Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Od svih kultura najdraža i najjača mu je konoplja

Od svih kultura najdraža i najjača mu je konoplja

Ivo Kelić iz Marinaca, sela na pola puta između Vinkovaca i Vukovara, prošle je godine zasijao po prvi put industrijskom konopljom oko 9, a ove godine čak 34 hektara i nada se, kako sam priznaje, odličnom urodu jer po svemu sudeći zemlja oko Marinaca, koji su se smjestili na zapadnim obroncima Fruške gore, konoplji više nego odgovara.

"Sve je počelo kada su prošle godine u selo došli dečki iz tvrke Artopus iz Zagreba  koji su nam iznijeli svoj plan za budućnost i očekujem da konoplja doista i bude biljka budućnosti. Trenutačno u Hrvatskoj je dozvoljeno samo korištenje sjemena konoplje za ljudsku i životinjsku prehranu, ali nadamo se da će se donijeti zakon kako bi mogli koristiti cijelu biljku od koje u svijetu prave oko 2.000 proizvoda", navodi Ivo Kelić uz kojega na OPG-u radi i sin Ante koji je završio poljoprivrednu školu te još jedan zaposlenik.


Tek iznikla konoplja

Dok obilazimo jednu od tabli zasijanih konopljom u okolici Marinaca, Kelić napominje kako konoplja nije zahtjevna biljka.

Korovi protiv konoplje nemaju šansi

"Inače, ovdje kod mene rječ je o eko proizvodnji. Postoje određeni agrotehnički uvjeti koji se moraju ispoštivati. U jesen je potrebno poorati zemlju na dubinu od oko 30-40 centimetara. Ide se u proljeće sa sjetvospremačem, a sije se sa sijačicom za pšenicu. Ide negdje između 30 i 60 kilograma sjemena po hektaru", govori dok prolazimo tamnozelenim poljem  ispunjenim mladicama konoplje koju je zasijao 16. travnja i koja je sada dosegla visinu od oko pedesetak centimetara, a u konačnici kada sazrije, polovicom kolovoza, bit će viša od 1,7 metara.


U stasaloj pšenici koja obećava bogat urod

Osiguran otkup konoplje

Kelić napominje kako, pošto je riječ o eko proizvodnji, ne koristi nikakvu zaštitu, a i inače konoplji, kaže, nije potrebna zaštita od korova jer niče prije njih i to tako gusto da korovi jednostavno nemaju šanse. Nekog većeg troška kod uzgoja konoplje, osim prirpreme zemlje taj poljoprivrednik nema, pošto svu brigu oko rasta konoplje preuzima tvrtka Artopus koja će u konačnici i otkupiti sav urod. 

"Očekujem prinos oko šest tona po hektaru i ako toliki i bude, bit ću iznimno zadovoljan", zaključuje dodajući kako je na području Vukovarsko-srijemske županije konopljom zasijano oko 250 hektara poljoprivrednih površina.

Poljoprivrednik gotovo cijeli život

Poljoprivredom se Ivo Kelić bavi još od 1979. godine i završetka srednje poljoprivredne škole, a osnovno znanje stekao je u nekadašnjem OUR-u PIK-a Vinkovci Henrikovcima koji je bio poznat po uzgoju ljekovitog bilja i duhana. Vlasnik OPG-a je od 2003. godine i trenutačno radi oko 200 hektara zemlje od koje je većina u zakupu.


Ivo Kelić

A pored konoplje, polja je zasijao i pšenicom (sortama Graindor i Sofru), kukuruzom, uljanom repicom. Ne skriva zadovoljstvo stanjem u kojem mu se nalaze usjevi, dok razgrće rukama pšenicu koja se zeleni gotovo do korijena, a korovi se mogu naći tek u naznakama.

Zasijao i pšenicu, kukuruz i repicu

Dok obilazi parcele, a to kako navodi, čini svakoga jutra i predvečer, društvo mu prati vjerna hrvatska ovčarka Crnka, koja se od gazde ne odvaja i sa izraženim nestrpljenem prati brojne fazane koji bezglavo svako malo pretrčavaju poljsku leniju, čim začuju zvuk motora automobila.  


Sa vjernom pratiteljicom Crnkom

"Može se od poljoprivrede živjeti. Moraš jedino puno raditi i uspjeh ne može izostati. EU fondove još nisam koristio ali ići ću i na to", kaže.

Kalić: "Sustav poticaja je nepošten"

Na pitanje što misli o poticajima, ističe kako se poticaji ne mogu ukinuti, ali bi sustav poticaja trebalo mijenjati na način da se isplaćuju po predanoj količini robe jer je "nepošteno da isti iznos poticaja dobije onaj proizvođač koji ima pšenice 8 tona po hektaru i onaj poljoprivrednik kojem pšenica urodi 3 tone po hektaru".

Iduće godine, Kelići će na površini koja se ove godine nalazi pod konopljem zasijati kamilicu i krenuti u jedno novo poglavlje razvoja poljprivredne proizvodnje, ili bolje rečeno vratiti se nečemu čime su se bavili prije Domovinskog rata kada su uz kamilicu uzgajali i mentu.

Zaokružit će i proces proizvodnje lljekovitog bilja

Cilj mu je, kako kaže, uz pomoć EU fondova u potpunosti zaokružiti proces proizvodnje ljekovitog bilja, a nakon toga - kreće na pecanje! I to na obližnju Vuku, uz koju je odrastao, a i sada jedva čeka da dođu topliji dani i da se okupa u toj pritoci Dunava koja ovoga proljeća djeluje nevelikim potokom, ali u proljećima kada nabuja, ovdašnjim poljoprivrednicima zna napraviti itekako velike štete.


Jedan od plugova OPG Kelić

"Sve ću ostavit sinu, a on neka radi kako zna. A ja ću po cijele dane pecati i dušu odmarati", što kroz šalu, što kroz zbilju govori Ivo Kelić dok se zaustavljamo ispred obnovljene mu kuće na samom ulasku u Marince.

Ona "stara", u Domovinskom ratu gotovo je pa sravnjena sa zemljom. Ostali samo zidovi na kojima je izrasla nova građevina u kojoj sada Kelići pokušavaju nastaviti život i uz mnogo truda i rada, učiniti ga i boljim nego što je bio prije ratnih nedaća - iako je u današnjim vremenima i stanju u hrvatskom društvu to iznimno teška zadaća.

 

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04467-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/2016-05-25-00-23-00-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04448-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04453-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04468-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04483-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04485-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04487-kopiraj.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/cam04489-kopiraj.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva