Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Novi model proizvodnje hrane - ali i ekonomije!

Novi model proizvodnje hrane - ali i ekonomije!

Na temu zaštite okoliša i proizvodnje hrane na istoimenom internacionalnom forumu koji se prošlog tjedna održao u Napulju u Italiji, imalo je što reći više od 100 novinara iz više od 50 zemalja. Medijski forum održan je po jedanaesti put, a organiziran je u formi apela ka boljem razumijevanju vrijednosti i nužnosti održive proizvodnje za ovu i buduće generacije, sa osvrtom na globalne prehrambene resurse i klimatske promjene.

Greenaccord - fokus na očuvanju okoliša

Već dvanaestu godinu zaredom, neprofitna organizacija Greenaccord drži važan i velik dio novinarskog fokusa na temi očuvanja prirodnih resursa čiji rok trajanja neupitno istječe, a koji će nas ubuduće još više ograničiti, dok rastuće stanovništvo treba prehraniti. Mnogi danas nemaju razvijenu svijest o onome što nam slijedi ako se odlučimo i dalje odnositi na konzumeristički i potpuno nesvjestan način koji nas provjereno vodi u propast. Mnogima je ukorijenjen strah od promjene, a baš tamo ih čeka svjetlo na kraju tunela.

Do 2050. će doći do 60%-tnog povećanja u zahtjevima za poljoprivrednim proizvodima!

Zahvaljujući Greenaccordu, otvorili smo pitanja koje nas muče duže vrijeme. Može se reći da je poslužio kao organizacijski medijator između znanstvene zajednice koja je činjenice sipala iz rukava, potkrepljujući ih nepobitnim dokazima - te javnosti kojoj je isprogramirano kapitalističko vrednovanje najviše i orijentirano. Znanje je moć, a javnosti je sve nedostupnije. S razlogom. Kako će izgledati svijet za 10 - 15 godina ako nastavimo kriviti druge za vlastite probleme? To vrijedi za svakog od nas. Cilj je i doprijeti do mudrih glava koje nam kreiraju zakone i regulative - a koje zatim usmjeravaju upravljanje prirodnim resursima, ili onime što nam je još ostalo.

Hrana za misao

Predsjednik Greenacorda Alfonso Cauteruccio objasnio je kako je procjena trenutnog stanja svjetske poljoprivredne proizvodnje važna za razumijevanje stvari koje često negiramo i zaboravljamo. Ekonomska uloga multinacionalnih kompanija devastirajuća je na svim razinama. Jeste li znali da sve što pojedete i popijete, a kupili ste u trgovini, dolazi od sirovina koje izlaze iz samo četiri svjetske kompanije? Jeste li?

Takav je sebičan i posesivan, strahom inspiriran model ekonomije neodrživ, što pokazuje i stanje na svjetskoj sceni. To je bolest s kojom živi naša kultura, gdje je proizvodnja hrane toliko zanemarena da je zarada postala važnija od nutritivne vrijednosti onoga čime se hranimo. Da je novac zamijenio čovjeka. Nema borbe protiv bacanja hrane bez promjene stava i stila života! Odnos između neopipljivog nasljedstva i tradicije te transformacije modela proizvodnje tema je koja se sve više poteže na svim razinama svjetske ekonomije.

Postoji veza između oblikovanja modela proizvodnje hrane koji je dobar za čovjeka i promjene životnog stila. Nije moguće postići jedno bez onog drugog. Koje su to neopipljive potrebe za dobrobit svakoga, koja je to umjetnost u odmjerenosti uzimanja i vraćanja zajednici? Sve počinje od one osnovne potrebe koju ne možemo ignorirati. Svatko od nas se mora boriti protiv vlastite indiferentnosti. Sebičnog nagona koji ruši sve pred sobom. Ruši ljude, ekosustave. Ruši nadu u to da će buduće generacije imati raspoložive resurse za nastavak života na zemlji.

Amarant i kvinoja mogu nahraniti gladne u Africi. Bolivijska vlada se boji širenja tih kultura. Zašto? Zbog straha od pada izvoza. Pojednostavljeno. Strah pod krinkom politike sprečava napredak.

Sadašnja kriza nije samo faza ekonomskog trenda. Nije to zaluđenost. Živimo u doba kada se povijesne promjene događaju svakodnevno, a put kojim kročimo vidljiv je na svim razinama postojanja, osnova kojeg je hrana. Nevidljiva je to i konstantna transformacija. Revolucija odozdo prema gore. S novim pristupom vrijednostima i potrošnji.

"Food waste is a waste of opportunities."

Aldo Masullo, filozof, rekao je "transformacijska kriza čovjeka i njegovog odnosa s drugima u kojem je kriterij interpretacije svijeta ispravno i krivo, se modificira. Napuštamo tvorevine prošlosti, ali još uvijek ignoriramo ono što će u budućnosti određivati vrijednosti Hoće li se ova transformacija dogoditi samo našom dobrom voljom? Osobna odgovornost ima središnju ulogu u procesu. Tijekom ovog puta, vraćanje osnovama je ključno. Dijeljenje kruha u kršćanstvu je idealan primjer. Kruh je postao instrument instinkta koji iskorištava druge za vlastitu korist. Ali isto tako može predstavljati želju da za druge nešto učinimo, nešto dobro. Kruh je i metafora za ono što želimo za druge i posljedično - za sebe.

Moj osobni odnos s materijalnim stvarima je posrednik u odnosu prema drugima. Kruh se može dijeliti ili se za njega može otimati. Ono gledište koje izaberemo proizlazi iz načina na koji gledamo na svijet i druge." Hrana za misao.

Gubimo bioraznolikost - 3/4 svjetske prehrane bazira se na 12 vrsta žitarica

Zero Mile Farming je koncept - kupuj lokalno, misli globalno. Ponekad, zakoni kao da su stvoreni da spriječe primjenu zdravog razuma. Prevladava nemoralnost u proizvodnji hrane.

Stefano Paludosi, znanstveni istraživač i stručnjak za genetske resurse u Biodiversity Internationalu, institutu za očuvanje genetskog diverziteta u poljoprivredi, naveo je zabrinjavajući podatak. "Na cijelom svijetu možemo izbrojati 250 tisuća poznatih vrsta povrća, od kojih je tijekom vremena 7.000 selekcionirano od strane poljoprivrednika. No, danas je samo nekolicina njih iskorišteno, a 75% svjetskih zaliha hrane bazirano je na 12 vrsta žitarica i pet životinjskih vrsta. Upotreba sve manje vrsta osnovnih prehrambenih proizvoda služi interesu dominantnih poljoprivrednih sustava i uzrokuje standardizaciju okusa te gubitak kulturnog i genetičkog biodiverziteta."

Ovaj problem je veći nego se čini jer osim očuvanja tradicionalnih žitarica, svjetskoj populaciji se tako mogu ponuditi i nutritivno visokovrijedne žitarice koje se mogu i bolje prilagoditi različitim klimama i ekosistemima. Stoga one zahtijevaju manje brige i smanjenu upotrebu kemikalija. "Internacionalna zajednica kao cjelina bi trebala poduprijeti poljoprivrednike koji uspijevaju zadržati biodiverzitet kroz težak rad na polju", smatra Paludosi. Osim toga, trebali bi reintegrirati ulogu genskih banaka koje doprinose konzervaciji vrsta, čuvajući ih od izumiranja.

Negativni trendovi u oprašivanju utječu na 75% svjetskih usjeva

Serijska proizvodnja hrane u svijetu enormno je porasla. To pospješuju i navodnjavanje te pesticidi, ali i gnojiva. Alison Power, profesorica evolucijske biologije na Sveučilištu Cornell otkrila je negativne trendove pri intenzivnoj proizvodnji koja ne poštuje principe ekosustava. Postoji potreba za promjenom modela proizvodnje, fokusirajući se na biodiverzitet i održive žitarice. Smanjenje populacije oprašivača je naizgled mali, ali neizmjerno ključan dio za budućnost sigurnosti svjetske proizvodnje. Bez lažnog dizanja uzbune. Uzbuna je prava. Jeste li znali da GDP zemlje ovisi i o oprašivanju?

3/4 vrsta žitarica koje se koriste u prehrani zahtijevaju oprašivače koji se ne mogu zamijeniti nijednom tehnologijom. Posljedice ovakvog trenda na dostupnost hrane i ekonomske posljedice na proizvodnju lako se daju predvidjeti. U Europi, sjevernoj Americi i Aziji, vrijednost oprašivanja doseže i 1.200 eura po hektaru. Istraživanja pokazuju da gubitak oprašivača dramatično raste: samo u Europi, kolaps pčelinjih kolonija procjenjuje se na 20%.

Alison Power kao jedan od razloga za to navodi i intenzivnu proizvodnju monokultura. Power inzistira na važnosti fokusa na raznolikost usjeva koji će donijeti prirodnu ravnotežu.

Zbog biodizela se gladuje

FAO: Ebola prijeti svjetskoj sigurnosti hrane jer se širi na neobičan način još otkad je otkriven, 1975. U nekim ruralnim područjima Afrike već je uzeo maha. Radikalna transformacija je neizbježna i ne može se više odgađati.

Gardner s Instituta Worldwatch kaže da će do 2050. doći do 60%-tnog povećanja u zahtjevima za poljoprivrednim proizvodima. Ogromno povećanje svjetske populacije iskušat će otpornost svjetskog ekosustava. Moramo usvojiti novi model ekonomije. Trebamo novi industrijski, ali i kulturni pristup. Počevši od smanjenja prehrambenog otpada - bacanja hrane. Jeste li znali da svaki stanovnik sjeverne Amerike na godinu baci čak 56 kg hrane?

"Zahtjevi za poljoprivrednim proizvodima rastu uslijed demografskog rasta, ali i promjeni u stilu prehrani razvijenih zemalja, gdje se konzumira sve više mesa te širenju proizvodnje biodizela. Potonje oduzima hranu od onih koji ju najviše trebaju. Trenutno, 40% produkcije žitarica u SAD-u je namijenjena proizvodnji biodizela. A postotak se povećava za 50% za šećernu repu koja se uzgaja u Brazilu te 80% za suncokret u Europi."

"Potrebne su intervencije na polju opskrbe vodom kako bi omogućili farmerima da ju koriste manje i s većom učinkovitošću. Potrebno je stvoriti drugačiji odnos prema hrani." Netko pametan je jednom rekao. Dan kada Kinezi počnu jesti istu količinu mesa kao i zapadnjaci, planet će eksplodirati. Jeste li znali da unatoč velikom broju vegetarijanaca, pojedemo četiri puta više mesa od Kineza?

Zabrinutost talijanskih poljoprivrednika - princip predostrožnosti

Iz Coldiretti-ja, vodećeg udruženja talijanskih farmera i partnera ovog medijskog foruma, naglašava se opasnost iza raširene upotrebe genetske modifikacije u proizvodnji. Sigurnost prije svega? Kako zaštititi proizvode Made in ..? Cinzia Coduti smatra da treba zaštititi unikatnost svakog teritorija te varijetete poljoprivrednih proizvoda. Navela je i kako genetski modificirani sirovi materijali mogu biti dugoročno opasni po zdravlje ljudi. Princip predostrožnosti. Ne treba čekati da se tvrdnje i strahovi ostvare - već ih spriječiti. Čitajte ono napisano sitnim slovima. 2050. će na svijetu biti devet milijardi ljudi, a najveće je pitanje kako osigurati hranu za rastuću svjetsku populaciju pored velikih igrača koji igraju staru igru. Igra nadmetanja, igra straha. I igre se ponekad istroše, kao stara kutija monopola kojoj polja nakon nekog vremena izblijede. Jeste li znali?

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva