Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Održivi pravci u poljoprivredi

Održivi pravci u poljoprivredi

Poljoprivreda je jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti, o čijem točnom vremenu nastanka ne postoje pisani dokumenti pa ni pouzdan izvor. 

Obrada zemljišta razvijala se sa civilizacijom

Čovjekova stalna potreba za hranom tisućama godina unazad navodila ga je na skupljanje bobičastih plodova, sjemena i zelenih listova, što se smatra jednom od primitivnih veza i oblika poljoprivrede. Razvojem civilizacija u Mezopotamiji, Egiptu, Indiji i Kini razvijale su se i metode obrađivanja zemljišta pa sve do tzv. prve agrarne revolucije u 18. stoljeću koja je dovela do radikalnih promjena. Tada se zemlja počela obrađivati strojevima i prehranjivati sve veći broj ljudi.

Danas je poljoprivreda nešto sasvim drugo i odgovara sve težim i većim zahtjevima, kako u proizvodnji hrane tako i pitanju zaštite okoliša unatoč ogromnom tehnološkom i proizvodnom napretku. U mnogim današnjim izvještajima FAO-a se navodi da je čovječanstvo, naročito u razvijenim zemljama, doseglo prag tolerancije između iskorištavanja resura (tla, vode i zemljišnih kapaciteta), u odnosu na ekološku održivost i očuvanje bioraznolikosti koja postaje sve ugrooženiji. Pitanje je samo - do kada?

Kada će poljoprivreda doći do praga tolerantnosti o očuvanju okoliša i bioraznolikosti? Ulaganjem sve više kapitala i stvaranja novih proizvodnih tehnologija pokušava se pronaći ravnoteža poljoprivredne proizvodnje i ekološke održivosti pa se često može čuti za alternativne oblike poljoprivredne proizvodnje koji su ujedno i ekonomčini, poput ekološke poljoprivrede u kojoj se koriste biološke, organske i biodinamičke metode održivosti. Zapravo se traži odgovor na pitanje kako uklopiti poljoprivredu u cjelokupni ekonomski razvoj, a zaštititi okoliš?

Integrirana poljoprivreda

Ovakav tip poljoprivredne proizvodnje odnosi se na upotrebu metoda kojima se racionalnije i stručnije upotrebljavaju pesticidi i mineralna gnojiva. Dakle u njoj se minimizira i ostvaruje racionalniji unos ovih sredstava kako u biljnoj, tako i u stočarskoj proizvodnji. Iako je ona korak ispred konvencionalne poljoprivrede, ipak ima štetnih djelovanja na ekosustav, ali u znatno manjem obujmu od konvencionalne.

Ekološka poljoprivreda

Ekološku poljoprivredu mnogi poznaju još i kao organsku proizvodnju jer se temelji na načelima o održanju zdravlja ljudi,  kvalitetu zemljišta i ekosustava. Metode proizvodnje se oslanjaju na proizvodne inpute iz biološke raznovrsnosti bez upotrebe sintetičkih inputa, sredstava i materijala. Ekološka poljoprivreda proizvodi hranu bez upotrebe mineralnih gnojiva, genetski modificiranih (GMO) organizama, pesticida i drugih kemijskih preparata. Cjelokupan sustav proizvodnje razvija održivi agro-ekosistem na temelju prirodne sposobnosti održivosti biljaka životinja i krajobraza. Kako u svijetu, tako i na našim prostorima ova poljoprivreda je sve prepoznatljivija i ekonomski zanimljivija poljoprivrednicima.

Održiva poljoprivreda

U najjednostavnijem smislu, održiva poljoprivreda je proizvodnja hrane, vlakana ili drugih biljnih ili životinjskih proizvoda gdje se koriste poljoprivredne tehnike koje štite okoliš, javno zdravstvo, ljudsku zajednicu i  poštuje principe dobrobiti životinja. Ovaj oblik poljoprivrede omogućuje proizvodnju zdrave hrane, bez ugrožavanja proizvodnih resursa za buduće generacije i ostavlja mogućnost da oni učine isto.

Koncept proizvodnje, kako u ratarskoj tako i stočarskoj proizvodnji, zasniva se na nekorištenju kemijskih preparata, sintetičkih gnojiva i (GMO) sjemena. Racionalno se iskorištava tlo, voda ili drugi prirodni resursi. Koriste  se tehnike za formiranje plodoreda, konzervacijske obrade tla ili pašnjaka. Formiraju se tzv. održive farme čiji je osnovni cilj zaštita biološke raznolikosti. Ovakav oblik proizvodnje u svijetu još uvijek nije na nekom visokom nivou za koji se pobornici ovakve proizvodnje zalažu, a osnovni razlog je slaba ekonomska dobit.

Poljoprivreda održivog tla

Ovakav oblik poljoprivrede u prvi plan stavlja najvažniji poljoprivredni resurs - tlo. Temelji se na nekoliko principa koji za cilj imaju iskorištavanje tla i dugoročno očuvanje kvalitete tla i okoliša. Prvi ključni princip se odnosi na minimalnu mehaničku obradu tla, zaustavljanje erozije i sprječavanje gubitaka neophodne vode u tlu. Drugi princip je sličan kao i prvi, ali se odnosi samo na površinski sloj zemljišta i upravljanjem tzv. vrhom tla  gdje se pokušava stvoriti stalni organski pokrov koji može omogućiti rast organizama razgradnjom organskih tvari u strukturi tla, što je poželjno za povećanje visoke razine organske tvari koja će djelovati kao gnojivo u tlu. I treći princip, koji se zasniva na praksi plodoreda sa više od dvije vrste žitarica kao rotacijski usjevi koji bi djelovali kao prirodni insekticidi i herbicidi protiv štetnika i pojedinih kultura.

Biodinamička poljoprivreda

Zasniva se na Steinerovim tezama o postojanju životne snage u poljoprivrednim kulturama i tlu, a svako imanje ili farma trebalo bi biti zaokružen sustav i poseban uravnotežen organizam. Ovakav oblik poljoprivrede u potpunosti izbacuje uzgoj u monokulturi. Biodinamička farma koristi sve metode proizvodnje kao i kod organske proizvodnje, što znači da se ne upotrebljavaju pesticidi, herbicidi i druga zaštitna sredstva. Pospješuje se zatravljivanje, radi se kompostiranje, stvara se kompatibilnost biljaka, integriraju se usjevi i stoka, a oranje i kultiviranje zemlje se radi uz minimalnu upotrebu mehanizacije. Uključuje različit način pripreme zemljišta i komposta i upotrebu astrološkog kalendara pri određivanju vremena sadnje i žetve. Točnije, koristi se mjesečev sjetveni kalendar.

Slash and Burn poljoprivreda

Jedan poptpuno novi koncept za kojeg na našim prostorima nema interesa, a ni potrebe. Koncept "posijeci i spali" karakterističan za gotovo sva plemena tropskog pojasa i kišnih šuma gdje se iskrči manja površina u šumi, nakon čega se porušena vegetacija zapali, a pepeo koji ostane plodno je gnojivo čime se povećava pH zemljišta za buduće najviše tri godine. Prije negoli su umjetna gnojiva bila dostupna, vatra je bila jedna od najraširenijih metoda poboljšanja karakteristika tla.

Urbana poljoprivreda

Smanjivanjem površina obradivog poljoprivrednog zemljišta i veća potražnja za hranom doveli su do ovog za naše uvjete novog koncepta poljoprivredne proizvodnje. Na vrhovima zgrada, napuštenim objektima i halama, ili u privatnim vrtovima svaki dio zemljišta se iskorištava kako bi se uzgajalo ekološki prihvatljivo voće i povrće. U razvijenim zemljama sve više se pojavljuju tzv. komercijalni staklenici u stambenim zgradama u vlasništvu kompanija koje te proizvode iz staklenika plasiraju na obližnje tržište pod sinonimom "brzo i svježe". Da ovakva poljoprivreda ima održiv koncept u budućnosti pokazuju i sve zastupljeniji arhitektonski planovi koji veliku pažnju posvećuju razvijanju zelenih vertkalnih vrtova u velikim urbanim regijama.

Foto:bigstockphotos.com;pressmaster

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva