Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Nova era organske proizvodnje u Hrvatskoj

Nova era organske proizvodnje u Hrvatskoj

Ovih dana, u Baranji, u mađarskom selu Kopačevu, odvijaju se edukativne radionice u sklopu projekta Pannonia Organica. Naglasak ovih radionica je na preradi ratarskih kultura prema ekološkim standardima. Gost predavač je prof. Milan Žeželj, tehnolog sa desecima godina iskustva u preradi žitarica, koji se pridružio ovom događaju kako bi svoje znanje podijelio sa lokalnim proizvođačima, jer ipak je cilj ovog projekta stvaranje dinamične prekogranične i međudržavne mreže ekoloških proizvođača. Ako ga pitate odakle je, govori kako živi na relaciji Beograd – Novi Sad – Subotica jer u svim tim gradovima cijenjeni je predavač.

Problematika organskog uzgoja

Ekološka poljoprivreda je poljoprivreda u kojoj nema korištenja agrokemikalija. Kao takva, ekološka poljoprivreda je trend u porastu jer se njome proizvode namirnice koje ne sadrže sastojke štetne za ljudsko zdravlje. Prelazak na ekološko poljodjelstvo zahtijeva mnogo rada i truda. Smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju i odbacivanju pozitivnih dostignuća konvencionalne poljoprivrede, već u pronalaženju ekološki prihvatljivijih rješenja, tamo gdje je to potrebno i moguće. Ekološka pojoprivreda isto tako nije niti povratak na staro, povratak na poljoprivredu naših djedova. Naprotiv, ekološka poljoprivreda dio je suvremene poljoprivredne proizvodnje, trgovine i agronomske znanosti, te se upravo i temelji na njenim najnovijim spoznajama i dostignućima.

Edukacijska radionica Pannonia Organica

Problem organske proizvodnje je taj što se ne mogu očekivati visoki prinosi, vremenski treba više rada nego što je potrebno u konvencionalnoj proizvodnji, ali dugoročno gledano, organskom proizvodnjom vraća se prirodnim ravnotežama koje čovjek već godinama narušava. Prof. Žeželj kaže kako bi se, gledajući na organsku proizvodnju, ljudi mogli podijeliti na organo-pesimiste i organo-entuzijaste. Organo entuzijasti su otvoreni prema takvom načinu proizvodnje, dok se onim pesimističnima na sam spomen organske proizvodnje kosa diže na glavi i ne prihvaćaju je, ali najčešće zato jer je zapravo niti ne razumiju. 

Od organskog sjemena do konačnog proizvoda

Naglasak predavanja prof. Žeželja jest prerada ratarskih kultura. Govori kako smo se općenito u proizvodnji ograničili na samo desetak proizvoda, a od žitarica je moguće proizvesti stotine različitih proizvoda. I to je upravo problematika organske proizvodnje – kako dobiti konačan proizvod spreman za konzumaciju. Kada je u pitanju proizvodnja žita, onda su u pitanju veliki pogoni i veliki mlinovi (više ne postoje mlinovi koji idu ispod 100 t dnevne proizvodnje, što je još nedostižna brojka na dnevnoj bazi organske proizvodnje). U organskoj proizvodnji postrojenja su manja, a jedno takvo može se vidjeti na OPG Jazbec u Ivanovcu, koji se bavi organskom proizvodnjom ratarskih kultura već 12 godina.

Sa samom organskom proizvodnjom kreće se od sjemena, koje također treba biti iz organske proizvodnje. Prilikom prerade organski uzgojenih kultura, poteže se pitanje odabira materijala kojim treba biti presvučena oprema u postrojenju. Zakon za sada ne traži poseban materijal, a prof. Žeželj govori kako, ukoliko se radi o tekućim proizvodima, materijal mora biti od rosvraja, a ukoliko se radi o krutim proizvodima, materijal može biti različit, od standardnog do kombinacije s drvetom, kamenom i sl. Ipak, najviše se preporuča rosvraj, ali on je daleko skuplji od drugih materijala.

Nova era organske proizvodnje u Hrvatskoj

Da je organska proizvodnja uzela maha, govori sama činjenica kako se prošle godine sva organski proizvedena pšenica izvezla. Jedino što nam je sada potrebno za izvoz, nakon što smo pristupili EU i priključili se jedinstvenom tržištu bez carine, jest analiza proizvoda. S obzirom na to da se hrvatski proizvođači već godinama bave organskom proizvodnjom, imamo kvalitetne, organski uzgojene žitarice koje su iznimno cijenjene na stranom tržištu tako da naši proizvođači gotovo sav svoj urod prodaju na strano tržište.

"Prošle godine, otkad smo ušli u EU, kao da je stigla nova era za organsku proizvodnju u Hrvatskoj. Gotovo 80% organskih proizvođača svoj je urod prodalo u Njemačku, Francusku i druge EU zemlje. Zanimljivo je to što su recimo Srbija i Bosna mogle izvoziti i prijašnjih godina, a mi sve dok nismo ušli u EU. Problem je bio u našim certifikatorskim kućama koje se nisu mogle dogovoriti prije nego Ministarstvo poljoprivrede nije dalo podršku pa su tako proizvođači morali plaćati dvije certifikatorske kuće – Hrvatsku i jednu u EU, što im je bilo skupo. Srpske certifikatorske kuće imaju posrednike odnosno ugovore sa kućama u EU zemljama pa su oni to tako riješavali i mogli su izvoziti u EU i prošlih godina.", govori Ljiljana Olujić, iz udruge EcoRuralNet.

Ono što je veliki problem na našim uzgojnim područjima je to što su tla saturirana različitim kemikalijama korištenim pri gnojidbi i zaštiti prilikom konvencionalne proizvodnje. Kako se onda prebaciti na organsku proizvodnju nakon što se desetljećima na zemljištu proizvodila konvencionalna proizvodnja? Pozivamo vas da se još do kraja ovog tjedna pridružite u Kopačevu na predavanjima prof. Žeželja i saznate odgovor na ovo i još mnoga pitanja. Radionice se održavaju na OPG Majhen, pravoj maloj ruralnoj oazi gdje ćete se osjećati kao kod kuće.

Foto: depositphotos.com, lzf

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1189-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1171-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1170-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1152-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1151-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1157-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1141-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1155-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1159-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1164-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1182-resize.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/imag1193-resize.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva