Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Ni P od pravednih poticaja u eko stočarstvu!

Ni P od pravednih poticaja u eko stočarstvu!

Datum: 16.06.2016.
Broj pregleda članka: 3234
Tagovi: Poticaji stočarima, Poticaji, Ovčarstvo, Zagora, Kozarstvo

Među poljoprivrednicima srednje Dalmacije, posebice onima u Cetinskom kraju, čuju se različita mišljenja i stavovi o dodjeli poticaja. Komentari su najčešći i najglasniji među stočarima odnosno ovčarima i kozarima, gdjegdje i povrćarima, ali i ribarima u priobalju i na otocima.

Evo tek nekoliko poljoprivrednika u dalmatinskom zaobalju, uglavnom mladih osoba koje uspješno vode svoje OPG-ove, a neki od njih predlažu ukidanje poticaja, što je ipak iznenađujuće kada je poznato koliko su ta sredstva potrebna težacima. Većina kažu kako bi to bilo gotovo suludo prihvatiti s obzirom na iznimno tešku situaciju poljoprivrednika, vlasnika ili voditelja oko 195.000 OPG-ova u Hrvatskoj.

Proizvode eko janjetinu, ali kome?

"Ja bih najviše volio kada bi se ti poticaji ukinuli, primjerice u ovčarstvu", poručuje vlasnik farme s više od 300 ovaca Ivo Masle u Brnazama, OPG Masle, koji svoj prijedlog pokušava i argumentirati.

"Evo, naše su ovce tijekom cijele godine vani na pašnjaku i ne traže kupovnu hranu ili kakvo drugo ekstra financiranje. I naši janjci konzumiraju samo mlijeko svoje majke i ne primaju nikakve koncentrate. To je prirodno, čisto eko janje koje se uzgaja na čistu zraku, u nezagađenu ruralnom prostoru. Uza sve to mi opet ne možemo ostvariti poticaj na proizvedenu eko janjetinu, iako svoje ovce hranimo ekološkom stočnom hranom.

A neki vlasnici na ovom području svoja stada ovaca drže i hrane samo u farmama te janjce uzgajaju isključivo u zatvorenu prostoru. Daju im gotove stočne prehrambene proizvode, dok naše ovce po cijele dane samo pasu na pašnjacima. U štali su tek kada padne snijeg gdje ih prehranjujemo sijenom i kukuruzom, ali to je vrlo rijetko u godini", objašnjava Masle.

Poticaje dobivaju oni koji nemaju veze s eko proizvodnjom

Dokazuje kako oni farmeri, koji svoja stada ovaca drže u zatvorenom uzgoju, od Ministarstva poljoprivrede redovito primaju znatna poticajna sredstva na ime eko proizvodnje. "I svaki od tih ovčara ima i certifikat eko, a ovce i janjce drži u zatvorenoj štali. E, pa to mi nikako ne ide u glavu", čudi se Ivo Masle, koji je kao veterinarski tehničar u svojoj obitelji nastavio dugu tradiciju ovčarstva.

Kaže da je baš u tome ključ problema pitajući se kako ga riješiti. Ujedno tvrdi kako je to problem države odnosno Ministarstva poljoprivrede, dakako i njegovih resora, onih koji pravedno ne dodjeljuju poticaje. Također mu nije jasno kako netko od države može nešto službeno tražiti, dobiti iako na to nema pravo, dok onaj tko ispunjava sve obveze o tome može samo sanjati.

Država potiče stočare na nerad?

"Zato bih ja najviše volio da se svi poticaji kompletno ukinu ne samo u ovčarstvu, jer oni  potiču nerad, nered na terenu, izazivaju neraspoloženje, nezadovoljstvo među nama poljoprivrednicima, a i jadna je poljoprivreda koja živi na poticajima. Obećavali su nam kako ćemo svi imati poticaj kada Hrvatska postane članica Europske unije i da će na svaku muznu ovcu vlasnik dobivati po 8 eura, dok bi ona ovca koja se ne muze imala poticaj od 10 EUR-a.

Ne znači li to kako država potiče poljoprivrednike odnosno stočare ovčare na nerad?. E, tako nam je u državi gotovo sve potaknuto kako se ne bi radilo, proizvodilo. Jer u Hrvatskoj je očito lakše živjeti ne radeći", kategoričan je Ivo Masle.

Dodaje kako njegove ovce piju čistu vodu iz kanala u Sinjskom polju, koji su namijenjeni za navodnjavanje. Ističe da je tijekom ljeta njegovim ovcama još bolje jer se ustave, koje su napravljene za navodnjavanje obradivih poljoprivrednih površina, ne postavljaju. Podsjeća kako su ih poljoprivrednici nekada itekako koristili kada su se orale i sijale njive u toj dalmatinskoj žitnici. Napominje da razina vode u kanalima ipak naraste, posebice kada padaju kiše, pa je bliža njegovim ovcama, jer im vodostaj nije tako visok.

Ukinuti poticaje i osigurati besplatne čipove

"Dakle, moje stado ovaca se hrani ispašom na otvorenom i pije vodu iz čiste Cetine nadomak izvorišta te naše izdašne rijeke. Zar se onda  mlijeko od mojih ovaca ne bi moglo nazvati eko mlijeko, a proizvedeni janjci u mojoj štali eko janjci? Po meni bi bilo logičnije i korisnije kada bi država ukinula poticaje vlasnicima stada ovaca i proizvođačima janjaca, a besplatno davala čipove za označavanje ovaca.

Inače, plaćanje samo jednog čipa, rećine koja se stavlja na uho svake ovce moj OPG Masle košta od 30 do 55 kuna, a tu su još i neke veterinarske usluge. Svake godine imamo oko 50 novih ovaca koje moramo obilježiti, odnosno markirati stavljajući im čipove. To nas godišnje stoji više od 5.000 kuna", računa Ivo Masle.

Poticaji se dodjeljuju čudnom logikom

Ana Živalj iz Obrovca Sinjskog pita zašto svaka koza iz njezina OPG godišnje ima samo 46 kuna, u odnosu na kozu svog susjeda kozara koji godišnje za svako grlo dobiva po 110 kuna, tvrdeći kako to nije usamljen slučaj?

"Zašto je tako, nije mi jasno tim više što koze čuvamo na istom području na padinama planine Kamešnice, te što pasu na istom pašnjaku - travu, brste grmlje. Meni toliko i ne smeta što netko prima toliki poticaj, nego mi je žao što je moj OPG godišnje zakinut za 64 kune po svakoj kozi. Zar moje koze nisu tako vrijedne kao i one iz drugih ovdašnjih stada; zar one ne daju također kvalitetne jariće, mlijeko i tako kvalitetan sir? Problem je utoliko veći što mi nitko ne zna  odgovoriti zašto je tako, još manje objasniti kada tražim svoja prava. Nigdje ne mogu dobiti pravi odgovor", jada se Ana Živalj, a njezin suprug Ivica, zaključuje:

Danas je umijeće baviti se stočarstvom

"A danas živjeti, osobito nama stočarima te proizvođačima kozjeg mlijeka i jarića, pravo je umijeće. Nama stvarno nije jasno zašto se tako puno zakona piše kada se pravilno, pravedno, objektivno ne primjenjuju. Pa znaju li u Ministarstvu poljoprivrede i njegovim resorima što je koza, kako se ona čuva i na kiši, buri, snijegu; kada pada tuča. Je li im poznato kako se stado koza uz pomoć pasa, koje također trebamo hraniti i obučavati, mora zaštititi od napada čopora vukova te liječiti od ujeda poskoka ili ih čuvati od kozokradica kojih je sve više.

Inače biti kozar iznimno je težak, zahtjevan, krvav posao. Tješimo se kako i to mora netko raditi - biti poljoprivrednik odnosno stočar (kozar, ovčar, govedar, svinjar). Ipak nam je najteže kada moramo pisati ta pusta izviješća pozivajući se na određene članke zakona, pravilnika, te o tome koliko smo eventualno primili nekakvih poticaja. Još nikada nismo dobili ni odgovor na ono što smo pitali, dokle će biti tako? Čini se kako je slično nastavila i administracija novog Ministarstva poljoprivrede i njegovi resori?"

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/zivaljeve-koze-na-ispasi-u-krsu-kamesnice.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/stado-koza-i-jarica-mladena-zivalja-iz-obrovca-sinjskog-u-kamesnici.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/stado-ovaca-farmera-ivana-masle.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/maslino-stado-ovaca-na-ispasi-u-sinjskom-polju.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/detalj-stocne-farme-obrt-masle-u-sinjskom-polju.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/janjci-u-stali-farme-obrt-masdle.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ovnovi-u-odvojenom-boksu-male-stale-obrt-masle.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ovce-na-ispasi-u-sinjskom-polju.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/pogled-na-sinjsko-polje-pogodno-za-poljoprivredu.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva