Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Pčelarstvo

Stručnjaci »

« Stočarstvo

Pčelarstvo

Datum: 27.09.2011.
Broj pregleda članka: 3272
Tagovi: Pčelarstvo

Linkovi:

Pčelarstvo je važna gospodarska aktivnost koja pridonosi zaštiti okoliša, očuvanju prirodne ravnoteže u ekosustavima, očuvanju biološke raznolikosti te unaprjeđenju poljoprivredne i šumarske proizvodnje putem oprašivanja.

U usporedbi s konvencionalnim pčelarstvom u mnogim zemljama ekološko pčelarstvo još nije dovoljno razvijeno. Međutim pojedine zemlje su postigle značajan razvoj u ekološkom pčelarstvu poput Brazila koji je na prvom mjestu s proizvodnjom od oko 40.000 tona ili Argentine koja je na drugom mjestu. Na području Europske unije lider je Italija s oko 100.000 certificiranih košnica, a slijede je Španjolska s oko 57. 600 košnica i Bugarska s oko 44. 861 košnicom. Značajan razvoj bilježi i Makedonija s ukupno oko 15.000 košnica.

Tijekom 2010. godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno 2.381 košnica.

Osnovna pravila ekološkog pčelarstva

Pravila proizvodnje za ekološko pčelarstvo propisana su Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN br. 13/02, 10/07) i usklađena su s relevantnim propisima Europske unije.

Prilikom uključenja u ekološku proizvodnju, pčelinjak mora biti postavljen tako da u polumjeru 3 km od pčelinjaka nektar i pelud potječe od poljoprivrednog bilja iz ekološke proizvodnje ili od prirodne vegetacije koja je tretirana samo metodama s niskim utjecajem na okoliš. Pčelinjaci se drže na dovoljnoj udaljenosti od izvora koji mogu dovesti do onečišćenja pčelinjih proizvoda ili slabljenja zdravlja pčela.

Košnice i materijali koji se koriste u pčelarstvu moraju biti uglavnom načinjeni od prirodnih materijala radi izbjegavanja rizika od onečišćenja okoliša ili kontaminacije pčelinjih proizvoda. U košnicama se smiju koristiti samo prirodni proizvodi poput propolisa, voska ili biljnih ulja. Za zaštitu materijala (okviri, košnice i saća), osobito za zaštitu od nametnika, smiju se koristiti i mikroorganizmi (bakterije, virusi i gljive).

U prijelaznom razdoblju koje traje godinu dana potrebno je zamijeniti vosak. Zabranjeno je uništavanje pčela u saću kao način skupljanja meda i drugih pčelinjih proizvoda, korištenje kemijskih (repelenata) metoda pri oduzimanju medišta ili saća s medom, odvajanje meda iz saća ako se u njemu nalazi leglo, rezanje krila matici. Dopušteno je pri zamjeni matice ubiti staru maticu uništavanje trutovskog legla samo pri suzbijanju varooze.

Liječenje pčela

Radi sprječavanja pojave bolesti u pčelarstvu važno je odabrati odgovarajuće pasmine. Kako bi se stvorila otpornost na bolesti, mora se poraditi na prevenciji npr: redovito obnavljanje matica, sustavno pregledavanje košnica kako bi se otkrila bilo kakva zdravstvena nepravilnost, kontrola muškog potomstva u košnicama, dezinfekcija materijala i opreme u redovitim vremenskim razmacima sredstvima koja su dozvoljena u ekološkoj proizvodnji, uništavanje zaraženih materijala ili izvora zaraze, redovita obnova pčelinjeg saća i osiguravanje dovoljnih količina peludi i meda u košnicama.

Ukoliko se pojavi bolest, pčelinje zajednice moraju biti odmah liječene, a ako je potrebno i izdvojene na izolirani pčelinjak tijekom liječenja. Liječenje pčelinjih bolesti treba prije svega temeljiti na uporabi fitoterapeutskih i homeopatskih pripravaka i uporabi bioloških suzbijanja i terapija. U liječenju varooze dopuštena je uporaba organskih kiselina (mravlje, mliječne, octene i oksalne) i biljnih tvari (mentol, timol, kamfor i eukaliptusovo ulje). Ako je takvo liječenje neučinkovito, mogu se uz suglasnost kontrolnog tijela koje kontrolira proizvođača i uz obvezan nadzor veterinara ili drugih ovlaštenih osoba davati lijekovi (alopatski kemijski sintetizirani medicinski proizvodi). Zabranjena je uporaba lijekova u preventivne svrhe.

Prehrana pčela

Na kraju proizvodne sezone u košnicama trebaju biti ostavljene dostatne zalihe meda i peluda za preživljavanje zime. Umjetna prehrana pčelinjih zajednica dopuštena je u uvjetima kada je ona prijeko potrebna za preživljavanje pčela u ekstremnim klimatskim uvjetima, a treba se temeljiti na medu iz ekološke proizvodnje po mogućnosti s iste proizvodne jedinice, a samo u rijetkim slučajevima može se rabiti ekološki proizveden šećerni sirup ili ekološki dobivena šećerna melasa umjesto ekološki proizvedenog meda, odnosno kada klimatske prilike uvjetuju kristalizaciju meda.

Stručna kontrola

Pčelinjak mora biti kontroliran od strane kontrolnih tijela najmanje jednom godišnje. Prilikom kontrole pčelar mora kontrolnom tijelu predočiti izvod iz pčelinjeg katastra na kojem su navedene lokacije košnica. Ukoliko nisu naznačena područja, pčelar mora kontrolnom tijelu predočiti odgovarajuću dokumentaciju i dokaze, uključujući prema potrebi odgovarajuće analize, da područja koja su dostupna njegovim pčelinjim zajednicama udovoljavaju uvjetima koji su propisani posebnim propisom o uzgoju životinja u ekološkoj proizvodnji. U evidenciji o pčelinjaku moraju se voditi podaci o hranidbi pčela, vrsta hrane, datumi, količine i košnice na kojima je hrana korištena. Kada se koriste veterinarsko-medicinski proizvodi, moraju se jasno evidentirati djelatne farmakološke tvari, zajedno s pojedinostima o dijagnozi, doziranju, načinu i trajanju primjene, te propisanom vremenu karence, a kontrolno tijelo obavijestiti o tome prije nego se pčelinji proizvodi stavljaju na tržištu kao ekološki. Mjesto gdje je smješten pčelinjak mora se upisati u evidenciju zajedno s identifikacijom košnica. Proizvođač mora obavijestiti kontrolno tijelo o premještanju pčelinjaka. Pčelar mora voditi evidenciju o postupcima uklanjanja nastavaka s medom kao i postupcima vrcanja meda, obrade i skladištenja.

Sustav potpore pčelarstvu

Pčelarstvo se kao grana poljoprivrede dugi niz godina poticalo kroz sustav novčanih potpora i to po pčelinjoj zajednici, kilogramu meda, te kroz potporu selekcioniranim maticama pčela.
Kako bi se osigurao daljnji razvoj pčelarstva u Republici Hrvatskoj nakon što je ukinut dosadašnji sustav potpore u pčelarstvu pa tako i ekološkom pčelarstvu, za razdoblje do ulaska u Europsku uniju uspostavljen je na nacionalnoj razini pčelarski program koji je u svojem sadržaju u skladu s pčelarskim programima država članica Europske unije.

Nacionalni pčelarski program donijela je Vlada Republike Hrvatske na temelju odredbi Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“ broj 149/09 i 22/11) koji predstavlja uskladbu s temeljnim propisom koji uređuje zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda u državama članicama Europske unije, uključujući i sektor pčelarstva.

Provođenjem Nacionalnog pčelarskog programa na nacionalnoj razini osigurani su preduvjeti da se takav program nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju provodi i većim dijelom financira sukladno odredbama Uredbe Vijeća broj 1234/2007 kojom se uspostavlja zajednička organizacija poljoprivrednog tržišta i specifične odredbe Uredbe Komisije broj 917/2004 o podrobnim pravilima za provedbu mjera za poboljšanje općih uvjeta proizvodnje i prodaje pčelarskih proizvoda.

Provedbom mjera iz Nacionalnog pčelarskog programa za 2011.-2013. godinu stvoreni su uvjeti za bolji položaj pčelarstva u Republici Hrvatskoj te osnova za povećanje konkurentnosti u pčelarskom sektoru.

Mjere koje bi se provodile tijekom odvijanja Nacionalnog pčelarskog programa za 2011.-2013. godinu su:

  1. suzbijanje varooze pčela;
  2. kontrola kvalitete meda;
  3. obnavljanje pčelinjeg fonda;
  4. racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;
  5. tehnička pomoć pčelarima;
  6. primijenjena istraživanja u pčelarstvu.

Mjerom „Suzbijanje varooze pčela“ uspostavlja se kontrola i suzbijanje nametnika Varroa destructor u pčelinjim zajednicama, uz istodobno smanjenje opasnosti od pojave rezistencije te osiguravanje proizvodnje pčelinjih proizvoda bez rezidua veterinarsko medicinskih proizvoda koji se koriste u zaštiti pčela protiv varooze.

Mjerom „Kontrola kvalitete meda“ povećat će se ponuda i konkurentnost uniflornog meda na tržištu Republike Hrvatske.

Mjerom „Obnavljanje pčelinjeg fonda“ želi se postići očuvanje i proširenje pčelinjeg fonda, čime se izravno pomaže očuvanje naše izvorne pasmine sive pčele, te se unapređuju njezine gospodarske i biološke odlike kroz potporu uzgajivačima matica za uzgoj selekcioniranih matica i za testiranje matica.

Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva“ mjera je kojom se osiguravaju uvjeti za povećanje proizvodnje meda u selećem pčelarstvu kupnjom opreme koja se koristi za selenje pčela.

Mjerom „Tehnička pomoć pčelarima“ omogućava se modernizacija pčelarstva onim pčelarima koji su registrirani u evidenciji pčelara neovisno od broja pčelinjih zajednica sufinanciranjem pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu.

Mjerom „Primijenjena istraživanje u pčelarstvu“ osnivali bi se testni pčelinjaci čime bi se omogućilo provođenje jedinstvenog modela suzbijanja varooze u Republici Hrvatskoj (isto zaštitno sredstvo - svi pčelari - sve pčelinje zajednice - isto vrijeme tretiranja) kao i borbu protiv ostalih zaraznih i nametničkih bolesti pčela.

Tijekom 2011. godina se proveo dio mjera i to „Suzbijanje varooze pčela“, „Tehnička pomoć pčelarstvu“ i „Racionalizacija selećeg pčelarstva“. Za navedene mjere osigurana su novčana sredstva u iznosu od 9.000.000,00 kn.

Pravilnikom o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva prema Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine u 2011. godini (Narodne novine br. 79/11) propisani su detaljni uvjeti, kriteriji i načini za ostvarivanje prava (bespovratnih novčanih sredstava) na potporu sektoru pčelarstva koja je predviđena u sklopu Nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

Ukupno predviđeni troškovi Nacionalnog pčelarskog programa za 2011.-2013. godinu:

Godina
Mjere
Troškovi (kn)
Ukupno (kn)
2011.
Suzbijanje varooze pčela
6.755.000,00
9.000.000,00
Tehnička pomoć pčelarstvu
Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva
2.245.000,00
2012.
Suzbijanje varooze pčela
7.628.487,00
18.000.000,00
Kontrola kvalitete meda
2.128.207,00
Obnavljanje pčelinjeg fonda
1.458.487,00
Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva
1.508.487,00
Tehnička pomoć pčelarstvu
4.943.332,00
Primijenjena istraživanja u pčelarstvu
333.000,00
2013.
Suzbijanje varooze pčela
7.628.487,00
18.000.000,00
Kontrola kvalitete meda
2.128.207,00
Obnavljanje pčelinjeg fonda
1.458.487,00
Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva
1.508.487,00
Tehnička pomoć pčelarstvu
4.943.332,00
Primijenjena istraživanja u pčelarstvu
333.000,00
Ukupni troškovi programa
45.000.000,00

Autor: D.M.

Stručnjaci »

« Stočarstvo

Komentiraj




Vaši komentari

Trenutno nema komentara! Budite prvi i komentirajte.


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva