Informativno-edukativni portal namijenjen ekopoduzetniku

Prirodni načini zaštite voća od bolesti

Prirodni načini zaštite voća od bolesti

Datum: 19.06.2016.
Broj pregleda članka: 6896
Tagovi: Zaštita voća, Bolesti, nametnici, Ugrožene biljke, liječenje

Zadovoljstvo uzgoja i konzumiranja vlastitog voća, može poprilično narušiti neki kukac ili bolest. Kako ih se riješiti na prirodan način?

Gljivice i insekti

Tumor korijenova vrata

Bakterijska bolest koja na korijenju stabala i u bazi debla uzrokuje bjeličaste otekline. Mogu narasti velike, ubrzo postanu crne i trunu. Snaga stabla nije ugrožena, a na listovima i granama nema znakova bolesti. Bakterija ulazi u drvo kroz ranu.

Antraknoza

Gljivična bolest koja napada ribize i maline, ali i drveće. Kora puca i pojavljuju se bijele mrlje s ljubičasto obojenim rubovima. Stabljike i grane se nakon nekog vremena osuše. Simptomi variraju ovisno o biljci domaćinu te o kojoj je gljivici riječ.

Potkornjak

Njegove ličinke napadaju nekoliko vrsta voćaka i mogu biti vrlo destruktivne. Njihova prisutnost se prepoznaje po tunelima izbušenim pod korom, koji se iz središnje točke šire na sve strane. Tunele ruju mlade ličinke kad izlaze iz komore u kojoj su se izlegle.

Palež

Plodne stabljike postaju smeđe u bazi, a u gornjem dijelu bijele. Bolest ubrzo napada cijelu stabljiku koja postaje krhka i lako puca. Palež uzrokuje gljivica Leptosphaeria coniothyrium koja u stabljiku najčešće ulazi kroz pukotine nastale mrazom. Može zaraziti i okolnu zemlju. Ugrožene su maline. Ovisno o ozbiljnosti napada, jedno ili nekoliko prskanja fungicidom na bazi bakra mogli bi ukloniti bolest. Bolje je odrezati oboljelu stabljiku ispod razine tla i spaliti je. Potrebno je dezinficirati pribor za orezivanje i posaditi otpornu sortu maline.

Rak

Na kori se oblikuju pukotine koje postaju sve šire i katkad imaju uzdignute rubove. Ispod kore pojavljuje se zaraženo tkivo i iz njega ističe bjeličasta smolasta tekućina. Zaražena grana, a katkad i cijelo drvo ili grm, vene i odumire.

Bakterijska palež

Ugrožava jabuke, kruške i dunje, a zbog nje se lišće, a zatim i cijele grane potpuno osuše. To je iznimno zarazna bolest, a bakterija koja je uzrokuje lako se širi kapljicama kiše ili preko alata za orezivanje.

Gumoza

Iz rane na deblu ili grani istječe ljepljiva, viskozna, žućkastosmeđa smolasta tekućina. Mogu se razviti i lezije stabljika i listova, no to je rijetko. Gljivičnu bolest može uzrokovati i širiti jednostavan ubod kukca, a zaraženo drveće i grmovi postupno venu i odumiru. Istjecanje smole reakcija je stabla na napad. Bolest dodatno potiču hladnoća i vlaga. Bolest napada marelice, trešnje, breskve i šljive.

Treba izbjegavati ozljeđivanje stabla. Orezujte na vrhuncu sezone rasta. S rane ogulite smolu i namažite je proizvodom koji liječi zacijeljujući ožiljak. Zaraženi dijelovi trebaju se odrezati sve do zdravog tkiva. Prska se fungicidom na bazi bakra i prihranjuje tekućim gnojivom od koprive za osnaživanje novog rasta.

Pale izdanaka

Oko mladih izdanaka i pupova pojavljuju se ljubičasto plave mrlje. Pjegavost se širi do stabljika koje poprimaju srebrnosivu boju i prekrivene su ispupčenim crnim pjegama. Stabljike gotovo da neće roditi idućeg proljeća. Uzročnik paleži je gljivica Didymella applanata, a bolest se pojavljuje tijekom vrućeg i vlažnog ljeta. Loganova kupina i malina su ugrožene.

Jako zaražene stabljike treba odrezati i spaliti i od pojave lisnog pupa do razdoblja cvjetanja u pravilnim razmacima prskati fungicidom na bazi bakra.

Bolesti koje napadaju listove

Ribizova hrđa

Na naličju listova pojavljuju se žućkasti mjehuri, listovi venu i otpadaju, ostavljajući ogoljene grane. Uzročnik je gljivica koja prezimljava na četinjačama u obliku narančastih sporangija koji se raspuknu i otpuštaju spore. Te spore zaraze grmove ribiza, uzrokujući još više mjehura koji otpuštaju spore koje ponovo inficiraju četinjače i tako se ciklus ponavlja. Crveni i crni ribiz su ugroženi grmovi.

Potrebno je izbjegavati sadnju četinjača i grmova ribiza. Ako dođe do zaraze, treba ju liječiti odgovarajućimfungicidom na bazi bakra. Bolest se širi kišnim kapljicama, a spore traže vlažne uvjete da se razviju i šire zarazu. Izbjegavajte vlažne i vruće uvjete u kojima se na listovima može kondenzirati sloj vode.

Crne uši

Zbog njihove tamne boje te su uši lako vidljive na listovima biljaka. Kolonije ušiju skupljaju se na krajevima grana brojnih voćaka, hrane se biljnim sokom i usporavaju rast. Treba ih prskati kombiniranom otopinom derisa i piretrina.

Šupljikavost lišća koštunićavih voćaka

Pojavljuju se sitne mrlje, širine oko 1 mm, ljubičasto crvene su u središtu sa smeđim rubom na listovima. Mrlje su tkivo koje ugiba i ostavlja mnoštvo sitnih rupica. Listovi ubrzo otpadaju. Bolest može napasti i grane, uzrokujući rak i istjecanje smole, a ako napadne cvjetne pupove, oni se osuše i otpadnu. Mrlje na plodovima imaju sivo ili crno središte koje katkad postaje izdubljeno i otkriva košticu. Uzročnik je gljivica Coryneum beijerinnckii. Bolest se javlja na marelici, breskvi, bademu, trešnji i šljivi.

Poprskajte s fungicidom koji sadrži bakar. Kod orezivanja uklonite sve oboljele grane. Ojačajte biljku prskajući je tijekom ljeta gnojivom od koprive, a za suha vremena obilno zalijevajte.

Plamenjača (peronospora) je gljivična bolest koja napada vinovu lozu i može potpuno uništiti usjeve.

Bakterijska palež napada jabuke, kruške i dinje te uzrokuje potpuno isušivanje listova, a zatim i grana. Isčupajte i spalite zaražena stabla.

Glogova hrđa

Na površini listova pojavljuju se narančastožute mrlje, a naličja su prekrivena rešetkastim oteklinama. Uzrokuje ju gljivica Gymnosporangium globosum koja prezimljava na smrekama, razvijajući bubrežaste otekline. Pojavljuju se svijetlosmeđi želatinozni mjehuri i otpuštaju spore koje zaraze obližnje voćke. Na listovima tih voćaka nastaju otekline koje, kad sazriju, otpuštaju spore koje ponovno zaraze smreku. Bolest napada jabuku, nisku jabuku, smreku, krušku i dunju. Treba izbjegavati sadnju ugroženih stabala voćaka u blizini smreke, te prskati fungicidom koji sadrži bakar.

Kovrčavost lišća breskve

Listovi se kovrčaju i mijenjaju boju iz zelene u žutu, a zatim u jarkocrvenu ili ljubičastu. Pojavljuju se i karakteristični mjehuri. Listovi otpadaju, a mladi izdanci se izobličuju. Iz zaraženog područja teče smolasta tekućina. Bolest uzrokuje gljivica roda Taphrina. Razvija se u rano proljeće za hladna i vlažna vremena nakon blage zime. Ugrožava badem, trešnju, nektarinu i breskvu. U kasnu zimu treba prskati fungicidom s bakrom. Kad pupovi u rano proljeće počnu bubriti, poprskati bordoškom juhom da se spriječi ulazak spora u pupove. Ponoviti nakon dva tjedna i ponovno neposredno prije no što listovi otpadnu. Preko lepezastih stabala postaviti polietilenske prekrivače da se sačuvaju od kiše.

Šarka šljive

Listovi se izobličuju i uz žile se pojavljuju svijetle mrlje. Plodovi mijenjaju oblik i prekriveni su mrljama, a katkad ispuštaju smolu. Ovu virusnu bolest prenosi lisna uš koja može slučajno dospjeti na novim podlogama šljive za cijepljenje. Napada breskvu i šljivu. Ne postoji lijek, najbolje je uništiti stablo da se virus ne proširi.

Pepelnica

Gornja površina mladih listova, izdanaka i cvjetnih snopova prekrivena je karakterističnom bijelom praškastom plijesni te gljivične bolesti. Lišće postaje izobličen, rast je usporen, a zaraženi cvjetovi se ne oblikuju. Oboljeli plodovi mogli bi ispucati ili puknuti jer se ne mogu normalno širiti. Mogli bi i dobiti smeđe mrlje, a lišće otpasti. Od pepelnice obolijevaju jagoda, grožđe, ogrozd, dinja, breskva, dunja i vinova loza.

Zaraženi listovi se uklone i spale. Oboljele biljke prskaju se bordoškom juhom već nakon prvih znakova bolesti i tretman je potrebno ponoviti nekoliko puta, jednom u dva tjedna. Udaljite biljke da ne budu preblizu jedna drugoj i da se izbjegne stvaranje prevelike vlage.

Crveni pauk

Sitne životinjice lako se prepoznaju po jarkocrvenoj boji. Kada je suho i vruće vrijeme nalaze se na većini vrsta stabala voćaka. Zaraženi listovi postaju žuti i prekriveni sivkastim šarama. Listovi venu i odumiru.

Štitaste uši

Na izdancima i na naličjima listova vide se brojne pjege. Prate ih nakupine voštanih ili pamučnih niti i velika količina gljivica (rod Apiosporum) koje se razvijaju na listovima zaraženih biljaka. Ugrožene vrste su jabuka, smokva, kruška, šljiva i vinova loza.

Oboljele biljke prskati masnom kiselinom ili insekticidom na bazi ulja.

Srebrolikost listova

Na listovima nekoliko grana pojavljuju se srebrnkastosive mrlje koje se postupno šire na ostatak lišća. Stablo vene i odumire. Ta gljivična bolest uglavnom napada šljive, ali može ugroziti i stabla iz porodice Rosaceae (jabuke, trešnje, šljive i breskve).

Bolesti i zaštita cvjetova

Jabučni cvjetar

Cvjetni pupovi se ne otvaraju, postaju smeđi i venu. U njima se nalaze sitne bijele ličinke. Na malinama su stabljike peteljke (stapke plodova) presječene. Jabučni cvjetar (Anthonomus pomorum) ima smeđu i bijelu ljušturu s karakterističnim znakom "V" na leđima. Sitni kukci polažu jajašca u cvjetnim pupovima koji zbog toga ugibaju. Stradavaju jabuka, kruška i malina.

Dok se mladi izdanci razvijaju u proljeće i rano ljeto, pupove izložene opasnosti zaštitite prskanjem odgovarajućim insekticidom u pravilnim intervalima.

Voćni moljac

Cvjetni pupovi su pojedeni i zapleteni svilenkastim mrežama zbog čega se suše i venu. Nametnik je gusjenica zelene boje i smeđe glave.

Ugrožena je većina voćaka,uključujući smokvu i limun. Oboljela stabla potrebno je tretirati insekticidom koji sadrži piretrin ili rotenon (deris).

Monilija cvjetova

Cvjetovi procvjetaju i zatim uvenu, ali ne otpadaju nego se zatvaraju u kompaktnu smeđu masu. Venuće uzrokuje gljivica iz roda Monilia koja, ako se ne liječi, može izazvati golemu štetu. Ugrožena su sva stabla koja nose plodove sa sjemenkama ili košticama.

Zaražene dijelove treba ukloniti i splaliti da se bolest ne proširi. Čim drvo počne cvjetati, poprskajte ga bakrom ili sumporom. Fungicidi koji sadrže mankozeb učinkoviti su ako se nanose ujesen i u proljeće kad se pojave pupovi.

Foto: Arhat/Bigstockphoto

Slike

http://www.agroklub.com/upload/slike/male/kovrcavost-lista-breskve-1.jpg

Tekstovi

Pregledaj ostale tekstove

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće
08.11.2016.

Slama, sijeno i lišće štite biljke od hladnoće

Zima dolazi i biljke treba zaštititi od niskih temperatura. Uslijed djelovanja niskih temperatura...

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije
05.11.2016.

Za pet godina moći ćemo živjeti samo od aronije

Malo obiteljsko poduzeće s velikom vizijom, to je PG Rad - Kom d.o.o, poljoprivredno gospodarstvo...

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja
03.11.2016.

Web platformom do praktičnih rješenja eko uzgoja

Nova web platforma pod nazivom OK-Net Arable plasirana je prije nekoliko tjedana. Cilj rada web...

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?
30.10.2016.

Sol iz Nina - vrijedan proizvod, zašto ne i brend?

Može li se proizvodnja soli i takav način poduzetništva brendirati i povezati s turizmom...

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!
28.10.2016.

Nakon Mjere 6.3. cilj nam je eko markica!

Bojan Novosel jedan je od rijetkih mladih ljudi u Hrvatskoj koji je uz svoj svakodnevni posao...


Kontakt

Kontaktni podaci

Udruga za kreativni razvoj Slap,
Lorenza Jagera 6/3, 31000 Osijek
OIB 35348022848
tel +38531213556, fax +38531213557
www.slap.hr, www.pomakonline.com

Ovaj projekt je financirala Europska Unija Croatia - Serbia - Cross border programme Organica.net Slap Teras Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva