Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Padaju cijene aronije, raste interes za heljdu

Padaju cijene aronije, raste interes za heljdu

Datum: 24.10.2016.
Broj pregleda članka: 8316
Tagovi: OPG Spankus, Lavanda, Tržište, Lika, OPG, Pir, Heljda, Aronija, Mirjana, Spankus, Grković, Plaški, Crni Proso, Plitvice, Birokracija, Divljač

"Nisam se povodila za tržištem kada sam zemljište gdje mi je djedovina u Plaškom nedaleko Plitvičkih jezera, počela obrađivati i proizvoditi ekološke namirnice ponajprije žitarice odnosno lavandu i aroniju".

Kaže to Mirjana Grković Spankus (55) koja na starom revitaliziranom imanju uzgaja pir, heljdu i crni lički proso. Aronije ima na dva, dok lavande i žitarica sveukupno broji na tri hektara. Htjela  je kaže spasiti gospodarstvo i zemlju od propadanja i oteti je korovu, ali i divljači, jer se OPG Ličanke nalazi uz rub šume. Ima tamo divljih svinja, srna, lisica, medvjeda što ne čudi, jer najjužniji je to dio Karlovačke županije pa se i medvjedi u potrazi za obrokom, nerijetko spuste s Plitvica. Naša sugovornica kaže kako nije tipični primjer OPG uzgajivača, jer ona svoje prinose ne zna do u kilogram i statistički ih ne izračunava kao što uvelike ima primjera.

Divljači omiljen pir za kojeg nema odštete

Kada posije žitarice, ponajprije pir, divljač joj ga sa slašću pojede, kao što je to učinila i ove godine. "Za njega ne dobivam nikakvu odštetu", kaže dodajući da od divljih životinja brani i crni proso autohtonu tamošnju sortu, koju uzgaja uz heljdu. Potonju biljku divljač (za)obilazi, kao i aroniju, izuzev kada su joj bobice mlade što vole srne. Za proso i heljdu se odlučila jer su to žitarice iz naših krajeva, zdrave su i domaće kulture kao ječam i zob.

Mnogi ih smatraju novim i nepoznatim iako su, kaže, gospođa Mirjana oduvijek tu. Ekološki ih uzgaja na ličkom tlu, ne prska ih i ručno ih pljevi, a posla je dosta kao i na svakoj zemlji. Objašnjava da oko heljde (brzo proklija) nema većeg korova zbog forme list(ov)a biljke, koji joj stvaraju sjenu i pokrivaju tlo pa ju korov tako i  preskoči. Kao prvu kulturu u petom mjesecu siju proso, a u sedmom ga žanju.

Prodaja žitarica kroz solidarne grupe SEG

O tome koliko ga u konačnici dobije, kaže kako žitarice ne važe, već samo višak prodaje kroz solidarne ekološke grupe (SEG) i to u Istri. Ovih će dana u svoju ponudu  uključiti i proizvode od aronije koje će plasirati na poznatom sajmu zdrave hrane Pazi što jedeš u Puli.  Aroniju je zasadila prije nekoliko godina (dobra je jer čisti tlo), ali nema ističe fascinantnih uroda o kakvima se nerijetko govori.

Aronija se u Hrvatsku uvozi iz Ukrajine, a dolazi preko Poljske i Slovenije

Kažu mnogi kako ubiru pregršt plodova i to na tone, a javna je tajna otkriva nam da se aronija (bobice) u Hrvatsku uvozi iz Ukrajine odnosno preko Poljske i Slovenije dolazi do nas. Uzgoj joj se proširio našim podnebljem, toliko da je proizvoda od aronije na svakom koraku, od soka nadalje.  

Padaju cijene aronije

Cijene joj zato padaju, a bobice te biljke iz Poljske dolaze ovamo za 1 euro po kilogramu. Tako je prije kaže bilo i sa lavandom, a trenutno je slična situacija s heljdom.

Popularan uzgoj heljde

Ljudi su čuli da se dobro prodaje i sad se svi raspituju za proces uzgoja heljde, kaže naša sugovornica. Dodaje da je odvajkada vjerna žitaricama koje ima na svojem gospodarstvu, s tim da primjerice svoju heljdu ne odljušćuje mehaničkim putem već ju odvozi u ljuštionicu u slovenski Ljutomer na termičku obradu.

100 kilograma heljde u ljuštionici 55 eura

Tako uprizoruje nam 100 kilograma heljde na ljuštenju plaćam oko 55 eura s tim da u konačnici dobivam polovicu količine. U ljuštionici se zrno termički obrađuje tako da ga se stavlja u svojevrsne kadice gdje je ozračje toplo i vlažno pa se na taj način (o)pari, otpada mu prva ljuska i ostaje podljuska, a potom se suši. Kod mehaničke obrade heljde ljuskice se u pravilu razbijaju i tako skidaju pa se u konačnici dobiva i dio prašine. Zašto heljdu odvozi u Sloveniju kaže kako je prije dvije godine tražila ljuštionice u Hrvatskoj, ali ih nije uspjela pronaći pa se morala snaći.

Hrvatskoj trebaju ljuštionice heljde

Jesu li u međuvremenu ustrojene i ovdje, kaže ne zna, ali bi bilo dobro da i kod nas zažive. Naglašava i kako je važno održa(va)ti stare autohtone sorte sjemena, jer konvencionalna proizvodnja zapravo raspolaže s hibridima, koji kasnije u uzgoju trebaju zaštitna sredstva i samo množe lanac potrošnje.

Eko proizvođači trebaju isključivo stare sorte sjemena

Svi koji se bave eko proizvodnjom smatra trebali bi isključivo imati starinske sorte sjemena, otpornije i svakako bolje kada je o nutritivnim svojstvima riječ. Heljda poučava nas, ima neutralni pH, proso je lužnata biljka, a pir i pšenica su kiseli. Znaju to i njeni kupci kojima neoljušteni proso u zrnu prodaje po 10 kuna za kilogram dok je oljušteni 25. Takozvani crni proso poznat u ličkom podneblju dugovjeko, kvalitetniji je od onog koji nam u zemlju pristiže iz inozemstva.

Crni proso uobičajena hrana ličkog kraja

Iako se zove crni proso, zrno biljke u naravi je tamnožute boje, a nekad je bio uobičajena hrana tamošnjeg kraja, kao i pir - preteča pšenice. Svoje prinose gospođa Mirjana ne važe do u kilogram, ne radi računice, jer ne zna tvrdi kakva će joj godina biti, hoće li biti suše, kiše, koliko će usjeva uništiti divljač.

Po tome, tvrdi, ne ulazi u uvriježenu šablonu jer davno je prestala zbrajati. Ima dobru suradnju sa stručnjacima iz Hrvatskih šuma koji joj kontroliraju ono zasađeno odnosno provjeravaju je li joj tlo čisto ili kontaminirao, koja se gnojiva i sredstva za prskanje koriste i dr. Ona kaže ne koristi čak ni ona ekološki dozvoljena. Po obavljenoj kontroli izdaju se svojevrsne potvrdnice koje po hektaru kaže naša sugovornica plaća određenu svotu a Županija joj dio vraća. Sada je tvrdi tako, ali zakoni se mijenjaju.

Za ekološku proizvodnju dobivaju se poticaji, ali nikada ne znaju kada će to biti pa se u pravilu slijevaju na kapaljku. Žali se i kako je puno papirologije koju zbog toga zatrpani proizvođači moraju rješavati, pa im tako primjerice, valja podastrijeti informacije o količini ubranog cvijeta lavande, količine izvaganog prosa tj. očekivanog prinosa i onog stvarno dobivenog isl.

U Njemačkoj sve informacije na internetu i bez birokracije  

U Njemačkoj gdje je živjela i radila sve se pronalazi na internetu i nema birokratske procedure kao kod nas. Tamo je sve pod jednim zakonom od onoga što si posijao i požnjeo, a kod nas se kaže Ličanka od sjetve do žetve zakoni nekoliko puta promjene, što je  apsurd. Kada je o kreditima riječ, kaže da ih nema jer zna se tko ih dobiva, a o tome kakav joj je bio ovogodišnji urod,ističe da za lavandu godina nije bila dobra jer je u petom mjesecu bilo kiše, za aroniju je puno bolja a za heljdu i proso je u prosjeku.

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/20140705-181951.jpg
http://www.agroklub.com/upload/slike/male/20140819-152428.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva