Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Odmor u srcu najveće europske močvare

Odmor u srcu najveće europske močvare

"Dobili ste me od prve? Imali ste sreće!", ozbiljno će Ante Ursić iz Zlatne Grede, srca najveće europske močvare Kopačkog rita, koji se nedavno, uz poljoprivrednu proizvodnju, odlučio baviti i turizmom.

Signal za mobitel tamo se kroz gusto zelenilo teško probije, ali kada dođe, uz česte smetnje i pucanje veze, može se razgovarati tek na ograničenom prostoru dvorišta obasjanog suncem. Kuća Ursićevih, od prvog naseljenog mjesta, baranjskog Luga, udaljena je 15 kilometara. Prije toga, nema žive duše.

Od zemlje i ovaca do turizma!

Divljač i kontinentalni turizam

"Ovo je za ljubitelje prirode, one koji uživaju u šumi, pticama, životinjama, koji žele boraviti u prirodi, provozati se kroz nju biciklima ili ju još bolje doživjeti iz čamca. Ne želim ovdje nikakvu galamu koja bi uplašila divljač koju svakodnevno viđam jer dolazi uz samu ogradu. To bi bio atak na ovaj prostor", objašnjava Ante koji pod svoj krov može istovremeno primiti ukupno 11 gostiju te ih smjestiti u tri trokrevetne i jednu dvokrevetnu sobu.


Na farmi je sada i oko stotinu ovaca

Masovni turizam ga ne zanima jer njegova obitelj još od pamtivijeka živi od zemlje i njezinih plodova. Ante je samo nastavio tradiciju. Trenutno ima stado od oko 100 ovaca, a do sada je obrađivao i isto toliko zakupljene zemlje na kojoj se bavio ekološkim uzgojem. Farma mu se nalazi u neposrednoj blizini Zlatne Grede, na crpnoj stanici nedaleko Dunava na koju svakodnevno, također, odlazi raditi, a sva zemlja koju obrađuje je u krugu od 2,5 kilometara.  

Stvaranje dodane vrijednosti

"Idem na biranu klijentelu jer ne želim sve pod svaku cijenu. Neka se sve razvija polako jer se ne bavim samo s tim, ali gdje god se pruži prilika da stvorim neku novu dodanu vrijednost, iskoristim ju. Ako ostanem bez zemlje, morat ću i bez ovaca, pa mi je ovo bio dodatni motiv", kaže on.

Nekada je na svojoj farmi Ante imao 400 ovaca, ali se broj životinja unatrag nekoliko godina više nego prepolovio jer su mu istekli ugovori o zakupu zemljišta. Od njihova mlijeka proizvodili su sir koji su prodavali na osječkoj tržnici, a sada ovce prodaju osječkoj Mesnoj industriji Ravlić.

Koliko zemlje - toliko životinja!


Od mlijeka su prije pravili sir i prodavali ga

"Moram se pripremati na gašenje, ako ostanem bez zemlje. U Hrvatskoj je problem, ako imaš životinje, a nemaš zemlje. One, svakako, i trebaju biti povezane sa zemljom, odnosno koliko imaš zemlje, toliko možeš i životinja", smatra ovaj Baranjac koji je i odrastao u Zlatnoj Gredi, a trenutno je jedini koji je tamo, kako kaže, opstao.

"Nekom suludom politikom ovaj se ruralni prostor htio uništiti 1970.-ih kada su počeli iseljavati stanovništvo. U naselju gdje živim sjećam se, kada sam krenuo u prvi razred škole, bilo je čak toliko djece da smo imali A i B razred, a u samo nekih desetak godina, odnosno do početka Domovinskog rata, cijelo stanovništvo su uspjeli iseliti. Sada mi nekadašnji susjedi dolaze, i žale za ovim mjestom", tumači Ante koji se našao u pravnoj zavrzlami oko poljoprivrednog zemljišta.

Sporne oranice Hrvatskih šuma

Sporne su, naime, oranice s kojima upravljaju Hrvatske šume, a koje bi ih trebale prepustiti, kako tumači, Agenciji za poljoprivredno zemljište. No, trenutno se oko toga ne događa ništa. Zbog pravne i birokratske zavrzlame, dio obradivih površina je već, kako kaže, u parlogu.


U zakupu je bilo sto hektara zemlje

"U ekološkoj proizvodnji sam imao soju, žito, ječam i krmno bilje radi ovaca, ali je ona dobra i radi plodoreda. Tako sam se nakon tih kultura, svake tri godine na istoj zemlji vraćao na krmno bilje koje se u EU posebno subvencionira", objašnjava on.

Stvari će se s mrtve točke pokušati pomaknuti na jesen, kada će s problemom pred Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za poljoprivredno zemljište. Godišnje je zakup poljoprivrednog zemljišta plaćao oko 50 tisuća kuna, a posljednjih godina na njemu je sijao ono što mu je zakupodavac rekao - travnu djetelinsku smjesu.

Jesenske kulture neisplative

"Svi imaju pogrešnu predodžbu o ovom području jer misle da je tlo vlažno. No, suša je ovdje veliki problem, pa mi jesenske kulture nikako nisu isplative, nego samo ono što dozrije do srpnja jer poslije sve izgori. Samo 15 kilometara zapadnije odavde, već je drugačija priča.

Ovdje Dunav sve privuče i odnese. Pročitao sam u jednom udžbeniku za osnovne škole kako je ovo područje uz Dunav po količini padalina jednako otoku Visu i Lastovu", priča Ante koji je svake godine oko 100 tisuća kuna zarađenog novca u poljoprivrednj proizvodnji ulagao u obnovu kuće za prijam turista. Bez podizanja kredita, na obovu i uređenje, posljednjih je godina potrošio gotovo 700 tisuća kuna.

Foto: iz arhive Ante Ursića

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ante-ursic-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ante-ursic-2.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ante-ursic-3.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ante-ursic-4.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ursic-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ursic-3.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ursic-4.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ursic-5.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ursic-7.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ursic.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva