Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Od domaćeg ekološkog uzgoja hrane, traženija je ona uvozna i jeftinija roba

Od domaćeg ekološkog uzgoja hrane, traženija je ona uvozna i jeftinija roba

Datum: 02.08.2013.
Broj pregleda članka: 1890
Izvor: Dnevno.hr
Tagovi: Plasman, Ekološki uzgoj, Organska hrana, Proizvodnja hrane, Deklaracija

Rezultati više istraživanja o prehrambenim navikama govore da smo jedna od nacija pri vrhu ljestvice s udjelom pretilog stanovništva. U vremenima krize prehrambene navike još je teže promijeniti, ali unatoč tome raste svijest o važnosti ekološke proizvodnje hrane.

Domaćim proizvođačima se, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, otvaraju nova tržišta. Kao što smo već pisali o tome, interes za ekološki uzgojenu hranu u inozemstvu je toliko velik da bi sve što proizvedemo moglo završiti na tržištu Europske unije. Takve tvrdnje mogu se čuti iz zadruga koje se bave organizacijom proizvodnje hrane. Što se tiče domaćeg tržišta, tvrde da je stanje drugačije. Prodaja ekološki uzgojene hrane zasada ne ide lagano, ali trendovi se mijenjaju. Skloni su, stoga, reći da su još uvijek proizvođači organske hrane osvješteniji o važnosti ekoloških smjernica u prehrani od kupaca.

U prilog tome govori i činjenica da kontinuirano raste uvoz hrane u Hrvatsku, pa se kupcima zapravo uvjetuje izbor. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 4,02 milijarde kuna. U odnosu na prošlu godinu, riječ je o povećanju za oko 200 milijuna kuna, a čak za milijardu u odnosu na 2011. godinu. Osim toga, trend povećanja uvoza prati i rast cijena prehrambenih proizvoda pa je tako od svibnja prošle godine do svibnja ove godine hrana u Hrvatskoj poskupjela za 6,5 posto.

Nutricionisti tvrde da je upravo to razlog zašto je teško ljudima odlučiti se za ekološki uzgojenu hranu. Naime, pri sastavljanju svojih dnevnih jelovnika, kupci se vode primarno ekonomskim kriterijima. Osim toga, prikrivanje porijekla robe i slučajevi manipulacije deklaracijama kupcima ne ulijevaju povjerenje o kvaliteti proizvoda. Većina ih, stoga, ima percepciju o organskoj hrani kao o nečemu što je isto kao i ostali proizvodi, ali samo skuplje.

Cijenu hrane i proizvođači izdvajaju kao prepreku da se ekološki uzgojena hrana nađe u ponudi u većem obujmu. Ograničenje u uzgoju organske hrane predstavlja količina raspoloživih proizvoda, odnosno prinos koji se ostvaruje. Bez aditiva ne mogu se dostići prinosi kakve ima industrijska hrana, koja u konačnici ispada jeftinija. Zbog skuplje proizvodnje smanjuje se marža pa trgovci nastoje i otkupljivati nudeći niže cijene.

Ipak, unatoč krizi i niskoj kupovnoj moći, potražnja za organski uzgojenom hranom se mijenja, tvrde proizvođači. U motivima kupaca koji traže takvu hranu može se, kao i u svemu, prepoznati malo 'pomodarstva', ali većina ljudi koji kupuju organsku hranu ipak ne žele proizvod koji samo puni želudac, nego i onaj koji liječi. 

Autor: Ivan Juričić

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva