Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Povrtlarstvo

Ratarstvo »

« Zelena gnojidba

Povrtlarstvo

Datum: 27.09.2011.
Broj pregleda članka: 13996
Tagovi: Povrtlarstvo, Eko proizvodnja

Linkovi:

Priprema tla

Da bi život u tlu bio intenzivniji, organizme treba hraniti njima odgovarajućom hranom. Osim hrane, za održavanje života u tlu potrebna je što bolja izmjena zraka, toplina te zaštita od svjetla i drugih vremenskih nepogoda poput vjetra, prekomjerne topline ili iznenadnih kiša.

Vrijeme koje najbolje odgovara prijelazu na biološki način vrtlarenja je jesen; nakon vađenja krumpira i ostaloga povrća. Povrće koje neće biti korišteno u prehrani ljudi i životinja, kao i ostali materijal, posebice zeleni, sabire se u hrpe. Da bi se materijal lakše rastvorio, treba ga isjeckati na što sitnije dijelove, dužine od 5-10 cm i izmiješati kako bi tijekom zime služio kao pokrivač za tlo.

Tlo trajno mora biti prekriveno vegetacijom ili organskim ili mineralnim otpacima u obliku malča. Takav sloj zaštićuje tlo od vanjskih nepogoda, a svojim rastvorenim materijalom služi kao hrana organizmima u tlu.

Malč je tanki sloj (0.5-1 cm) raznih otpadaka biljnoga, životinjskoga i mineralnoga podrijetla, koji se u tankom sloju nastire na gredice. Sloj treba povremeno obnavljati jer služi kao hrana mikroorganizmima u tlu, zaštićuje tlo od isušivanja, za vrijeme velikih vrućina štiti od sunca, a za vrijeme niskih temperatura od smrzavanja. Popravlja mrvičastu strukturu tla, čime trajno podržava i unaprjeđuje plodnost tla.

Tlo se priprema za zimsko mirovanje rahljenjem prije pokrivanja navedenim materijalom. Ukoliko se radi o težem tlu ili tlu koje prije nije služilo za povrtlarsku proizvodnju, možemo iznimno prekopati. Lakša tla i ona koja su prije služila za proizvodnju povrća ne prekopavamo, nego samo prorahlimo na dubinu 10-20 cm. Rahljenjem se tlo manje preokreće, a time se štite organizmi u tlu, posebice gliste. Dakle, kod biološkoga povrtlarstva tlo se priprema rahljenjem, čime se zaštićuje većina kroorganizama i slojevi tla.

Struktura tla

Za stvaranje i održavanje plodnosti tla treba voditi računa o stvaranju dobre mrvičaste strukture jer ona propušta višak vode bez zadržavanja, rastače je prema potrebama biljaka, a višak odvodi u dublje slojeve bez površinskog zadržavanja. Nakon istjecanja vode, u tlu ostaju kanali koji omogućuju ulazak zraka i ispuštanje suvišne ugljične kiseline, koja u tlu djeluje kao otrov za biljke. Ta se izmjena treba obaviti bez zastoja jer se na taj način stvaraju povoljni uvjeti za disanje u tlu i oksidaciju hranjivih sastojaka u području korijena.

Rahli mrvičasti sloj omogućuje trajno zagrijavanje tla i služi kao izolator topline u tlu. Mrvičasta struktura tla dobivena prirodnim putem razlikuje se od one koju nastojimo postići obradom tla mehaničkim sredstvima.

Plodored

Plodored označava izmjenu kultura. Potrebno je znati koje se kulture mogu uzgajati na pojedinim gredicama nekoliko godina, kao što je primjerice rajčica. Ako je neka gredica više zakorovljena, dobro je na njoj zasaditi krumpir, kao okopavinu koja iza sebe ostavlja prilično čisto tlo. Ako raspolažemo većim količinama stajnjaka za gnojidbu povrtnjaka, trebamo se točno pridržavati određenoga plodoreda. U protivnom treba uvesti zelenu gnojidbu, npr. sjetvu djetelinsko-travne smjese prema zahtjevima tla.

Kulture koje zahtijevaju velike količine dušika: repa, celer, kelj, krastavci, špinat, salata, poriluk.

Povrće s manje zahtjeva na dušik: mrkva, cikorija, endivija, radić, češnjak, crveni luk.

Grah, grašak, soja i ostale leguminoze povrće su koje ne traži mnogo dušika, nego se tlo može obogatiti njime.

Treba izbjegavati na istoj površini nekoliko godina sjetvu istih kultura, kao što su, kupus, cvjetača, repa, celer, mrkva jer one zahtijevaju sadnju u plodoredu svake treće, odnosno četvrte godine.

Primjer rasporeda kultura prema plodoredu:

  • prva godina - uglavnom lisnato povrće,
  • druga godina - gomoljasto povrće,
  • treća godina - posebno krumpir,
  • četvrta godina - povrće s plodovima, rajčica, patlidžan i dr.

Sjetva

U svrhu pospješenja i ubrzanja rasta pojedinih vrtnih kultura upotrebljavaju se tzv. topla klijališta i to u siječnju i veljači kada se ne može sijati na otvorenom. U njima se uzgajaju mlade biljčice koje, kada nam to vrijeme dopusti, presađujemo na otvoreno.

Sjetva se obavlja čim su gredice pripremljene jer ne smiju ostati nezasijane i nezaštićene od sunca. Najbolje je sijati u redove jer se tako olakšava kasnije rahljenje tla i uništavanje korova. Nakon sjetve sjeme treba pokriti tankim slojem suhoga tla. Tako sjeme ima sve što mu treba za dobro klijanje - mokro tlo ispod, a suho i toplo iznad, čime se pospješuje brzo i ujednačeno klijanje. Redove za sjetvu potrebno je posipati malim količinama treseta jer se na taj način dobro nadzire nicanje sjemena, ali i korova radi pravodobnoga čupanja.

Nakon što se tlo u ožujku dobro osuši, može početi sjetva na gredicama. Ukoliko želimo radove ubrzati, preko gredica razastremo plastični tunel, što djeluje povoljno na sušenje tla i zagrijavanje.

Redoslijed radova:

  • Izgrabljati grubi dio organskoga materijala na gredicama, koji tijekom zime nije do kraja istrunuo, skupiti ga na manje hrpe i odnijeti na posebno mjesto za pripremanje komposta.
  • Prorahliti tlo do dubine na kojoj se vile bez većega naprezanja mogu utisnuti u tlo do zgloba.
  • Vrpcu za mjerenje treba dobro pričvrstiti sa strane tako da širina gredice bude posvuda jednaka - između 1,10 i 1,20 m.
  • Kompost raširiti po gredici u visini 1-2 cm te po njemu posipati prirodno gnojivo 30-40 g/m2.
  • Cijelu gredicu poravnati grabljama.
  • Sa svake strane gredice odstraniti suvišnu zemlju

Nakon sjetve, odnosno sadnje povrća tlo između redova treba pokriti tankim slojem organskih otpadaka. Organski materijal kojim su gredice bile pokrivene za vrijeme zime treba prosijati jer je to buduće humusno tlo. Neprestano treba hraniti organizme u tlu jer rast biljke bez zastoja dobrim dijelom ovisi o trajnoj pripremi hrane od organizama u tlu. Organski materijal kojim je pokriveno tlo postupno se rastvara i treba ga nadopunjavati novim svježim materijalom. Kada zasijane biljke izniknu na raspolaganju imamo zeleni materijal koji se nakon košenja upotrebljava kao dodatak na ranije započeto malčiranje gredica.

Radi boljega iskorištenja zračnoga prostora iznad gredice i na samim gredicama, uzgajaju se tzv. miješane kulture koje zauzimaju posebno mjesto u ekološkoj proizvodnji povrća. Neke biljke trebaju mnogo svjetla i sunca, a neke nemaju takve potrebe pa čak i bolje uspijevaju u polusjeni.

Prema osobnim potrebama svatko bira povrće koje najbolje uspijeva na njegovu tlu, no potrebno je birati kulture koje se međusobno podnose. U počecima ekološkoga vrtlarenja, dok tlo još oskudijeva humusom i organizmima, gredice treba sijati prema unaprijed utvrđenom plodoredu: lisnjače, okopavine pa lepirnjače. Kada tlo postane biološki aktivno, neke se vrste mogu sijati na istom mjestu i nakon kraćega vremena.

Nakon što se tlo u ožujku dobro osuši, može početi sjetva na gredicama. Ukoliko želimo radove ubrzati, preko gredica razastremo plastični tunel, što djeluje povoljno na sušenje tla i zagrijavanje.

Dobri i loši susjedi

Teorija „dobrih i loših susjeda“ u biljnom svijetu nema utemeljene znanstvene postavke, nego se temelji na zapažanjima ljudi. Kao i u ostalim segmentima ekološke poljoprivrede, ne postoje recepti i jedinstvena rješenja. Odnosi među biljkama temelje se na raznim čimbenicima prema kojima si međusobno pomažu.

Prema D. Znaoru (Ekološka poljoprivreda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996.) biljke možemo podijeliti obzirom na namjenu i rezultate koji se postižu njihovim združivanjem pa prema tme razlikujemo:

  • Bilje koje si međusobno izravno pomažu - Sade /siju se u neposrednoj blizini. Razlog blagotvornog međusobnog utjecaja vjerojatno leži u korjenskim izlučevinama. Kao najčešći primjer navodi se kombinacija mrkve s graškom, salatom, lukom i blitvom; kupusnjača s krastvacem, graškom, celerom i blitvom; celera s lukom, paprene metvice s koprivom itd.
  • Biljke koja pomažu sljedećoj kulturi obogaćujući tlo - Ovdje prvenstveno spadaju sve biljke koje se koriste za zelenu gnojidbu, ali i lan koji poboljšava strukturu tla, heljda i različak te soja i repica koje blago djeluju na teška tla.
  • „Loši“ susjedi - Neke biljke ne podnose blizinu određenih drugih biljaka, poput ruže i komorača, jagoda i kupusa, graha i luka, cikle s porilukom i krumpirom, luka i kupusa i dr.
  • Bilje koje pomažu ukoliko se na površini s drugom kulturom nalaze u omjeru 1:100 i više - Tako se smatra da većina aromatičnog bilja (osim komorača) ima pozitivan utjecaj na mnoge kulture. Kopriva, ukoliko je zasijana uz rubove drugih kultura stimulirajuće djeluje na njihov rast. Slično djeluje i grah oko celera i krastavca, kamilica okolo luka te hren oko krumpira.
  • Biljke koje štite susjede od napada štetnika - Ove biljke imaju neugodan miris, okusa ili boju zbog kojih ih štetnici ne vole ili pak vole pa ih privlače više nego glavna kultura. Tako se mrkva i luk zajednički štite od mrkvine i lukove mušice, a salata štiti rotkvicu od buhača. Žalfija, timijan i izop odbijaju razne vrste gusjenica, grah u patlidžanu čuva od napada krumpirove zlatice, dragoljub štiti jabuke od napada lisnih i krvavih uši, a pelin i metvica štite od mnogih drugih insekata.
  • Bilje koje odbijaju ostale životinje - Ricinus posijan oko kuće odbija komarce, a razne vrste mlječika i svježe bazgove grančice odbijaju glodare.
  • Biljke koje smanjuju napad bolesti - Sve vrste luka primjerice dobro djeluju protiv plijesni. Uljana repica zasijana u vinogradia i voćnjacima, isparavanjem ulja iz svojih cvjetova bogatih sumporom znatno smanjuje napade bolesti. Slično djeluju i gljive zasijane u malč ispod voćaka i jagodičastog voća jer na sebe „lijepe“ biljne bolesti.
  • Biljke koje privlače ptice - To su uglavnom grmolike biljke bogate plodovima i pikladne za savijanje gnijezda.

Nepraktična strana „slijepog“ držanja ovih pravila je ta da se može raditi o biljkama koje su zasađene na istom prostoru, a zahtijevaju sasvim različitu gnojidbu te da se na taj način otežava rad mhanizacijom i sl. Stoga je potrebno ove primjere prilagoditi vlastitim potrebama.

Zaštita

Kako bi povrtne kulture zaštitili od parazita, potrebno je zadovoljiti sljedeća pravila:

  • plodnost tla podržavati prirodnim sredstvima,
  • izbjegavati ukapanje svježeg stajnjaka u tlo,
  • izbjegavati zračenje tla prevrtanjem slojeva,
  • zalijevati isključivo predvečer ili rano ujutro, nikada po suncu,
  • obrube gredica i vrtova zasaditi aromatskim biljem i pelinom,
  • održavati plodored i izmjenu kultura na gredicama,
  • upotrebljavati prirodno mineralno gnojivo,
  • upotrebljavati prirodna sredstva za suzbijanje bolesti i štetočina.
     

Raspored radova

Radovima u povrtnjaku treba nastojati unaprijediti život organizama u tlu. Treba voditi računa o sloju tla do debljine 15 cm, koji predstavlja plodni dio bitan za razvitak organizama u tlu, ali i o sloju koji se nalazi odmah ispod njega.

SIJEČANJ: sjetva u toplo klijalište pod staklo - mrkva, cvjetača, ljetna salata, ljetni poriluk, radič.

VELJAČA: sjetva pod staklo - mrkva, celer, luk, kasni kupus, cvjetača, krastavac, radič, rajčica; na otvoreno koncem veljače sijati - grašak, češnjak, luk.

OŽUJAK: sjetva u hladno ili plastični tunel - mrkva, repa, salata, radič; na otvoreno - grašak, kasni luk, repa, ljetni špinat, kasna mrkva, grah, peršin, radič.

TRAVANJ: sjetva u plastični tunel - krastavac, dinja, lubenica, cikorija, grašak, salata, celer; na otvorenom - zelje, cvjetača, salata, peršin, špinat, grašak, krumpir.

SVIBANJ: sjetva na otvorenom - celer, salata, cikorija, zimska mrkva, radič, zeleni grah, crveni luk, zimsko zelje, cvjetača, špinat, peršin, kukuruz; pikirati - zelje, krastavac, salata, poriluk; zalijevanje.

LIPANJ: sjetva - sve vrste salata, zimsko zelja, rajčica, radič, grašak, mrkva za zimu, repa, crveni luk, peršin; presađivanje - celer, zelje, salata.

SRPANJ: sjetva - luk, grašak, grah, mrkva, cikorija, peršin, radič, špinat; presađivanje - celer, kelj, salata.

KOLOVOZ: sjetva - cikorija, grašak, salata, špinat, cvjetača, jagode.

RUJAN: sjetva - proljetni kelj, cvjetača, špinat, salata, radič; presađivanje - jagode.

LISTOPAD: sjetva - špinat, poriluk, radič; presađivanje - cvjetača i salate; radovi - izrada trapova za mrkvu, sjetva grahorice i raži za zelenu gnojidbu.

STUDENI: presađivanje zimske salate na otvorenom; radovi - branje povrća osjetljivog na smrzavanje; zaštita od smrzavanja: artičoka, cikorija, špinat, mrkva.

PROSINAC: zaštitita povrća od smrzavanja, priprema toplih - sjetva u plastični tunel: krastavac, dinja, lubenica, cikorija, grašak, salata, celer; na otvorenom - zelje, cvjetača, salata, peršin, špinat, grašak, krumpir.

Ratarstvo »

« Zelena gnojidba

Komentiraj




Vaši komentari


Napisao: Nihad Ejubović, 02.05.2013.

veoma poučno


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva