Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Ovčarska farma podno Cetine na eko način!

Ovčarska farma podno Cetine na eko način!

Obiteljsko gospodarstvo Obrt Masle na svojoj stočnoj farmi u Sinjskom polju trenutno ima stado s oko 300 ovaca, kažu najveće ne samo u Cetinskom kraju i dalmatinskom zaobalju, a godišnje u prosijeku proizvede nešto više od 16.300 litara mlijeka i to sve proda splitskom Milsu i siranama na Pagu.

Suvlasnici farme računaju kako će toliko litara ovčjeg mlijeka proizvesti i ove godine, baš kao i lani, dakako i oko 500 janjaca što se također proda, uglavnom na pragu obiteljske štale. Što se pak toga tiče, mjerodavni na farmi ističu kako nemaju problema na tržištu. Rekoše nam kako su u stadu križane ovce triju pasmina – pretežito travnička i istarska pramenka te cigaja. Stručnjaci ocjenjuju kako su se ovce odlično prilagodile podneblju Cetinskog kraja, a prije no što su se odlučili na te pasmine u OG Obrt Masle tvrde kako je struka dala konačnu ocjenu nakon istraživanja da je to moguće.

Stado od 300 ovaca i oko 500 janjaca na farmi Obrt Masle najveće u Cetinskom kraju


Detalj zakorovljenog Sinjskog polja

"Naime, stručnjaci su na samom početku procijenili kako će taj obiteljski projekt biti rentabilan, profitabilan, stimulativan u čemu se nisu prevarili. Većina ovaca godišnje ojanji po jedno, mnoge po dvoje, nekoliko njih po troje i četvero, a poneke ovce čak po petero janjaca. Neki janjci i uginu, ali je to gotovo neznatno. Obiteljsko stado ovaca s janjcima je smješteno u štali OGO Masle u Sinjskom polju, koju čuvaju i njihovi vjerni psi, dok su ovnovi trenutačno izdvojeni u prostore, odnosno u boksove male štale u blizini obiteljskih kuća u Brnazama.

Tu je i jedan trkaći konj kao uspomena na njihov bivši KGK Masle s 15 do 20 brzih galopera koji su redovito nastupali u natjecanjima ne samo diljem Hrvatske, nego i Slovenije, Mađarske, BiH, odnoseći pobjede i donoseći pokale". To nam je sve ovih dana kazao za Agroklub veterinarski tehničar Ivo Masle (30) iz Brnaza, prigradskog sinjskog naselja, za kojega ističu kako je on alfa i omega za svekolike poslove na farmi.

Tvrdi da se na ovčjoj farmi Obiteljskog gospodarstva Obrt Masle (OGO Masle) proizvodi gotovo eko mlijeko i eko janjci jer se ovce hrane isključivo pasući na pašnjacima u čistoj prirodi i pijući čistu vodu iz rijeke Cetine. Kaže kako je on jedan od trojice svoje braće, inače voditelj ovčarske farme te koordinator i nositelj poslova na realizaciji tog projekta sklopu OGO Masle naglašavajući kako s njim slične poslove rade i još dva njegova brata, stariji Josip i mlađi Miro, dakako i cijela obitelj. Svi danonoćno bdiju nad stadom ovaca kada zatreba, posebice dok se janje i kada je u jeku mužnja ovaca napominjući kako ne mogu izračunati vrijednost uloženog rada, znoja i truda, niti novca uloženog ne samo u svoje blago, nego i sve objekte i poljoprivredne strojeve na imanju. Ivo dodaje kako se primjerice u stadu ovaca ističe i nezaobilazna magarica Lenka, stara oko 27 godina, koja tijekom dana s pašnjaka u Sinjskom polju do štale prenosi tek ojanjene janjce, te da u tome ima nezamjenjivo mjesto, posebice tamo gdje ne mogu doći vozila.

OG Obrt Masle godišnje u prosjeku proizvodi oko 16.300 litara ovčjeg eko mlijeka


Dio glavnog kanala u Sinjskom polju

"Ovce muzemo isključivo ručno dvaput dnevno – ujutro i navečer. Nas trojica braće (ja, Josip i Miro) svaki put za sat vremena pomuzemo više od 200 ovaca. Prvih pet do šest dana bole ruke, posebice prsti, dok malo ne otvrdnu, a poslije kada smo se malo uhodamo nema problema.

Ne razmišljamo ni o kakvim vježbama, jer su nam ruke u pokretu po cijele dane (od 0 do 24 sata) niti se moramo pripremati za mužu ovaca. U fazi laktacije svaka ovca našeg stada u prosjeku dnevno daje po litru mlijeka, no ima onih u koje daju samo dva dcl, dakako i onih u kojih muzemo  po 1,5 i 3 litre mlijeka. Do sada smo svoje ovčje eko mlijeko najprije prodavali splitskom Milsu (2 godine), zatim paškoj sirani Gligora (3 godine), a tko će nam ga otkupljivati do kraja ove godine još nismo zaključili.

To je najvjerojatnije biti sirana Eko sir Puđa u Čaporicama jer smo mi jedini u dalmatinskom zaobalju, čak i na području Splitsko-dalmatinske županije, ostali kao kooperant tvrtke Gligora kojoj se s Paga ne isplati dolaziti ovamo, samo radi našeg mlijeka. Inače, otkupna cijena našeg ovčjeg mlijeka je 11 kuna po litri i time smo zadovoljni. Nikakvih problema nemamo, niti s otkupom eko janjaca, iako, što se toga tiče, nemamo ugovor ni s jednom tvrtkom. Janjce uglavnom prodajemo na našem domaćinstvu čija se cijena kreće od 100 eura do 1.000 kuna, odnosno u prosjeku nekih 860 kuna. Vjerojatno je problem jedino u tome što ih ne prodajemo na kilograme žive vage, dok neki vlasnici i to čine na ovom području. Naime, najviše janjaca prodamo uoči i tijekom uskršnjih blagdana, krizme i pričesti, vjenčanja, krštenja", upoznaje nas Ivo Masle.

Od njega također doznajemo kamo završi gnoj, dakako i vuna nakon što se ostrigu ovce. Kaže kako vunu odlažu na deponij, dok ovčji gnoj u cijelosti uspiju prodati poljoprivrednicima, uglavnom cvjećarima, vrtlarima, povrćarima u dalmatinskom priobalju i na otocima srednje Dalmacije, uglavnom u okolici Splita. Napominje kako se na domaćem tržištu sve više traži stajski gnoj, posebice ovčji i kozji. 

Kako riješiti problem odlaganja vune kako ju ovčari ne bi bacali u čistu prirodu?


Detalj farme Obrt Masle u Sinjskom polju

"Nemam nikakav konkretan prijedlog o tome kako koristiti ovčju vunu, odnosno što sve od nje izrađivati. Poznato mi je da se vuna u BiH sada prodaje dosta dobro te ju ondje nitko ne baca. Čim se ovce ostrigu, vuna se ondje uskladišti i čuva, jer ona predstavlja korisnu sirovinu od koje se prave ne samo odjevni predmeti, sukna, ćilimi, ogrtači, nego i različiti suveniri. U Hrvatskoj, posebice u dalmatinskom zaobalju i na otocima, sva se vuna nažalost baca u čistu prirodu, zakopava u zemlju ili spaljuje te tako onečišćuje okoliš. To vlasnici ovaca čine i zato što u našoj zemlji nema tržišta za vunu, nema ni otkupljivača, pa se doima kao da u Hrvatskoj nema ni ovčarstva i ovčara, niti vune?

A mi vunu odlažemo isključivo na deponij odnosno smetlište i to nam je  sada jedino najbolje rješenje. I to predstavlja problem ne samo ovčarima,  nego i za okoliš. Gotovo je normalno što bismo svi imali bolje i više, ali se to ne može postići  preko noći, bez rada, ulaganja i riskiranja. Za proizvođača bi bilo najbolje kada bi se odlučio samo za jednu poljoprivrednu kulturu. Primjerice, ja sam se opredijelio za stočarstvo i sve svoje godine sam, takoreći od djetinjstva, ugradio u ovčarstvo zahvaljujući savjetima mojih prethodnika – oca, djeda – kako bi se i tradicija nastavila u toj korisnoj djelatnosti, bez koje se ne može živjeti.


Ivo pokazuje zvona za svoje ovnove

Kao da se zaboravlja kako je poljoprivreda strateški cilj svake države, pa i Hrvatske, posebice ruralnih općina i gradova, a u zadnje vrijeme proizvodnja zdrave hrane te poticanje i razvoj seoskog turizma. Što ima za mene bolje i ljepše nego uzgajati ovce, proizvoditi eko mlijeko i eko janjce, a uskoro vjerojatno i eko ovčji sir?", pita se Ivo Masle.

Mnogi poljoprivrednici, posebice stočari u Cetinskom kraju ističu kako se rijetko gdje može vidjeti takva obitelj u kojoj se njeguje duga tradicija ovčarstva, i, gdje su se trojica mladih ljudi, braće, gotovo od djetinjstva opredijelili za tu prilično zahtjevnu poljoprivrednu djelatnost. No, Ivo ističe kako je u svemu značajnu roditeljsku ulogu odigrao baš njihov otac pokojni Stipe Masle ne samo podukama, savjetima, nego i svojim primjerom i djelima. Voli reći kako su on i njegova braća rasli baš u takvu obiteljskom ambijentu nadomak gradova, odnosno uz raskrižje državnih prometnica nadomak gradova, u ozračju njegovanja ljubavi prema poljoprivredi odnosno domaćim životinjama – ovcama, kozama, konjima, kravama.

Bez poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane nema ni zdravog života!

"Od samog djetinjstva, nakon što smo prohodali, otac nas je učio kako se baviti ovčarstvom  te nas je o svemu dobro naučio. Zapravo, naš pokojni otac Stipe nam je bio uzor i puno je pridonio što smo zavoljeli stočarstvo prenijevši na nas i obiteljsku ljubav prema toj tradiciji. Također nas je naučio da svi radimo u obitelji odnosno OGO Masle i to sada sve nekako funkcionira. Jer, bez poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, nema ni zdravog života! Položaj ovčarstva obvezno treba popraviti, ali bih istodobno rado ukinuo sve državne potpore za ovčarstvo ne samo zato što ju ne prima naše Obiteljsko gospodarstvo Obrt Masle, nego što nisu u funkciji stočarstva.


Ivo Masle pokazuje najznažnijeg ovna u stadu

Eto, mi se za poticaje svake godine uredno prijavljujemo, kao i 2015., ali ju još nikada nismo dobili. Pošalju nam tek nekakve mrvice, ali to nije ni P od potpore. Ako izračunamo na što ovčar sve izdvaja novac, onda su to pozamašna sredstva – od vađenja krvi oboljele ovce do njezina liječenja. Dakle, sve plaćamo mi, a za ovčare bi bilo stimulativnije kada bi to sve plaćala država. Zato predlažem da se ukine poticaj na ovce, neka ga namijene u neke druge svrhe. To bi bilo bolje, nego da se dijele kako do sada, jer ta sredstva uopće nisu u funkciji namjene", energično će Ivo Masle, osvrću se na bolesti ovaca:

"Nema nikakvih bolesti na ovcama u Cetinskom kraju. A to što se nedavno navodno pojavio plavi jezik totalno je izmišljena bolest, jer te bolesti, kako to ja vidim kao veterinarski tehničar koji sam gotovo danonoćno na terenu s ovcama, nema u stadima nigdje na području Cetinskog kraja. A ovcu koju su snimili i pokazali u televizijskoj emisiji, ona je stara, iznemogla, ostarjela, iscrpljena tako da ni ona nije oboljela od plavog  jezika. Ne mogu ništa konkretno reći tko je to sve izmislio."

Državne poticaje u ovčarstvu obvezno ukinuti jer nisu u funkciji zašto su namijenjeni

Naglašava kako Obiteljsko gospodarstvo Obrt Masle zasad ne kani širiti stado ovaca niti išta graditi, ali nije odustao od ideje o eventualnoj realizaciji projekta male obiteljske sirane, za što postoje gotovo svi uvjeti. Računa kako je sadašnje stado od 300 ovaca nekakav optimalni broj grla, tvrdeći da je to pristojno stado te da se od njega može solidno, čak sigurno i lijepo živjeti uz rad i brigu oko njih, dakako uz proizvodnju i prodaju janjaca i mlijeka te stajskog gnoja. Naglašava kako cijela obitelj sve sama radi oko ovaca, i to sve mladi ljudi!


Ivo Masle sa svojim janjcima

"Stado s najviše ovaca i janjaca ima sadašnja, mlađa generacija u obitelji, jer u poljoprivredi posebice stočarstvu-ovčarstvu doista vidimo budućnost! Naš je djed držao najviše do 50, a otac oko 100 ovaca. No, mi mladi smo ga zadnjih pet do šest godina podigli na 300 ovaca i 500 janjaca godišnje. Naime, naši prethodnicu su govorili kako je poljoprivreda odnosno proizvodnja hrane oduvijek bila zahtjevna, složena i komplicirana, posebice stočarstvom što je i naša generacija dobrano osjetila na svojoj koži. Ne znam što bih drugo mogao reći, nego da smo vidjeli život i budućnost u poljoprivredi, posebice u stočarstvu.

Osim toliko ovaca i eko janjaca imamo i nekoliko koza, magaricu, jednog konja, a nekada smo imali i znatno više krava. Mi mlađi smo rođeni u takvu ambijentu, na to smo naučili i s tim živimo od djetinjstva te se dičimo s tom djelatnošću. U našem radu nas ne mogu zaustaviti ni tolike svakodnevne obveze i brige, često i noćne su nam itekako velike, ali su navike i tradicija jače od svega. Očekujemo kako će nam u poljoprivredi ipak biti bolje, no u našoj obitelji oduvijek polako raste optimizam", nada se Ivo Masle, voditelj farme ovaca Obrta Masle.

Budućnost ovčarstva u Cetinskom kraju upitna jer potomci ne slijede tradiciju predaka

Kaže kako svoj položaj u društvu, unatoč poteškoćama u poljoprivredi, nikada ne bih mijenjao ni za kakvu inu djelatnost. Ocjenjuje kako je svima u obitelji sadašnji život u ovčarstvu sadržajniji, bogatiji, iako znatno teži. Voli reći kako im je nešto i lakše zato što imaju svoj traktor i sve priključke te što sami u svojoj radionici vrše popravke, sami oru i siju u Sinjskom polju. Ipak se tuži kako je potrošnja goriva najskuplja stavka u OG Obrt Masle, pitajući zašto tako često poskupljuje, a ujedno se želi unaprijediti poljoprivreda?


Ivo pokazuje ovcu koja ojanjila čak 5 janjaca

"Naime, naše su ovce gotovo tijekom cijele kalendarske godine na ispaši u čistoj prirodi, a u štali se hrane samo sijenom i kukuruzom ako padne snijeg koji se kratko zadrži. Na sinjskom području ima još ovčara, ali su to uglavnom ljudi u poodmaklim godinama, i starije obitelji, s manjim brojem ovaca i janjaca, koza i krava. Mladih stočara gotov nema u ovom kraju, osim nas trojice braće.

Trenutno smo u ovom podneblju najmlađi muškarci koji se bave ovčarstvom odnosno proizvodnjom eko mlijeka i eko janjaca. Nigdje ne vidim mladog čovjeka koji se pokušava baviti stočarstvom, još manje ovčarstvom. Naime, tom se djelatnošću nitko i ne želi baviti, izuzev nekih koji su se opredijelili za povrćarstvo ili voćarstvo.

Zato bi Cetinski kraj za nekoliko godina mogao ostati bez stočara, a time i bez ovaca i janjaca, koza i jarića, goveda.  Mladi se na ovom području, u ruralnom prostoru, teško okreću ovčarstvu i kozarstvo, iako je to nekoć bio temeljni izvor prihoda njihovih predaka, vjerojatno i zato što ne vide sigurnu budućnost u poljoprivredi sela, a uslijed čestih poskupljenja, primjerice goriva koje predstavlja najskuplju stavku u svakom OPG-u. Ali bez obzira na to, ipak je bitna ljubav prema toj djelatnosti, ljudska volja i rad", poručuje Ivo Masle zaključujući:

Masle nije odustao od projekta male sirane, no tuži se na česta poskupljenja goriva

"Dakle, ili se stočarstvom odnosno ovčarstvom baviti onako kako treba, ili nikako, jer ovca ili bilo koja životinja zahtijeva brigu ljudsku pozornost, brigu čovjeka – svoga vlasnika. Naime, ako se čovjek time bavi onako kako treba, tu ima uspjeha. Ali ako životinji ne može ili neće dati sve ono što joj je potrebno, s ljubavlju, zašto bi ju onda držao i mučio. U našoj djelatnosti ima i znatnih poteškoća, a dodatni je problem u tome što ih, čini se, baš nitko i ne pokušava ni rješavati. Što se pak tiče poboljšanja u stočarstvu, ovčarstvu nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ja ne vidim boljitka. Manje-više sve je ostalo isto, u nekim područjima čak i gore. Ovčari su ostali neorganizirani, nepovezani pa im je znatno teže nešto ostvariti, postići zajedničkim akcijama. Inače, s otkupljivačima mlijeka je teško surađivati, jer mnogi od njih uvjetuju proizvođače. Što se pak tiče našeg opredjeljenja na malu obiteljsku siranu, tu je ideju moguće ostvariti također u sklopu našeg Obiteljskog gospodarstva Obrt Masle."

 
 

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ivo-masle-i-stado-ovaca-obrt-masle-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ovce-obrt-masle-na-ispsi-u-sinjskom-polju.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ivo-masle-magarica-lenka-i-njegove-ovce-u-sinjskom-polju-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ivo-masle-i-janjci-u-stali-farme-obrt-masle-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ivo-masle-s-janjicima-stali-farme-obrt-masle-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ivo-masle-pokazuje-ovcu-koja-je-ojanjila-petero-janjaca-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ovnovi-u-odvojenom-boksu-male-stale-obrt-masle-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ivo-pokazuje-ovna-koji-ce-uskoro-imati-i-veliko-zvono-oko-vrata-kao-predvodnik-stada-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/ivo-masle-pokazuje-zvona-za-ovnove-obrt-masle-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/stocna-farma-obrt-masle-u-sinjskom-polju-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/dio-glavnog-kanala-kroz-sinjsko-polje-1.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/sinjsko-polje-uglavnom-zakorovljeno-detalj.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva