalitetan proizvod put do kupca uvijek nađe" baš kako je i on trasirao svoj spojivši kontinent i more.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dalmatinski-buhac.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kontrola-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/masline-prije-prerade.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/planika-manjigaaaaaaaaaa.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rutaaaaaaaaaaaaaaa.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/susenje-smokava-u-masliniku.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/vinograd-i-klijet.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva