Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Na Visu oživljava uzgoj i prerada rogača

Na Visu oživljava uzgoj i prerada rogača

Na otoku Visu postoje idealni uvjeti za uzgoj rogača i potražnja za tom zdravom namirnicom raste, kaže Nebojša Božanić iz Komiže, čije je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nedavno potpisalo ugovor s DM trgovinom o isporuci brašna od rogača na police tog trgovačkog lanca.  

Komiška kotlina idealna za proizvodnju rogača

Nebojša i supruga mu Ana, na svom OPG-u ekološki uzgajaju rogač i prerađuju ga do finalnog proizvoda. Godišnje tako proizvedu oko 6.000 vrećica od 300 grama. Ističu kako se potražnja za tom zdravom namirnicom zahuktala. Iako je Komiža većini najpoznatija po ribi, vinogradarstvo i uzgoj rogača također su važne otočne djelatnosti. Rogač koji raste u komiškoj kotlini ne voli jaki vjetar niti hladnoću. 

Božanići na svom gospodarstvu proizvedu na godinu osam tona, a zatim ga prerađuju u brašno. Nebojša je u zakup uzeo još jednu površinu, pa sada ima oko 200 stabala. Osim fino mljevenog, rogač se prodaje i kao plod. Ljudi ga traže, jer su otkrili kako je to zdrava namirnica. Napominje da rogač ima izuzetne nutritivne vrijednosti, a ovaj komiški je poseban, jer se radi o velikom ili tustom rogaču do kojega su komižani došli prirodnom selekcijom te je kao takav priznat, kaže Nebojša, a prenosi poslovni hr kao posebna vrsta.

Prehrambena i ljekovita namirnica

Osim za brašno koje se upotrebljava za kolače, od rogača se radi i rakija, dok se sjemenke upotrebljavaju za konzerviranje dječje hrane. Koristi se i u farmaceutskoj industriji, pri štavljenju kože, od njega se rade čokolada, bomboni, keksi, torte i razne slastice te služi kao ljepilo. Njegova ljekovitost pomaže osobama koje imaju želučane probleme, jer regulira probavu i obnavlja crijevnu floru. Jako dobro podnosi sušu.

S njime ima, kažu Božanići, puno posla, jer zahtjeva kompletnu obradu kao i primjerice, maslina, s tim da je manje zahtjevan od nje, jer ga ne pogađa toliko bolesti. Mada, u posljednje vrijeme, nametnik crv potkornjak radi štete i na starim stablima rogača. Berba počinje u drugoj polovici kolovoza i traje dva mjeseca. Najjednostavniji način je staviti prostirke ispod stabala koja se potom tresu. Komiškog velikog ili krupnog rogača u većim nasadima ima na otocima Visu i Drveniku. Radi se o stoljetnim nasadima koji imaju neupitne vrijednosti i značaj za ta područja kao i za cijelu regiju.

Cijena bi uvijek mogla biti i veća, no ni ova nije loša

Otkupna cijena u komiškoj poljoprivrednoj zadruzi je između 2,50 i 3,00 kune. Što i nije toliko loše, ako uzmemo u obzir otkupnu cijenu mandarina i jabuka koja prosječno iznosi 1,5 kunu. A prostora za rast proizvodnje rogača ima. Španjolci, primjerice, godišnje proizvedu 350.000 tona, a Hrvatska tek 500 tona. Drugi po proizvodnji iza Španjolske su Talijani, Grci, Turci i Tunižani. 

Foto: OPG Božanić

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rogac02.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rogac03.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rogac04.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rogac05.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rogac06.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rogac01-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/rogac100.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva