Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Na bademe se mora strpljivo čekati, kao i na ženu!

Na bademe se mora strpljivo čekati, kao i na ženu!

Datum: 17.10.2016.
Broj pregleda članka: 9037
Tagovi: Uzgoj badema, Kaloper, Badem, OPG-ovi, Rančić

Podneblje dalmatinskog zaobalja je, osim stočarstva te inih poljoprivrednih kultura, pogodno i za uzgoj badema i lješnjaka. U tom se ruralnu prostoru sve više šire plantaže badema te se čini kao da se mali OPG-ovi natječu tko će od njih imati više nasada tog voća, dakako i tko će imati veći urod i čiji će plodovi biti kvalitetniji.

Poznati proizvođači badema u Cetinskom kraju su Dražen Rančić u Brnazama, koji na plantaži ima 508 stabala badema, te Branko Kaloper iz Vojnića Sinjskog, čiji je nasad istog voća od 320 stabala. Potonji voćar podsjeća kako je početkom uzgoja na plantaži imao 400 stabala bajama, ali ih je u međuvremenu 80-ak najvjerojatnije odnijela suša i bolest.   

Inače, Branko Kaloper (61) iz Vojnića Sinjskog kod Trilja, umirovljeni hrvatski branitelj i dragovoljac Domovinskog rata, godinama se bavi uzgojem odnosno proizvodnjom bajama. Naglašava kako su njegovi bademi i ove godine u izvrsnom stanju te da mu je urod iznenađujuće učinkovit i kvalitetan.

6-7 tona kvalitetnih badema u ljusci

"Na plantaži imam 320 zasađenih stabala s kojih sam ove godine ubrao između 6-7 tona kvalitetna ploda u ljusci", ističući da je bajam vrlo zdrava, iznimno kvalitetna, hranjiva i ljekovita voćka koja ljubi podneblje mog rodnog kraja, odlično uspijevaju bez obzira na klimatske uvjete. Iako je bajam prilično otporan, ipak ga katkada uništava mraz u ovom ruralnom prostoru tijekom ranog proljeća. "Ali ja sam i ove godine na vrijeme poduzeo odgovarajuće agrotehničke mjere te sam uz pomoć stručnjaka riješio neke probleme, pa je proizvodnja mojih bajama i ekološka", naglašava vlasnik OPG Branko Kaloper.


Kaloper uz stroj badema u svom pogonu

Voli reći kako njegov OPG objedinjuje uzgoj i proizvodnju bajama od analize i pripreme zemljišta, sadnje do rezidbe, održavanja nasada, berbe plodova, njihova sušenja i obrade te pripreme na tržište odnosno pakiranja i prodaje. Tu je i praćenje inovacija u toj poljoprivrednoj kulturi kroz predavanja i edukacijske radionice te preko medija, dakako i suradnja sa stručnjacima iz odgovarajuće savjetodavne službe i institucija.

Zbog nedostatka sredstava nema navodnjavanja

"Ja kao dugogodišnji automehaničar, koji je prije dnevno radio i do 12 sati u struci, mogu reći kako je iznimno zahtijevan i posao oko uzgoja i proizvodnje bajama, a uz mnoštvo problema valja biti strpljiv dok dođe na rod. Vjerojatno bi mi bilo lakše, a i prinosi bi bili bolji, da sam dobio bar kakvu takvu potporu iz EU fondova, za što sam se redovito natjecao. Svaki put su mi odbili prijavu i sredstva mi nisu dodijelili pa je i to razlog zašto na svojoj plantaži bajama nemam sustav navodnjavanja kap na kap.


Čišćenje jezgre badema

Zato sam morao sva svoja sredstva, koja sam imao i pošteno zaradio, uz svoju mirovinu u iznosu 1.900 kuna mjesečno, uložiti u projekt  proizvodnje bajama, strojeve. (više od 300.000. kuna), dakako uz uzdržavanje obitelji. Zaseban problem je u tome što mi ni jedan od trojice sinova ne radi, dok je moja žena Mirjana i danas na čekanju nakon što je dobila otkaz u tvrtki Cetinka u Trilju iste godine kada sam kao hrvatski branitelj dragovoljac otišao u Gardu", kaže Branko Kaloper.

Cijena od 60 do 100 kn za kilogram

Kalopera smo ovih prohladnih listopadskih dana zatekli u njegovu pogodnu tik uz obiteljsku kuću, uz strojeve za obradu tek ubranog i osušenog ploda kako čisti bademe, klasificira, mjeri i pakira plodove u vrećice na tržište s natpisom OPG Branko Kaloper. Upoznaje nas da se njegov proizvod kupuje i na kućnom pragu odnosno na adresi obiteljskog OPG-a u Trilju, ali željama potrošača udovoljava i tako što im naručene količine bademove jezgre šalje na njihove adrese, dok se cijena kreće od 60, 80 i 100 kuna za kilogram, ovisno o klasi. Ističe kako su potrošači prepoznali njegov badem ne samo oni na području Splitsko-dalmatinske županije, nego i kupci u Karlovcu, Varaždinu, Zagrebu i okolici.


Kaloper pokazuje vreće badema u potkrovlju svog pogona

"Svoj domaći proizvod (badem) prodajem i na tržištu izvan Hrvatske, primjerice u Švedskoj, Njemačkoj, Norveškoj, Austriji, Kanadi, Australiji, u različitim pakiranjima od pola, jedan, dva ili više kilograma. Imao sam 600 kg prvoklasne bademove jezgre, ne računajući u to svoj isti proizvod druge i treće klase. Ovogodišnji je urod bajama bio iznimno kvalitetan i ukusan zahvaljujući i podneblju gdje se uzgajaju nasadi tog voća, koje je itekako pogodno. Krug mladih voćara odnosno uzgajatelja bajama se itekako širi u dalmatinskom zaobalju, posebice u Cetinskom kraju gdje ih je sada 15-a malo većih, ali i u Hercegovini odakle dolaze skupine mlađih ljudi na moju plantažu tražeći objašnjenja.

Ekonomsku isplativost čekaju više godina

Posebice mi je drago što veći dio voćara i s našeg područja dolazi na moju plantažu bajama interesirajući se o tome što to ja radim. Još im nikada nisam uskratio odgovor poučivši ih kako će se odnositi prema bajamima, baš kako je i mene u početku poučavao naši poznati stručnjak dr. sc. Frane Strikić, a poslije sam slijedio savjete i više stručne savjetnice za zaštitu bilja mr. sc. Ivane Župić iz Savjetodavne službe SDŽ (Grad Sinj)", ističe Branko Kaloper, očekujući više nasada badema i voćara u Zagori.

Bajam je nježna biljka kao nježna žena

Podsjeća kako je bajam trajni nasad, koji zahtijeva puno rada, pozornosti, ljubavi, dok na njegovu punu berbu i ekonomsku isplativost treba strpljivo čekati više godina. "Jer, bajam je nježna biljka kao nježna žena i tako mu treba prići!", u šali će Kaloper. To potpisuje i uzgajatelj bajama Dražen Rančić iz Brnaza, koji je također zadovoljan ovogodišnjom količinom proizvodnje te poljoprivredne kulture, kvalitetom, cijenom i prodajom.


Rančić na početku obrade svojih badema i lješnjaka

"Ove sam godine na svojih 508 stabala ubrao nešto manje od 3 tone u ljusci, a čiste jezgre oko 800 kilograma. Lješnjaka sam na 40 stabala ubrao 100-ak kilograma i dobio oko 50 kilograma čiste jezgre. Očekujem kako će svake iduće godine biti više plodova kako se budu stabla razvijala. Mnogo će ovisiti i o tome kako ih budem obrezivao te na njima provodio zaštitu uz pomoć stručnjaka, savjetnika te hoće li biti elementarnih nepogoda ili kakve bolesti.

Širenje kruga proizvođača

Tržište je za moje proizvode osigurano i cijena im je zajamčena - 100 kuna za kilograma. Upravo radim na tome kako bih što prije nabavio i odgovarajuće strojeve za branje bajama, uklanjanje ljuske s plodova, za razbijanje kore i čišćenje jezgre. Jer, moj OPG je iz EU fondova dobio poticaj u iznosu 15.000 eura i ta su sredstva namijenjena baš u ovu svrhu", naglašava optimistični voćar Dražen Rančić, koji je odnedavno u mirovini. Dodaje  kako će u buduće imati više vremena i za svoju plantažu bajama, jer ga i zdravlje dobro služi, ističući:

"Radujem se i širenju kruga proizvođača badema u dalmatinskom zaobalju, a idućih godina će ih biti i više. Bitno je da svaki proizvođač tog voća, osim volje, znanja i ljubavi prema toj poljoprivrednoj kulturi, ima odgovarajuće strojeve za obradu ploda. Zadovoljan sam i zato što se nazire lijepa budućnost za bademe u našem ruralnom prostoru. Na svojoj plantaži među badema uzgajam i 40-ak stabala lješnjaka, gdje sam lani posadio i nekoliko sadnica aronije koja vjerojatno neće moći uspijevati u ovom podneblju zbog nedovoljne kiselosti tla?!"

I Kaloper i Rančić predviđaju kako će i mladi voćar Josip Čarić, koji je u sklopu svog OPG-a u Vojniću Sinjskom posadio oko 3.000 sadnica, uspjeti u proizvodnji bajama. Tim više što mu je desna ruka otac Stipe, agronom, te što je njegova plantaža badema na pogodnoj, zdravoj lokaciji izmrvljena kamena gdje je danonoćno prozračno i vjetrovito, odnosno gdje se miješaju vjetrovi na uzvišici dalmatinskog krša. Ujedno uspješno realizira projekt badema i obitelj Ljubičić u Glavicama podižući modernu plantaža toga voća ugrađujući i sustav navodnjavanja kap na kap.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/drazen-rancic-i-njegovi-bademi.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/drazen-rancic-i-njegovi-bademi-i-ljesnjaci.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kalaperovi-bademi-pakirani-na-trziste.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/branko-kaloper-i-njegova-supruga-mirjana-pokazuju-priznanje-za-svoj-najbolji-opg-na-triljskom-podrucju.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/badem-kaloper-uziva-pakirajuci-svoje-bajame-na-trziste.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/branko-kaloper-mjeri-i-pakira-bajame-na-trziste.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kaloper-pakira-bajame.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kaloper-pokazuje-i-veca-pakiranja-badema.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kaloper-i-njegov-proizvod.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kaloper-pokazuje-veca-pakiranja-svojih-bajama.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kaloper-u-susario-bjama.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/branko-kaloper-susara-bajama-u-potkrovlju-pogona.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/bademi-branka-kalopera-u-skladistu.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/branko-kaloper-pokazuje-bajame-u-potkrovlju-svog-pogona.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/akirani-badem-opg-branko-kaloper-spreman-na-trziste.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ciscenje-jezgre-badema-opg-branko-kaloper.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/tek-jedan-od-strojeva-u-obradi-bademova-ploda.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/branko-kaloper-i-stroj-koji-je-sam-izradio-njegova-inovacija.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva